NE DAMO SVOJE PVO SISTEME UKRAJINI: "Pitani smo i objasnili smo zašto to ne možemo da uradimo"
125. 04. 2024. u 22:22
225. 04. 2024. u 22:22
Vesti
Iako su domaći mediji uglavnom u prvi plan izveštaja o Makronovoj poseti Beloj kući stavljali fraze o francusko-američkom prijateljstvu i to što je Tramp skidao perut sa Makronovog sakoa, glavni rezultat ove posete jeste Makronova konstatacija da je "potreban novi sporazum sa Iranom". U prevodu, aktuelni iranski nuklearni sporazum ne valja, a Tramp je u pravu kada ga kritikuje.
Sporna četiri stuba
Makron je istakao "četiri stuba" onoga što bi trebalo da predstavlja budući ,,veliki sporazum" sa Iranom koji bi zamenio onaj Obamin iz 2015. To su denuklearizacija u kratkoročnom periodu, denuklearizacija u dugoročnom periodu, obustavljanje razvoja balističkih raketa i - verovatno najproblematičnije -obuzdavanje regionalnog uticaja Teherana na Bliskom istoku, pri čemu je Makron podvukao da je ,,Sirija deo četvrtog stuba".
- To je jedini način da sačuvamo suverenitet regiona i obezbedimo mir na duge staze. U suprotnom, sigurno ćemo morati da se vratimo u region zbog novih terorističkih grupa - objasnio je Makron, dok ga je Tramp tapšao po ramenu.
Iako jedan deo zapadnih medija ovo tumači kao uspeh Makrona da ubedi Trampa da ostane pri JCPOA uz usvajanje određenih korekcija, daleko je realnije da je Makron od Trampa dobio zadatak da pričom o "potrebi proširenja sporazuma" Evropljanima zasladi gorku pilulu američkog narativa o potrebi odbacivanja starog nuklearnog sporazuma.
Tako se, u stilu podele uloga na dobrog i lošeg policajca, umesto Trampovih pretnji jednostranim povlačenjem iz nuklearnog sporazuma, sada čuje Makronovo pozivanje na ,,proširenje sporazuma", koje u suštini vodi ka istom: deplasiranju aktuelnog sporazuma i podvrgavanju Irana novim zahtevima. Uzgred, ukoliko Islamska Republika odbije "proširenje sporazuma", SAD dobijaju pun legitimitet za jednostrano povlačenje iz njega i nastavak ofanzivnih pritisaka protiv Teherana.
Buđenje agresivnog refleksa
Nema sumnje da je Iran sve veći geopolitički problem za Vašington. Od eliminacije Sadama Huseina kojom je dominacija sunita u Iraku okončana, neuspele intervencije Izraela u Libanu 2006. i građanskih ratova koji su izazvali anarhiju u Siriji i Jemenu, Teheran je preko razbacanog šiitskog faktora postao izrazito uticajan širom Bliskog istoka i sada preti da preko "šiitskog koridora" izbije na Mediteran i opkoli dva glavna američka saveznika u regionu - Izrael i Saudijsku Arabiju.
Ovo opkoljavanje nije puka apstrakcija kada se ima u vidu da se Hezbolah, ta izrazito borbeno sposobna i respektabilno naoružana šiitska paravojska, ukopava u Siriji i Libanu, a Iran gomila sve sofistikovanije balističke rakete sve većeg dometa. Konačno, ogromne rezerve nafte i gasa koje poseduje Iran čine ga značajnim igračem i na globalnom tržištu energenata. U odsustvu direktnog (najverovatnije vojnog) suzbijanja Irana, on će u narednim decenijama postati neprikosnovni regionalni hegemon, čvrsto integrisan u rusko-kineske evroazijske projekte.
