Počnite da punite podrume mecima i pasuljem! Stručnjaci otkrili da li smo na pragu trećeg svetskog rata: Opasnije nego 1914. i 1939.
Podeli vest
Ministar odbrane Velike Britanije Grant Šaps upozorio je da se krećemo u „predratni svet“. Najviši vojni vrh govori o regrutaciji, a tenzije na Bliskom istoku ne pokazuju znake jenjavanja. Dakle, da li smo na pragu još jednog svetskog rata?
Prošle nedelje Šaps je upozorio da bi svet mogli da zahvate ratovi koji uključuju Kinu, Rusiju, Severnu Koreju i Iran u narednih pet godina, i rekao da se krećemo „iz posleratnog u predratni svet“.
Svaki direktan napad na Iran mogao bi da izazove uzvratne iranske raketne udare na američke ciljeve u regionu ili na američke saveznike kao što je Izrael.
Britanija je spremna za trenutak kada formalno priznamo palestinsku državu, predložio je ministar spoljnih poslova Dejvid Kameron i dodao da Palestincima treba dati politički horizont da promovišu mir na Bliskom istoku.
30.01.2024
12:46
Šef britanske vojske rekao je da građani Velike Britanije treba da budu "obučeni i opremljeni" za borbu u potencijalnom ratu sa Rusijom, opisujući one koji danas žive kao "predratnu generaciju".
Komentari generala ser Patrika Sandersa izazvali su zabrinutost zbog regrutacije - nešto što je bivši britanski vrhovni komandant NATO-a general ser Ričard Šerif rekao da je vreme da se razmotri.
Ser Patrik je dodao da je rat u Ukrajini bio „tačka pritiska” i dodao da „ne možemo sebi priuštiti da napravimo istu grešku” kao naši prethodnici koji su „posrnuli u... strašne ratove”, poput Prvog svetskog rata 1914. godine.
U napadu bespilotne letelice u kojoj su u nedelju u severoistočnom Jordanu ubijena tri američka vojnika, a desetine ranjeno, najnoviji je napad militantnih iranskih grupa u Iraku i Siriji.
Novi plan Bajdenove administracije odustaje od povratka svih okupiranih teritorija, sada je cilj da se zaustave nova ruska osvajanja
30.01.2024
11:43
U međuvremenu, na Bliskom istoku, snage Velike Britanije i SAD pokrenule su vazdušne napade na Jemen kao odgovor na napade Huta koje podržava Iran na komercijalne brodove u Crvenom moru.
'Strah nije sasvim nerealan' - Aleks Rosi, međunarodni dopisnik Skaj njuza
"Svakako, vreme u kojem živimo je izuzetno opasno. A ubistvo tri američka vojnika u Jordanu je povećalo verovatnoću da se kriza na Bliskom istoku znatno produbi. Kako bi se to dogodilo i da li će to dovesti do većeg regionalnog sukoba, a potom i širenja rata, značajna je nepoznanica. To je svakako strah – i nije sasvim nerealno. Istoričari su proučavali i raspravljali o događajima koji su doveli do Prvog svetskog rata i kroz to posmatranje sada možemo da vidimo kako je počelo. Ali u to vreme nije bilo lako predvideti kako će lokalizovani događaj pokrenuti lančanu reakciju koja bi dovela do industrijskog i mehaničkog klanja čitavih generacija", rekao je Rosi i dodao:
- Upozorenja su ovde u ovom periodu, postoji ogromna globalna neizvesnost i period nedvosmislene moći SAD je završen. Iskra za sledeći veliki globalni sukob bi mogla da bude događaj od 7. oktobra. Četiri meseca kasnije, poprište rata se širi sa SAD i njihovim saveznicima koji se sve više uvlače u region. Impuls Vašingtona nakon napada Hamasa bio je da pruži Izraelu nedvosmislenu podršku, ali i da učini sve što je u njegovoj moći da obuzda požare koji su izbili – ono što sada vidimo su ograničenja te politike - navodi Rosi
- Iranske saveznike i opunomoćenike ne uznemirava ogromna demonstracija američke sile u regionu – ako ništa drugo, ratni brodovi i nosači aviona su delovali kao magnet za napad. Pitanje sada i ono koje će odlučiti da li će se ovaj rat dalje širiti je kako SAD mogu da povrate svoje sredstvo odvraćanja nakon poslednjeg napada na svoju bazu u Jordanu, a da ne pogoršaju lošu situaciju? - upitao je Rosi
Stručnjak smatra da bi odgovor Irana da bi pogoršao i tako već uzavrelu tenziju.
