Po celoj Evropi se otvaraju rudnici vrednog metala, a ima ga i u Srbiji: Tvrde da bez njega nema budućnosti
Podeli vest
Dani automobila na naftne derivate su odbrojani. U Evropskoj uniji njihova prodaja biće zabranjena od 2035. godine, što znači da će električni automobili postati norma.
Sa ovom zabranom raste i potreba za proizvodnjom litijumskih baterija, odnosno smatra se da će globalna proizvodnja morati da se poveća 40 puta za 20 godina. Trenutno četiri zemlje imaju monopol na ekstrakciju litijuma u svetu, a to su: Australija, Čile, Kina i Argentina.
Kako električna vozila brzo stiču popularnost širom Evrope, region se utrkuje da poveća proizvodnju litijuma, ključne komponente u baterijama za električna vozila, te se tako u Galiciji, Španija, sprema veliki projekat što se tiče iskopavanja ovog minerala.
Studija je još najavljena kao "prva analiza zasnovana na preciznim parametrima i informacijama, uticaja eksploatacije litijuma na međunarodni položaj i stratešku bezbednost Republike Srbije".
18.10.2023
13:29
Naime, u Australiji i Čileu se vrši 77 odsto svetske proizvodnje litijuma, prema podacima iz 2022. godine.
A gde je tu Evropa? Kontinent se nalazi na nalazištima litijuma, ali ona nikada do sada nisu eksploatisana.
Podaci, koji su pripremljeni za Evropski parlament 2021. godine, pokazuju da će Evropi biti potrebno od 18 puta više litijuma do 2030. i 60 puta više do 2050. godine, kako bi zadovoljila projektovanu potražnju za električnim vozilima, koja pretežno koriste litijumske baterije.
Prema studiji Blandine Gourcerol najveće rezerve litijuma nalaze se u Češkoj (31%), Srbiji (27%) i Ukrajini (15%). Sledi Španija sa 13%, a ostale zemlje imaju veoma ograničene rezerve (Francuska 4% i Nemačka 3%).
Gde je Srbija na mapi?
Ruda jadarit pronađena je još 2004. godine u Jadarskoj dolini, a internacionalna mineraloška asocijacija zvanično ga je priznala kao novi mineral u novembru 2006.
Zbog visoke koncentracije litijuma i bora po toni iskopane rude, rangiran je kao jedno od najznačajnijih ležišta litijuma na svetu.
Prema podacima sa sajta Green European Journal, u Srbiji ima oko 1,2 miliona tona litijuma, što nas čini trećim najvećim nalazištem u Evropi. Odmah nakon Nemačke i Češke.
Međutim, Vlada Srbije je u februaru 2022. godine odustala od projekta “Jadar”, čime je Evropa ostala bez najvećeg rudnika litijuma.
Iak Srbija nema najveće rezerve litijuma, ono što je izdvaja u odnosu na sve druge zemlje u Evropi, je kvalitet resursa i kapacitet ,,koliko dugo se može eksploatisati".
- Evropa je imala projekat "Priroda 2020" da se podzemna eksploatacija izbaci iz Evrope i kad su svi videli da postaju zavisni od Kine i da im nedostaju kritične mineralne sirovine, pa i bakar, onda to više ne važi i Evropa počinje da razvija svoje rudnike - priča profesor Dinko Knežević sa Rudarsko-geološkog fakulteta i dodaje da svaki dan koji ističe, ima svoju cenu.
- Svaki dan što kasnimo, ima svoju cenu. Svaki dan koji ne otkopavate, vi beležite ekonomski minus. Polako nas prestižu u Evropi.
U Srbiji bi se litijum podzemno eksploatisao, na dubinama između 370 i 650 metara.
Smatra da Češka i Nemačka imaju najveće šanse da prve počnu sa iskopavanjem litijuma.
Evropljani se utrkuju
Nekoliko kompanija se utrkuje da dovede kapacitete za preradu litijuma u Evropu prenosi Direct Industry.