Sve ovo u Vašingtonu budi agresivni refleks obračunavanja sa Iranom, što je postalo posebno izraženo u sastavu Trampove administracije. Kadrovski odabiri Donalda Trampa možda uverljivije od bilo čega drugog nagoveštavaju da bi Amerika zaista mogla da zarati sa Iranom.
Američki predsednik je sa funkcije državnog sekretara uklonio Reksa Tilersona, koji veruje da bi SAD trebalo da se drže slova JCPOA dokle god ga i Iran poštuje, i na njegovo mesto je stavio Majka Pompea, oštrog kritičara iranskog nuklearnog sporazuma koji Iran naziva ,,ubitačnom imperijom" na čije je bombardovanje (i to sa 2.000 vazdušnih napada) pozivao još 2014.
Devet dana potom, Tramp je uklonio još jednog funkcionera koji je smatrao da SAD ne bi trebalo da se povlače iz nuklearnog sporazuma - savetnika za nacionalnu bezbednost H.R. Mekmastera. Na njegovo mesto je doveo Džona Boltona, super-jastreba pored kog čak i Mekejn deluje oprezno i čiji je, izgleda, omiljeni hobi predlaganje rata protiv Irana.
Potpredsednik SAD Majk Pens je Iran ocenio ,,vodećim državnim sponzorom terorizma", dok je ambasadorka SAD pri UN Niki Hejli (koju je takođe postavio Tramp) eho svih ovih izjava. Praktično jedini oponent politici zaoštravanja sa Iranom je ministar odbrane Džejms ,,Besni pas" Matis. Ovaj Trampov ,,ratni kabinet" - kako ga naziva Patrik Bjukenen - je, uz jasnu nameru da se sruši postignuti nuklearni sporazum, drugi pouzdan pokazatelj da se u Vašingtonu priprema ratni scenario protiv Irana.
Treći pokazatelj je Trampov odabir regionalnih saveznika. Pored Izraela, to je Saudijska Arabija, tačnije mladi saudijski princ Mohamed bin Salman čiji je prezir prema Iranu, koji poredi sa Trećim rajhom, uveliko poznat. Štaviše, upravo je zajednička mržnja prema Iranu jedna od glavnih tačaka zbližavanja Trampa i bin Salmana.
Tramp je i svoju prvu inostranu zvaničnu posetu posvetio Saudijskoj Arabiji, maja prošle godine, i tada je isključivu krivicu za finansiranje terorizma svalio na Iran, iako su saudijske veze sa sunitskim džihadističkim grupama notorna stvar. Ubrzo potom je usledila i izolacija Katara sa namerom da se ta zemlja primora da preseče svoje veze sa Iranom.
Izrael se priprema
Glavni Trampov regionalni saveznik, Izrael, gaji slična gledišta o potrebi obračunavanja sa Iranom, doduše sa većom dozom zabrinutosti nego što je to slučaj u udaljenom Vašingtonu. Izraelska štampa već najmanje godinu dana unazad priprema javnost za sve izvesniji sukob sa proiranskim Hezbolahom i, posledično, Iranom.
Iranska revolucionarna garda i Hezbolah ubrzano grade lanac uporišta opremljenih raketnim sistemima i bespilotnim letelicama duž čitavog izraelskog ,,severnog fronta", što izaziva periodične napade izraelskog ratnog vazduhoplovstva na ova postrojenja unutar Sirije. Ovakvi napadi za sada nisu uspeli da zastraše Iran i on nastavlja da šalje teško naoružanje u Siriju (štaviše, jučerašnji izveštaji govore kako američka obaveštajna zajednica prati intenziviranje ,,sumnjivih" letova teških transportera Iljušin IL-76 iz Irana u Siriju).
Iščekujući sudbonosnu Trampovu odluku o iranskom nuklearnom sporazumu 12. maja, bivši načelnik izraelske vojne obaveštajne službe general-major Amos Jadlin je nedavno izjavio da "nije video tako opasan maj još od maja 1967", aludirajući na Šestodnevni rat između Izraela i Egipta, Jordana i Sirije.