- Ne postoje zaista dobri izbori. Direktan napad na Iran bi bio jedan od načina, ali to bi takođe moglo da otvori Pandorinu kutiju. A već smo videli koliko su malo postigli uzvratni udari na Hute u Jemenu. Sve ovo, naravno, dolazi kada je Rusija u ratu sa Ukrajinom (i Zapadom), a Kina pojačava svoj stav prema Tajvanu. To ne znači da idemo ka Trećem svetskom ratu – ali zastrašujuće, to ne znači nisu - zaključuje Rosi
„Nuklearni rizik treba shvatiti ozbiljno“ - Dr David Varing, predavač međunarodnih odnosa na Univerzitetu u Saseksu
Varing smatra da je situacija daleko opasnija nego u Prvom i Drugom svetskom ratu, jer velike sile sada poseduju nuklearno oružje što povećava dodatni rizik od eskalacije.
- U jednom smislu, situacija je sada daleko opasnija nego što je bila 1914. i 1939. jer sve velike sile imaju nuklearno oružje. Opasnost ovde nije u tome što jedna strana donese unapred smišljenu odluku da izazove apokalipsu, već u tome što sukob ili područje napetosti eskalira do određene tačke, jedna strana napravi potez koji druga strana pogrešno tumači, a zatim nuklearna razmena. počinje uprkos činjenici da ga niko nije tražio - kazao je Varing i dodao da treba posebno obratiti pažnju na Tajvan i Ukrajinu nego na Bliski istok za koji smatra da neće biti prelomno mesto za izbijanje globalnog sukoba.
- Trebalo bi da shvatimo taj rizik veoma ozbiljno, posebno u vezi sa Ukrajinom i Tajvanom. Regionalni rat na Bliskom istoku, sa epicentrom u Gazi, malo je verovatno da će eskalirati u svetski rat. Trenutno to nije žarište između velikih svetskih sila. Ali opasnosti su dovoljno stvarne, kako od genocida u Gazi (kako se sada plaši veliki broj stručnjaka), tako i od dalje eskalacije koja privlači Iran, bukti u naftna središta Persijskog zaliva i ruši svetsku ekonomiju van svoje ose - navodi Vering i dodaje;
- SAD su u više navrata upozoravale na eskalaciju sukoba na Bliskom istoku, a opet su u više navrata delovale na način koji je sada taj ishod učinio realnošću (koje podržava Velika Britanija). Do sada je široko poznato da deeskalacija zahteva da SAD povuku utikač sa izraelskog napada na Gazu. Uzaludna i opasna vojna akcija protiv Huta je odraz odbijanja Vašingtona da prihvati tu realnost - zaključuje on.
„Zapad treba da deluje kako bi izbegao Treći svetski rat“
Dominik Vaghorn, urednik za međunarodne odnose Ski Njuz-a smatra da nema razloga za paniku iako je svet sada najbliži Trećem svetskom ratu jo od Hladnog rata, te da ipak treba na neki način biti spreman.
- Verovatno smo bliže nego što smo bili od kraja Hladnog rata do Trećeg svetskog rata, ali nemojte se uznemiravati. Ipak, za svaki slučaj, treba podrum puniti mecima i pasuljem. Vruće tačke su vruće neko vreme, linije su sve zategnutije i čini se da se rat širi. Ali uzbuna koju podižu generali i sablazni je pomalo crvena haringa i, budimo iskreni, oni žele da slučaj za veće budžete i veće uloge - smatra stručnjak, i dodaje da se sukob u Ukrajini može rešiti sam oako se ubedi ruski predsednik, što je malo verovatno da će biti.
- Činjenica je da se sukob sa Rusijom u potpunosti može izbeći ako se Putin može ubediti da nema margine u nastavku njegove lude nezgode u Ukrajini. Nažalost, to je trenutno veće „ako“ nego što bi trebalo da bude - rekao je Vaghorn.
On je takođe rekao da Ukrajini sada, u ovom trenutku, uopšte nije potrebna dodatna regrutacija vojnika već više oružja koje je daleko naprednije što Zapad trenutno ne šalje.