Nemačka "Vulcan" projekat
Australijska kompanija Vulcan Energy trenutno radi na pilot projektu u dolini Gornje Rajne u Nemačkoj. Ideja je da se proizvede litijum bez emisija ugljenika korišćenjem geotermalne energije za ekstrakciju podzemnih slanih voda koje sadrže litijum iz Gornje Rajne. Konačni litijum hidroksid će se stvoriti elektrolizom. Kompanija kaže da su uspeli da proizvedu 57,1% litijum hidroksida, premašujući uobičajene specifikacije za bateriju od 56,5%. Probno postrojenje Vulcan u Nemačkoj radi od aprila 2021. i očekuje se da će pokrenuti komercijalnu proizvodnju 2025.
Nekoliko kompanija se utrkuje da dovede kapacitete za preradu litijuma u Evropu prenosi Direct Industry.
Austrija "Volfsberg" projekat
European Lithium razvija Volfsberg projekat u Koruškoj, 270 km južno od Beča, u Austriji. Smešten u srcu Evrope, ovaj projekat rudnika planira da izvuče 10.000 metričkih tona litijum hidroksida godišnje. Prema navodima kompanije, ovim će se opremiti baterije oko 200.000 električnih vozila. Nadaju se da će postići radnu stopu od 800.000 metričkih tona godišnje sa životnim vekom rudnika od preko deset godina. Kompanija očekuje da počne proizvodnju 2025. godine.
Finska "Keliber" projekat
Finska kompanija Keliber Oj, specijalizovana za rudarstvo i hemikalije za baterije, trenutno vodi projekat u zapadnoj Finskoj sa ciljem dostizanja proizvodnje od 15.000 metričkih tona litijum hidroksida godišnje počevši od 2025. Kompanija takođe teži održivoj proizvodnji. Litijum koji planiraju da izvade imaće, kažu, manji ugljenični otisak od konkurencije. To je zato što se rafinerija nalazi 70 km od rudnika. Pored toga, više od polovine električne energije u finskoj nacionalnoj mreži proizvodi se iz obnovljivih izvora energije. Potencijal ovog ležišta je privukao pažnju velikih investitora, pa je južnoafrički rudarski gigant Sibanie-Stillvater preuzeo 79% vlasništva nad projektom. Inače, projekat je u februraru ove godine dobio sve dozvole koje su neophodne da bi počela izgradnja.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Kako električna vozila brzo stiču popularnost širom Evrope, region se utrkuje da poveća proizvodnju litijuma, ključne komponente u baterijama za električna vozila, te se tako u Galiciji, Španija, sprema veliki projekat što se tiče iskopavanja ovog minerala.
Poljska je zvanično podnela prijavu za učešće u programu Nuclear Sharing i nije je povukla, potvrdio je zamenik ministra nacionalne odbrane Poljske Pavel Zalevski.
Evropa postaje zavisna od ruskog đubriva kao što se dogodilo sa gasom, piše američki list "Fajnenšel tajms", pozivajući se na jednog od najvećih proizvođača đubriva za poljoprivredne kulture Svejna Torea Holzetera.
Kandidat pokreta Kreni-promeni za gradonačelnika Beograda Savo Manojlović izjavio je, gostujući na opozicionoj N1, kako opozicija samo priča o krađi izbora, a sedi u Skupštini i prima milione.
Kandidat pokreta Kreni-promeni za gradonačelnika Beograda Savo Manojlović izjavio je, gostujući na opozicionoj N1, da treba dopreti do što većeg broja ljudi koji nemaju prilike da gledaju ovu "kanalizaciju".
Brajan Brković iz pokreta "Bravo" poznat po svojim antisrpskim stavovima, te skrnavljenu srpske zastave najavio kako ide "zajedno i jako" sa Milošem Jovanovićem.
Mandatar za izbor Vlade Srbije Miloš Vučević ocenio je danas da priča dela opozicije o bojkotu izbora za njega nije ništa drugo osim rašomonijada i ocenio da to što neko bira gde će izaći, a gde neće ne znači ništa drugo osim da procenjuju gde bi možda mogli da pobede i gde mogu da kontrolišu svoje odbore.
Lider Srpske napredne stranke Miloš Vučević predstavio je juče, na sednici Predsedništva stranke sastav nove vlade. O tome, ali i mnogim drugim temama u Kolegijumu Informera govorio je medijski stručnjak Nebojša Krstić.