Ministar odbrane Izraela Avigdor Liberman je upozorio da bi ovog leta zaista mogao da izbije rat u kojem bi Izreal morao da se istovremeno nosi sa Iranom, Sirijom, Hezbolahom, libanskom vojskom, Hamasom, Palestinskim islamskim džihadom i raznovrsnim salafijsko-džihadističkim grupama iz Pojasa Gaze i šireg regiona (ovo je uzgred i glavni razlog oklevanja Rusije da Siriji isporuči S-300, jer bi takvo oružje drastično suzilo vazdušnu dominaciju Izraela i samim tim ga egzistencijalno ugrozilo, a njegove protivnike potencijalno ohrabrilo za napad).
Ne treba posebno isticati da bi u takvom scenariju Amerika (a posebno Trampova Amerika) intervenisala da spase Izrael i da bi glavna meta američke odmazde bio Iran.
Vojni potencijali Irana
Međutim, Iran nije tako lak zalogaj. Naprotiv, to bi verovatno bio vojno najjači američkih protivnik još od Korejskog rata. Iran poseduje najmanje četiri baterije najnovije iteracije ruskog raketnog sistema PVO S-300 pod oznakom PMU2 dometa 200 kilometara, kao i sopstvenu kopiju ovog sistema Bavar 373.
Poseban adut ove zemlje je raznovrsan arsenal balističkih raketa, od kojih je najmoćnija Šahab-3, odnosno Koramšar, dometa 2.000 kilometara. Iranske konvencionalne snage su sa svojih više od pola miliona pripadnika aktivnog sastava, 350.000 rezervista, 1.500 tenkova i 334 aviona različitih tipova, kvantitativno respektabilne, a svoju tehnološku inferiornost u odnosu na SAD i Izrael kompenzuju fanatičnom motivisanošću.
Uz sve to, iranska ratna mornarica bi u slučaju sukoba nastojala da minira i zatvori Ormuski tesnac kroz koji prolazi petina svetske nafte, što bi izazvalo krizu globalnih razmera. Iran je, dakle, sposoban za borbu, a svaka vojna konfrontacija sa njim mogla bi da se pretvori u širok regionalni sukob visokog intenziteta čije bi se posledice osetile globalno.
Ali pitanje je koliko bilo šta od ovoga može da odvrati Vašington od zacrtanog kursa. Prvo, kada se radi o nafti, SAD skoro 40 odsto svojih naftnih potreba zadovoljavaju samostalno, a najveći deo onoga što uvoze dolazi iz Kanade, Meksika i Venecuele. Manje od 13 odsto američke nafte potiče sa Bliskog istoka. U tom smislu bi u slučaju napada na Iran Kina i Evropa pretrpele daleko veću štetu nego SAD. Tačno je da bi cene nafte vrtoglavo skočile svuda, ali to bi išlo u prilog američkim petrolejskim kompanijama (kao i Rusiji).
Što se iranske konvencionalne vojne sile tiče, njena brojnost i motivisanost bi okupaciju Irana učinile veoma teškom, ali Vašington uopšte ne mora da pribegne takvoj strategiji. Štaviše, sigurno je da neće. Daleko je izvesnije da bi, ukoliko dođe do rata, težište bilo na koncentrisanim vazdušnim napadima u kojim bi se brojnošću angažovanih aparata i frekventnošću udara nastojala savladati iranska PVO, a potom i razoriti iranska vojna i strateška infrastruktura.
Pri tome je američko ratno vazduhoplovstvo do sada detaljno moglo da se upozna sa sistemom S-300 (doduše starijom verzijom PMU1) i njegovim slabostima zahvaljujući tome što ga poseduju NATO članice Grčka, Bugarska i Slovačka. Iransko ratno vazduhoplovstvo, kojem po nekim procenama oko polovine aviona nije operativno, ne bi imalo mnogo izgleda da se nosi sa najsavremenijim američkim i izraelskim avionima četvrte i pete generacije.