- Ukrajina je u nevolji u ovom ratu i dalja zapadna pomoć se zadržava i u Evropi i u Americi. Ono što Kijevu treba nisu hipotetičke debate o regrutaciji. Potrebne su mu granate, mnogo više njih i naprednije oružje – a Zapad za sada ne uspeva da priskoči - rekao je on.
Vaghorn kaže da ako se ne obezbedi dovoljno moćno oružje koje će uspeti da odvrati Putina, boji se da će se onda situacija iz bliske istorije ponoviti i to na Baltičkim zemljama.
- To nije uspelo da odvrati Putina od mešanja u Gruziju 2008. godine, pa je to ponovo učinio na Krimu 2014. i Siriji 2015. Ako ga ne obezbede u Ukrajini, skoro sigurno će okušati sreću protiv zemalja članica NATO-a na Baltiku, jer će pretpostaviti savez je previše beskičmenjak da bi ga zaustavio. Umesto maštovitog govora o vojskama građana i nacionalnoj službi, vojni i politički lideri Zapada bi možda želeli da se usredsrede na suočavanje sa tom pretnjom, stavljajući olovo u olovku NATO-a i ubeđujući naše saveznike da učine isto - zaključuje Vaghorn
'Mi smo u predratnoj eri'
Sajmon Digins, vojni analitičar kaže da je svet definitivno u predratnoj fazi, te da Rusija rat vidi kao instrument politike za promenu svetskog poretka, gde takvu situaciju koriste i druge države koje imaju neraščišćene račune iz istorije sa svojim "komšijama".
- U jednom smislu, mi smo uvek u 'predratnom' svetu, jer ratovi mogu da počnu od pogrešnih proračuna, od oholosti ili nesporazuma, kao i od namernog dizajna. Međutim, u poslednjih nekoliko meseci došlo je do nekih glasnih tutnjava i osećaja da se neizbežne tenzije kompleksnog sveta mogu rešiti samo ratom. - rekao je Digins i dodao;
- Ništa nije neizbežno, ali napad na Ukrajinu posebno je pokazao da Rusija vidi rat kao instrument politike, kao oruđe za promenu svetskog poretka u svoju korist, a ne samo kao sredstvo odbrane. Kina takođe traži ponovno ujedinjenje sa Tajvanom, a Iran, u svom regionu, želi svoje „mesto na suncu“. Ovo ukratko znači da je pretpostavka protiv upotrebe sile – koja je bila osnova za svetski poredak posle Drugog svetskog rata, za bilo šta osim odbrane – izgubljena. - kazao je on.
- Ko je ovo započeo, je, naravno, sporno. Dok mi možemo upreti prst u Rusiju kao destabilizatora, Rusi ukazuju i na invaziju na Irak 2003. – kao na nelegitimnu upotrebu sile – i na ono što smatraju „strukturalnim nasilja“ istočnog širenja NATO-a do granica Rusije.
- Zapad vidi tu ekspanziju kao prirodan i razuman izbor pojedinačnih nacija. Rusi, koji su sebe dugo smatrali okruženim narodom, veruju da im je potreban bedem prijateljskih, ili barem, pokornih zemalja da bi zaštitili ’majku Rusiju‘. Upravo ova nepovezanost pogleda na svet, u kombinaciji sa spremnošću da se upotrebi sila, čini situaciju u istočnoj Evropi tako opasnom. Poslednji element je neposredniji. Rusija je u poslednjih godinu dana udvostručila svoje izdatke za odbranu: sada troši 6% svog BDP-a, ili jednu trećinu svih državnih rashoda, na vojsku. Nasuprot tome, mi trošimo nešto više od 2 % BDP-a ili nekih 4,5% državnih rashoda - rekao je Digins
Stručnjak smatra da će do prekida vatre u Ukrajini doći sledeće godine, al ida će svet tada biti suočen sa novom ruskom vojskom.
