Počela sam da idem na hemoterapiju. Ona me čini slabom. Nigde više ne izlazim jer mi je sve baš naporno. Osećam se kao da sam u zatvoru, kaže Marina Tucaković
20.05.2021
07:45
On je jedan od glavnih uzroka smrti u razvijenim zemljama – najmanje 1 od 5 osoba u populaciji Evrope i Severne Amerike umreće od raka. Podaci za poslednjih 100 godina govore da je bolest sve češća ali populacija stari, a sa starošću sve je veća mogućnost da se neko razboli od kancera.
Termini kancer, maligna neoplazma ili maligni tumor su sinonimi i oni se razlikuju od benignih tumora po dediferencijaciji, invazivnosti i sposobnosti da metastaziraju (prošire na druge delove tela), (i benigni i maligni tumori imaju nekontrolisanu proliferaciju). Nenormalne karakteristike malignih ćelija posledica su izmenjene genske ekspresije usled različitih genskih mutacija (oštećenje gena).
Da bi se razumelo delovanje lekova koji su sada u upotrebi, kao i lekova koji se tek razvijaju, važno je da se sa više detalja objasni patobiologija ove bolesti.
Kancerske ćelije poseduju, više ili manje, četiri karakteristike koje ih odvajaju od normalnih ćelija:
– nekontrolisanu proliferaciju,
– dediferencijaciju i gubitak funkcije,
– invazivnost i
– metastaziranje.
Normalna ćelija postaje kancerska zbog jedne ili više mutacija u svojoj DNK, koje mogu biti stečene ili nasledne. Razvoj kancera je složen, višestepeni proces, uključujući ne samo jednu genetsku promenu već obično više njih, epigenetske faktore (delovanje hormona, ko-karcinogena, virusa i dr.) koji nisu sami po sebi uzrok kancera ali povećavaju mogućnost da genske mutacije rezultiraju kancerom.
Postoje dve osnovne kategorije genskih oštećenja koje dovode do kancera:
– aktivacija proto-onkogena u onkogene (loši geni) i
Ove alteracije posledica su tačkastih mutacija, povećanog broja nekog gena ili translokacija hromozoma, često kao posledica delovanja određenih virusa ili hemijskih karcinogena.
Normalne ćelije imaju gene koji sprečavaju malignu transformaciju – nazvani tumor supresorni geni (antionkogeni) – i danas ima dokaza da mutacije ovih gena se nalaze u osnovi mnogih kancera. Gubitak funkcije tumor supresornih gena može biti kritičan događaj u kancerogenezi.
Buduća istraživanja u onkologiji sprovode se u cilju tzv. personalne medicine, tj. da se svakom bolesniku odredi koja vrsta terapije, koji lek, u kojoj dozi i na koji način će za njega biti optimalna.
Naravno, veliki je napredak ostvaren u istraživanjima koja razmatraju mogućnosti da se oboljevanje od raka spreči, ne samo ranim otkrivanjem, već odredjenim testovima na nivou gena.
Na primer, sa velikom verovatnoćom se može utvrditi da li će se neko razboleti od raka ako u svojim genima ima oštećenje odredjenog gena koje je nasledio od roditelja. Testiranje na mutacije BRCA gena je već u kliničkoj praksi, a znači da ako neko u porodici ima preveliki broj obolelih od raka dojke ili raka jajnika, može testom da utvrdi kolika je mogućnost da se razboli i, na taj način, da preventivnim merama spreči nastanak oboljenja.
Živimo u najinteresantnijem dobu istraživanja raka sa nadom da će ta istraživanja dovesti do novih lekova i boljih rezultata u lečenju.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Počela sam da idem na hemoterapiju. Ona me čini slabom. Nigde više ne izlazim jer mi je sve baš naporno. Osećam se kao da sam u zatvoru, kaže Marina Tucaković
Američke specijalne dalekometne GLSDB bombe, prebačene u Oružane snage Ukrajine, pokazale su svoju neefikasnost zbog ruskih sistema za elektronsko ratovanje koji ih potiskuju, piše poljsko izdanje Interia.
Američki državni sekretar Entoni Blinken praktično je zapretio Kini sankcijama SAD tokom sastanka ministara inostranih poslova G7 na italijanskom ostrvu Kapri 20. aprila. Najviši diplomata Sjedinjenih Američkih Država opisao je Kinu kao "glavnog davaoca" tehnologije, pomagaču u naoružavanju Rusije, rekavši da Peking podstiče "najveću pretnju evropskoj bezbednosti od kraja Hladnog rata", a na to je doboi odgovor od profesora ekonomije na univerzitetu u Notingemu, Či Meng Taun, u autorskom tekstu za "Konversejšn".
Odluka pokreta "Kreni-Promeni" koji predvodi Savo Manojlović da učestvuje na izborima u Beogradu raspisanim za 2. jun podigla je dosta prašine na političkoj sceni Srbije a reakcije i komentari tim povodom ređaju se kao na traci.
Programski direktor Demostata, novinar Zoran Panović ocenio je da između Sava Manojlovića i tajkuna Dragana Đilasa bukti otvoreni rat za lidera opozicije.
Ministar bezbednosti BiH, Nenad Nešić, oglasio se na društvenoj mreži "X" i tom prilikom prokomentarisao izjavu tajkuna i predstavnika opozicije, Dragana Đilasa.