Na kraju krajeva, diskutabilno je i da li bi Iran zaista bio u stanju da "zatvori" Ormuski tesnac na iole duži period pred kombinovanom vatrenom silom američke Pete flote i vazduhoplovnih snaga razmeštenih po bazama širom regiona.
U suštini, najpouzdaniji faktor odvraćanja za Iran jesu hiljade njegovih balističkih raketa raznih tipova i sposobnost da preko šiitskog faktora rasplamsa sukob po čitavom regionu, čime ne bi bili ugroženi samo američki saveznici, nego i američko vojno i civilno osoblje širom Bliskog istoka.
Međutim, čini se da se jedan deo američkih jastrebova zanosi klimavom pretpostavkom da bi bilo moguće zastrašiti Iran da ne pribegne upotrebi svojih balističkih raketa. Ova opasna logika polazi od toga da bi sa izraelskim nuklearnim arsenalom i novom američkom nuklearnom doktrinom - koja upotrebu nuklearnog oružja na taktičkom nivou čini izvesnijom - bilo moguće ubediti Iran da se u slučaju ograničenih napada uzdrži od raketne odmazde kako protiv sebe ne bi isprovocirao totalni rat.
Nadaju se pobubiu Iranaca
To je bio smisao nedavne Trampove pretnje da će "ukoliko Iran učini bilo šta da naudi Americi platiti cenu kakvu je malo država u istoriji platilo".
Iako ovaj scenario ne treba zanemarivati, izvesnije je da će Vašington pokušavati da se drži bezbednije strategije koja polazi od izolacije Irana i njegovog smekšavanja hibridnim merama - subverzijom i sankcijama. Masovni protesti koji su potresli Islamsku Republiku početkom ove godine su imali nesumnjive simpatije, a verovatno i podršku Vašingtona, dok je o namerama da se Iran savlada subverzijom Džon Bolton govorio još 2009: "Napad, u kombinaciji sa efektnom javnom diplomatijom, mogao bi da okrene šaroliko iransko stanovništvo protiv represivne vlasti".
Takva strategija izazivanja implozije Islamske Republike bi aktuelno širenje iranskog uticaja u regionu posmatrala kao šansu za njeno preokretanje u "imperijalno prenaprezanje".
Ovo je upravo ono što "Volstrit džornal" ima na umu kada Trampu predlaže pretvaranje Sirije u "ajatolahov Vijetnam". U tom kontekstu je interesantan proglas koji je tokom pomenutih protesta u Iranu, početkom januara ove godine, izbacila američka privatna vojna kompanija "Sons of Liberty International" u kojem nudi svoje usluge iranskoj opoziciji, u cilju "oslobođenja od represije".
Postoje i glasine da ova kompanija trenutno u Iraku obučava iranske Kurde i iranske opozicionare za vođenje gerilskog rata protiv ajatolahovog režima. Inače, direktor ove firme - Metju van Dajk - je u periodu od 2007-2011 obilazio zemlje Bliskog istoka u kojim je potom izbilo tzv. ,,arapsko proleće", a u Libiji se čak i borio na strani pobunjenika, što govori da ima obimno iskustvo za vođenje hibridnog rata, posebno u bliskoistočnoj sredini.
Neki eksperti, kao pomenuti Patrik Bjukenen, ističu i da američki predsednik nema ovlašćenja da pokrene rat protiv Irana bez dozvole Kongresa. Ovo navodno ograničenje treba uzeti sa velikom dozom rezerve. Ne samo što se značaj kongresnih odobrenja za upotrebu vojne sile od početka "rata protiv terorizma" sve više relativizuje, nego se u Kongresu još od januara prošle godine nalazi predlog zakona o "autorizaciji upotrebe sile protiv Irana" kojim bi se američkom predsedniku "dozvolila upotreba američkih oružanih snaga u cilju sprečavanja Irana da pribavi nuklearno oružje", što znači da bi Tramp u slučaju njegovog usvajanja smeo da pokrene preventivni rat protiv Irana bez ikakvih daljih konsultacija.