- Mnogo od toga je potrebno za vođenje rata u Ukrajini, ali Rusi, koji se stalno prilagođavaju, koriste ratni lonac da reformišu, restrukturiraju i ponovo naoružaju svoje snage. Doći će do prekida vatre, ili neke vrste neprijatnog zastoja – verovatno ove godine, gotovo sigurno do sledeće godine u Ukrajini. Tada ćemo biti suočeni sa 'novom ruskom vojskom', koja će se koristiti tamo gde to želi predsednik Putin - a on ima dugačku listu 'ponovnih prilagođavanja' da ispravi ono što on vidi kao katastrofu raspada Sovjetskog Saveza. Mi smo, definitivno, u predratnoj eri. - zaključuje Digins
Konvoj od 40.000 kamiona pod nazivom "Take Back Our Border" (Vratimo našu ganicu) koji se zalaže za jaču graničnu bezbednost krenuo je danas iz Norfolka u Virdžiniji za Igl Pas u Meksiku.
Američki preduzetnik Ilon Mask je saopštio da je njegova biotehnološka kompanija „Neuralink“ po prvi put uspešno ugradila čip u mozak čoveka, tvrdeći da je ta osoba u dobrom stanju nakon operacije.
Oko 10.000 farmera, sa 5.000 mašina izlazi danas na ulice Pariza tražeći protestujući drugi dan protiv restriktivnih mera francuske vlade koja je sinoć najavila da će danas biti preduzeti nove mere u korist poljoprivrednika.
Ministar spoljnih poslova Ukrajine okrivio je Ameriku za to što njegova zemlja gubi rat od Rusije i izrazio sumnju u sposobnost da SAD i njeni saveznici održe trenutni svetski poredak.
Šanse da Sjedinjene Američke Države pobede u potencijalnom svetskom ratu su krajnje male, smatra bivši savetnik Pentagona, pukovnik u penziji Daglas Mekgregor.
02.05.2024
18:25
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Svaki direktan napad na Iran mogao bi da izazove uzvratne iranske raketne udare na američke ciljeve u regionu ili na američke saveznike kao što je Izrael.
Predsednik Ukrajine Volodimir Zelenski imenovao je bivšeg vrhovnog komandanta Oružanih snaga Ukrajine Valerija Zalužnog za ambasadora Ukrajine u Velikoj Britaniji.
U Moskvi je održana Parada pobede na Crvenom trgu kojim je obeležena 79. godišnjica pobede nad fašizmom u Drugom svetskom ratu. U nekim delovima zemlje takođe su održane vojne parade.
Do samo pre manje od mesec dana Miroslav Aleksić, lider Narodnog pokreta, bio je jedan od najbližih saradnika Dragana Đilasa i uz Mariniku Tepić njegova glavna uzdanica.
Lider Narodnog pokreta Srbije (NPS) i poslanik Miroslav Aleksić, do skoro član koalicije Dragana Đilasa, napao je tajkuna zbog bojkota izbora u Beogradu, optužujući ga da na taj način podržava vlast!
Kandidat Zeleno-levog fronta za gradonačelnika Beograda Dobrica Veselinović priznao je da koalicija "Srbija protiv nasilja" ne bojkotuje lokalne izbore. U intervjuu za nedeljnik NIN, Veselinović je potvrdio da koalicija "Srbija protiv nasilja" izlazi na sve izbore zajedno, osim na one u Beogradu.
Politikolog Dušan Milenković istakao je da cela opozicija izlazi na izbore 2. juna, samo što Dragan Đilas, Zdravko Ponoš, DSS i SSP ne izlaze u Beogradu.
Ministar odbrane Bratislav Gašić obišao je danas Generalštab Vojske Srbije. Uz počasni stroj Garde, ministra Gašića dočekao je načelnik Generalštaba Vojske Srbije general Milan Mojsilović sa članovima proširenog kolegijuma.
Vlada Srbije puno ulaže u razvoj infrastrukture, jer tu vidimo mogućnost generisanja bruto domaćeg proizvoda, izjavio je danas ministar građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture Goran Vesić i najavio ulaganja kako bi naše saobraćajnice bile prilagođene zahtevima sadašnjeg vremena.
Na Odeljenju interventne kardiologije Klinike za kardiologiju u Nišu danas je prvi put obavljena operacija urođene srčane anomalije koja uzrokuje moždani udar.
Nakon što je premijer Crne Gore Milojko Spajić potvrdio da će zvanična Podgorica u Generalnoj skupštini UN glasati za Rezoluciju o Srebrenici, predsednik crnogorskog parlamenta Andrija Mandić je najavio da će politički predstavnici srpskog naroda predložiti usvajanje Rezolucoje o genocidu u Jasenovcu i izrazio očekivanje da će ona biti usvojena.