O sramnoj rezoluciji o nepostojećem genocidu u Srebrenici, kao i o pravoj istini se zapravo dogodilo u tom mestu, govorio je u Info jutru dr Vojislav Šešelj, lider SRS.
Na današnji dan pre tačno godinu dana Kosta Kecamović je uzeo dva očeva pištolja i municiju i stavio ih u svoj školski ranac, a onda je kobnog 3. maja tim oružjem ubio devet učenika i radnika obezbeđanja OŠ "Vladislav Ribnikar" na Vračaru.
Pripadnici Ministarstva unutrašnjih poslova u Zaječaru, po nalogu tužioca, uhapsili su D.D. (52) iz ovog grada, zbog postojanja osnova sumnje da je izvršio krivično delo teška telesna povreda.
Utakmica Olimpijakosa i Barselone u Atini donela je pregršt uzbuđenja, produžetak, dramu u poslednjoj sekundi, bes domaćih navijača i igrača zbog sudijskih odluka, ali i blokadu sezone!
Centar Olimpijakosa i srpski košarkaški reprezentativac Filip Petrušev u tren oka prešao je put od heroja do tragičara u porazu od Barselone, pošto je pri rezultatu 80:80 doslovce u poslednjoj sekundi faulirao Džabarija Parkera pri šutu za tri poena, a ovaj je od tri bacanja iskoristio dva za pobedu 82:80.
Novak Đoković se uvek trudi da pomogne mladim igračima, a to je potvrdio i Jakub Menšik koji je otkrio koliko mu je značila podrška najboljeg na svetu.
Veliki broj njujorških policajaca ušao je u utorak uveče na Univerzitet Kolumbija i priveo oko 50 propalestinskih demonstranata, nekoliko sati nakon što je gradonačelnik Njujorka poručio da protest studenata koji dve nedelje paralizuje tu obrazovnu instituciju "mora odmah da se okonča".
"Tenkovi-kornjače" ili "car-mangali" sve češće se pojavljuju na frontu sa ruske strane i igraju važnu ulogu, kako kad je u pitanju pratnja tehnike, tako i u borbi protiv dronova, ističu stručnjaci za Biznis insajder i Forbs.
Evropa postaje zavisna od ruskog đubriva kao što se dogodilo sa gasom, piše američki list "Fajnenšel tajms", pozivajući se na jednog od najvećih proizvođača đubriva za poljoprivredne kulture Svejna Torea Holzetera.
Portparol vojske Huta Jahja Sari Kasim rekao je sinoć u televizijskom obraćanju da su „u znak podrške palestinskom narodu i kao odgovor na američko-britansku agresiju, izveli vojne operacije protiv protivničkih ratnih brodova u Crvenom moru“.
Bliži nam se najradosniji hrišćanski praznik Vaskrs kada na veliki petak porodice simbolično farbaju jaja. A da li vodite računa koliko jaja farbate i znate li da li je paran ili neparan broj?
Uprkos dešavanjima koja su u prdohodnih mesec i više dana potresala čitav istok Srbije posebno najveće selo na području grada Bora, Zlot, iz koga su osumničeni za monstruozno ubistvo dvogodišnje Danke Ilić , tradicionalna ,,Bakljada,, u organizaciji Mesne zajednice je održana.
Čačanin Rato Smiljanić (75), penzionisani TV mehaničar, kuću svojih roditelja pre nekoliko godina pretvorio je u jedinstveni muzej nostalgije i sećanja.
Praznik rada danas praznuju i oni koji rade i oni koji još nemaju ni dan radnog staža. Ovaj dan, međutim, nekada je bio poseban za Crnotravce! Samouki zidari, tesari, kamenoresci bili su nekada najtraženiji majstori...Ovo je priča o njima.
U leto 1914. godine moćna Austrougarska monarhija napala je Srbiju. Posle očajničke i herojske borbe mnogo manje i slabije opremljene srpske vojske, izbora više nije bilo – jedini put za spas Srbije vodio je preko vrleti nepristupačne i negostoljubive Albanije.
Srbofilija predstavlja osećanje ljubavi ili simpatije prema Srbima, Srbiji, Republici Srpskoj, srpskoj istoriji, srpskom jeziku, srpskoj kulturi i svemu što je povezano sa Srbima.
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.