To što ovaj zakon još nije usvojen ga ne čini manje značajnim, jer američka legislativna praksa poznaje primere akata koji hiberniraju u formi predloga sve dok ih ne aktuelizuje neka kriza, nakon koje bivaju promptno usvojeni. Ta kriza bi mogao da bude neuspeh ubeđivanja Irana da prihvati nove uslove pregovaranja ili oružani sukob Izraela i (pro)iranskih snaga u Siriji i Libanu.
O tome koliko je situacija ozbiljna svedoči i iznenadni apel iranskog šefa diplomatije Muhameda Džavada Zarifa prošlog utorka na ,,novi regionalni dijalog" kojim bi se smanjile tenzije na Bliskom istoku, a odnosi sa Saudijskom Arabijom normalizovali na temeljima uzajamnog uvažavanja. Očigledno je da Teheran vidi približavanje olujnih oblaka pa pokušava da ,,smiri situaciju" pre nego što ona nepovratno eskalira.
Da rezimiramo, brojni pokazatelji američke unutrašnje i spoljašnje politike, kao i regionalna bezbednosna dinamika na Bliskom istoku, ukazuju na to da je oružani sukob SAD i Izraela (verovatno i zalivskih monarhija) sa jedne, i Irana i šiitskih oružanih grupa sa druge strane, vrlo verovatan.
Ukoliko američki predsednik 12. maja odbaci iranski nuklearni sporazum, ta verovatnoća će biti još veća. Vašington ni u kom slučaju neće pasivno posmatrati kako kontrolu nad Bliskim istokom uspostavlja država koja ga naziva "Velikim satanom".
pre 5 godina
Tramp ne bira sredstva u borbi za opstanak na vlasti.Bitno mu je da zadovolji vojni i vojnoindustrijski establiment sto je bila i politika ranijih predsednika ,narocito posle drugog svetskog rata.Isto tako mi nije jasno gde se prelivaju ta silna sredstva iz vojnog budeta kad npr. zemlje sa visestruko manjim vojnim budetima sustizu i prestizu SAD u vojnoj tehnologiji.
Direktor kampanja pokreta "Kreni promeni" Savo Manojlović saopštio je da je taj pokret doneo odluku da 2. juna učestvuje na izborima u Beogradu, što je najpravilo ozbiljnu pometnju u redovima tajkunske opozicije.
25.04.2024
21:48
Miloš Vučević je sapoštio da je nosilac liste „Aleksandar Vučić – Novi Sad sutra“ prof. dr Vesna Turkulov, poznati lekar u Novom Sadu, koja trenutno vrši funkciju državnog sekretara u Ministarstvu zdravlja.
25.04.2024
18:13
Predsednica Narodne skupštine Republike Srbije Ana Brnabić raspisaće izbore za odbornike skupština gradova i skupština opština u Republici Srbiji, u petak, 26. aprila 2024. godine, u 10.00 časova.
25.04.2024
11:16
Janko Baljak, reditelj i bivši član Predsedništva Pokreta slobodnih građana, priznao je da opozicija nema šanse da pobedi na izborima 2. juna u Beogradu i da će sigurno pobediti predsednik Srbije Aleksandar Vučić.
25.04.2024
10:06
Miroslav Aleksić, član koalicije "Biram borbu" koja se odmatnula od Dragana Đilasa, indirektno je optužio svog doskorašnjeg lidera da je kriv što su izgubili vreme za kampanju, zbog čega kasne i nemaju kandidata za gradonačelnika Beograda.
25.04.2024
10:00
Šef poslaničke grupe Srpske napredne stranke Milenko Jovanov komentarisao je izjavu predsednika Novog DSS-a Miloša Jovanovića o izlasku na izbore.