Satanistički nastup Irske na Evroviziji i pritajenu nameru pojedinih nevladinih organizacija da preko obrazovanje uvedu normalizaciju pedofilije, komentarisao je gost Info dana, analitičar Saša Borojević
Profesor dr Jelica Stefanović Štambuk sa Fakulteta političkih nauka gostovala je u "Info jutru" na Informer TV gde je govorila o formiranju Zajednice srpskih opština na Kosovu.
Suđenje kriminalnoj grupi koju su, prema navodima optužnice Javnog tužilaštva za organizovani kriminal, formirali odbegli vođa "kavačkog klana" Radoje Zvicer i Nikola Vušović, zvani Džoni sa Vračara, a kojom je obuhvaćeno još 43 optuženih, nastavljeno je danas u Specijalnom sudu u Beogradu izvođenjem pisanih dokaza koji su prikupljeni protiv optuženih članova posle izvršenja krivičnih dela.
Advokati bivšeg načelnika novosadske policije Slobodana Malešića i još četvorice optuženih za zloupotrebu službenog položaja i trgovinu uticajem, u nastavku suđenja pred Specijalnim sudom dostavili su danas dokaze da su nelegalno prisluškivani i da im je praćena interenet komunikacija.
Zlatica O. (72) iz okoline Paraćina, nastradala je u saobraćajnoj nezgodi koja se dpogodila kada se kombijem, kojim je upravljala, direktno sudarila sa kamionom za čijim volanom je bio Zoran M. (47). Policija obavlja uviđaj.
Kondicioni trener Real Madrida Antonio Pintus (61) je u karijeri bio učesnik devet finala Lige šampiona, dok je šest puta bio na pobedničkoj strani. Reč je o čoveku koji je omiljen u taboru "kraljevskog kluba", a po glasniama igrači ga obožavaju, ali ga se u isto vreme i plaše.
Fudbaleri Al Hilala, Aleksandar Mitrović i Sergej Milinković Savić blistaju u Saudijskoj Arabiji, a fotkama na kojima uživaju sa naslednicima pokazali su da nisu dobri samo na terenu.
Košarkaši Partizana pred sobom sutra imaju utakmicu sezone! Izabranici Željka Obradovića u petak (19.00, Arena 1 premijum) dočekuju u Beogradskoj areni Budućnost u majstorici plej-ofa ABA lige.
Predsednik Fudbalskog saveza Albanije, Armand Duka, potvrdio je da se priprema zajednička kandidatura Srbije i Albanije za organizaciju Evropskog prvenstva za mlade 2027. godine.
Predstava "Knjiga o Milutinu" Danka Popovića u kojoj Nenad Jezdić oživljava lik Milutina Ostojića biće izvedena 200. put 11. maja u Zvezdara teatru, saopštili su iz ovog pozorišta.
Devojka je za 95 evra kupila preko interneta nečiji davno izgubljeni kofer koje avio kompanije posle izvesnog perioda prodaju ukoliko se vlasnik ne javi.
Osnovna škola "Velimir Markićević" u Majdanpeku ili "stara škola", kako je u gradu svi zovu obeležila je svoj dan na kreativan način tako što su đaci, nastavnici i osobolje zamenili uloge.
U kultnoj kragujevačkoj kafani "Biblioteka kod Milutina" organizovana je tradicionalna, majska akcija dobrovoljnog davanja krvi. Vlasnici restorana, porodica Rašković započeli su ovu humanitarnu akciju pre deset godina, a zahvaljujući dobroj organizaciji i podršci ljudi i institucija i ova je bila uspešna.
Jedna od najstarijih kuća u Novom Sadu je zdanje koje se nalazi na uglu Pašićeve i Ulice Grozde Gajšin. Na tom mestu nekada se nalazila kafana neobičnog imena.
Kardiolog jedne bolnice na jugu Srbije našao se u čudu kada su mu na početku nedavnog noćnog dežurstva kao "hitno stanje" doveli dedu (80) sa izraženom tahikardijom i neobjašnjivim bolovima.
Od prvih dana maja pa do kraja avgusta Pešterci žive za tradicionalne vašare na kojima se često okupi između 20.000 i 30.000 ljudi. Tako je bilo i ovih dana.
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.