Gosti "Info dana" Informer TV bili su Stefan Krkobabić, potpredsednik PUPS i Vladimir Kokanović, predsednik Saveza Srba u Sloveniji. Oni su komentarisali diplomatsku borbu Srbije u vezi sa takozvanom Rezolucijom o Srebrenici i primanjem lažne države Kosovo u Savet Evrope.
Licemerno sponzorstvo rezolucije o Srebrenici iza kog stoji Nemačka i istorijski kontekst nemačkog antisrpskog sentimenta, komentarisali su gosti Info jutra, izdavač Vesna Pešić i predsednik OO SNS Smederevska Palanka Nikola Vučen.
Ekonomsku dominaciju Kine na globalnom planu i očajničke pokušaje kolektivnog Zapada da joj stanu na put, komentarisali su gosti Info jutra, Milan Čavić iz Centra za društvenu stabilnost i pukovnik Mirčeta Jokanović.
Važnost mentalne higijene i potencijalne faktore koje su uticali na zločince iz Dubone i Ribnikara koji su bili zapostavljeni, komentarisala je gošča Info jutra, psiholog Snežana Anđelković.
U Malom Orašju, kod spomenika gde su kobne večeri 4. maja prošle godine ubijena šestorica mladića, prikazane su fotografije mladića dok su njihovi braća i sestre i prijatelji recitovali pesme u njihovu čast.
Policija u Beogradu u četvrtak je uhapsila D.Š. (34) i odredila mu zadržavanje do 48 sati, zbog toga što je, kako se sumnja, verbalno, a potom i fizički nasrnuo na suprugu.
Pripadnici Ministarstva unutrašnjih poslova, Policijske uprave Novi Pazar tragaju za nepoznatim počiniocima koji su jutros oko 8 sati u novopazarskom naselju Selakovac iz jednog kazina oteli oko 300.000 dinara.
Ja nemam nikakav lični motiv, već govorim o onome što vidim i zbog toga bih jedva dočekao emisiju sa Aleksandrom Pešićem (31) i Draganom Stojkovićem Piksijem (59), rekao je Rade Bogdanović (53)!
Nemački gigant Bajern iz Minhena nalazi se u praktično bezizlaznoj situaciji zbog koje postoji velika verovatnoća da zadrže trenera kojem su već najavili otkaz na kraju sezone!
Organizatori mastersa u Rimu po svemu sudeći čine sve kako bi otežali Novaku Đokoviću (36) put do trofeja na tom turniru! Prema najavama sa Apenina, italijanski teniser Janik Siner (22) imaće dan više da se odmori u odnosu na srpskog tenisera, pa će takmičenje krenuti nešto kasnije u odnosu na prvog reketa sveta.
Vojska Ukrajine je "armija bolesnika", napisao je na Telegramu predsednik Dume Rusije Vjačeslav Volodin, komentarišući jučešrašnju odluku Ministarstva odbrane Ukrajine da se na front od sada mogu slati i zaraženi HIV-om, hepatitisom, oni koji boluju od raka kože, ali i oni koji boluju od psihičkih rastrojstava.
Sjedinjene Države prebacuju borbene avione i bespilotne letelice u Katar nakon što su Ujedinjeni Arapski Emirati ukinuli dozvolu američkim avionima da iz te zemlje gađaju ciljeve u Jemenu i Iraku, piše "Volstrit džornal , pozivajući se na američke zvaničnike.
Ima li kraja uspešnim мodernizacijama sovjetskih i ruskih PVO raketnih sistema? Kada je počeo razvoj ”Buka (bukve)”, koji je trajao od 1972. do 1977. godine, s tim da su borbena ispitivanja počela 1977. godine, malo njih je slutilo da će ovaj naslednik ”Kuba”, na čijoj osnovi je i urađen, dočekati da bude veoma velika, gotovo neotklonjiva opasnost za sve što leti.
Poslednjih decenija zec je kako u svetu, tako i u Srbiji postao najprepoznatljiviji simbol Vaskrsa, pa se tako u mnogim domovima mogu videti raznorazne vaskršnje dekoracije koje podrazumevaju sve što ima veze sa ovom životinjom.
Postoji mnogo lepih običaja i verovanja koja se vezuju za Vaskrs, najradosniji hrišćanski praznik i dan Hristovog vaskrsnuća, a zajedničko svim krajevima Srbije je što se ovaj praznik proslavlja u krugu porodice, prijatelja, svečano i radosno.
Kragujevac će ove godine za svoj praznik, Dan grada, 6. 7. i 8. maja tokom tri koncertne večeri ugostiti značajna i velika imena srpske rok i pop scene, ali dolazi i svetska muzička zvezda.
U većini pravoslavnih domova širom Srbije tradicija je da se jaja pred Vaskrs farbaju na Veliki petak, ali se u Prizrenu i okolini to činilo na Veliki četvrtak.
Manastir Tronoša, sa hramom posvećenom Vavedenju Presvete Bogorodice, kroz svoju 700 godina dugu burnu istoriju delio je sudbinu sa svojim narodom, pa isto tako deli i viševekovni običaj prinošenja ratarskih sveća na Veliki četvrtak.
Bilo da za praznike putujete od severa ka jugu Srbije ili obrnuto, selo Stopanja, smešteno između Trstenika i Kruševca, vam je usput, a i ako nije, više je razloga da vas put ovuda nanese.
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.