25.04.2024
22:16
Prema podacima Republičkog zavoda za statistiku, u februaru smo u proseku zaradili 129.934 dinara, odnosno bez poreza i doprinosa 94.125 dinara. Ovo su top 3 najplaćenije industrije u Srbiji za februar, gde je prosečna zarada išla iznad 160.000 dinara.
25.04.2024
20:30
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić izjavio je danas da su žene u pratnji predsednice privremenih prištinskih insitucija Vjose Osmani ušle na sednicu Saveta Bezbednosti UN u dogovoru sa Englezima i Amerikancima i da je zasedanje kasnilo, upravo zato jer se čekalo da neko pozove i omogući im ulaz.
25.04.2024
20:25
Predsednik Republike Srbije, Aleksandar Vučić, oglasio se na svom Instagram profilu gde se osvrnuo borbu protiv zapadnih pritisaka vezeanih za pokušaje nametanja skandalozne Rezolucije o Srebrenici.
25.04.2024
20:03
U železničkoj stanici Bačka Topola, postavljajem poslednjeg dela šina, danas je spojen glavni kolosek na deonici brze pruge od Novog Sada do Budimpešte.
25.04.2024
19:45
U novom izdanju emisije "Info veče", o pritiscima Zapada na Srbiju putem sramne rezolucije o Srebrenici, govorili su gosti Bojan Bilbija novinar "Politike" i Olivera Miletović, novinar.
25.04.2024
22:18
O aktuelnim svetskim žarištima, pre svega o specijalnoj vojnom operaciji u Ukrajini i o sukobu na Bliskom istoku, govorili su gosti Dževad Galijašević, stručnjak za terorizam, Nemanja Dević istoričar i Aleksandar Pavić politikolog.
25.04.2024
19:25
O paklenim planovima koje su za Srbiju spremili zajedičkim snagama opozicija i Zapad, govorili su gosti Info dana Aleksandar Gajić, novinar i Mile Bosnić iz pokreta Srba Krajišnika.
25.04.2024
17:42
U novom Info danu o prozapadnoj opoziciji, govorili su Miša Vacić lider Srpske desnice, Marjan Rističević iz SNS i narodni poslanik Stojan Radenović.
25.04.2024
16:20
Danka Ilić (2) nestala je 26. marta u Banjskom polju kod Bora, u dvorištu porodične kuće svoje majke Ivane Ilić, dok se igrala sa starijim bratom. Prema rečima majke, sin je zatražio vodu, pa je ona otišla do automobila, ali kada se vratila Danka više nije bila tamo. Nažalost, potraga za devojčicom za kojom je tragala cela Srbija, ali i Evropa, završena je na tragičan način.
25.04.2024
20:46
Otac ubijene Vanje Đorčevske, Aleksandar Đorčevski, pušten je danas iz pritvora u kućni pritvor.
25.04.2024
20:40
Prošlo je mesec dana od nestanka i ubistva dvogodišnje devojčice Danke Ilić u Banjskom polju kod Bora. Telo još nije pronađeno.
25.04.2024
20:24
Više javno tužilaštvo u Nišu zatražilo je danas da se Darku Mitiću (36) izrekne 40 godina zatvora zbog teškog ubistva i nedozvoljenog držanja oružja i eksplozivnih materija
25.04.2024
17:31
Nastavnica istorije Tatjana Stevanović naći će se 24. juna oči u oči sa Miljanom i Vladimirom Kecmanovićem, roditeljima dečaka koji je 3. maja prošle godine u školi "Vladislav Ribnikar" na Vračaru ubio devetoro učenika i čuvara.
25.04.2024
16:20
Crno-beli su 26. aprila 2014. godine savladali Zvezdu u Humskoj, a sedam sezona kasnije na meču bez gledalaca remizirali protiv večitog rivala.
26.04.2024
06:40
Dušan Vlahović je ove sezone često kritikovan, iako je trenutno drugi na listi strelaca Serije A sa 16 golova.
26.04.2024
06:30
Srpski košarkaš ostvario nezapamćen uspeh u NBA ligi.
25.04.2024
23:45
Srbija željno čeka Olimpijske igre u Parizu i nada se "žetvi" medalja naših sportista. Jedna od uzdanica biće, svakako, Ivana Španović od koje se očekuje da eventualnim zlatom stavi tačku na sjajnu karijeru.
25.04.2024
20:32
Srpski bokseri Jovan Nikolić, Rastko Simić i Dušan Veletić plasirali su se u finala Evropskog prvenstva u Beogradu i tako osigurali osvajanje najmanje srerbne medalje.
25.04.2024
23:55
Sud će ponovo otvoriti slučaj poznatog filmskog producenta.
25.04.2024
16:47
U ovom komadu igralo je 120 dece iz Baletskog centra iz Surčina koja su oduševila publiku.
25.04.2024
15:51
Sinoć je u Beogradskom dramskom pozorištu odigrana predstava "Prafaust" nakon čega su dodeljene i nagrade.
25.04.2024
12:35
Popularni pevač prvi put dolazi u Srbiju
25.04.2024
11:08
Ako se budite sa natečenim očima i sa tamnim kolutovima ispod njih, verovatno pravite određene greške u ishrani.
25.04.2024
22:00
Reddit uvodi značajne izmene u svojoj mobilnoj aplikaciji za iOS i Android, s ciljem da se veći naglasak stavi na komentare.
25.04.2024
21:00
Čuveni prebranac postao je neizostvan deo gotovo svake slavske trpeze, ali i svakodnevne gozbe, posebno u vreme posta.
25.04.2024
20:00
Pre sadnje biljaka i cveća važno je osigurati da zemlja za biljke ima odgovarajuću količinu hranjivih materija, a umesto da koristite đubrivo iz prodavnice, možete napraviti sami prirodno đubrivo, koje će vašoj biljci obezbediti sve što joj je potrebno.
25.04.2024
19:00
Varijanta poznatog kolača sa višnjama je neodoljiva i osvežavajuča.
25.04.2024
18:30
Između njih su se odmah javile varnice, pa su ubrzo uplovili u romansu.
25.04.2024
23:14
Reper je na svom Instagram profilu podelio sliku i pokazao kako izgleda nakon operacije.
25.04.2024
22:26
Dudićeva je ispričala da je svojevremeno bila sa kolegom u vezi, ali da tu grešku više ne bi ponovila.
25.04.2024
21:59
Jovana je otkrila da je upoznala novu emotivnu partnerku bivšeg spruga, a o svom ljubavnom životu nije želela previše da priča.
25.04.2024
21:19
Grujićka je priznala da veruje svom suprugu, te da nikada nije proveravala njegov telefon, iako ima sve šifre.
25.04.2024
20:40
Kako bi narod rekao "sto godina su meštani Vučaka čekali na asfalt". Danas im se ostvarila dugogodišnja želja pa su prva tri kilometra obeležili prigodnom proslavom.
25.04.2024
20:30
U Šapcu je najavljen početak besplatne sterilizacije i kastracije pasa. Intervencije koje uključuju i čipovanje i vakcinaciju protiv besnila obavljaće se od 7. maja, a troškovi će biti pokriveni iz gradskog budžeta.
25.04.2024
19:25
Prvi slučaj morbila u Novom Pazaru registrovan je kod četvorogodišnje devojčice koja nije vakcinisana.
25.04.2024
18:03
Danicu Vitorović i Mirjanu Duković iz Donje Bele Reke kod Nove Varoši poznaju dobro ne samo Novovarošani, već i dalje, preko Čajetine sve do Arilja...
25.04.2024
15:44
Strahinja Ivković i Bogdan Maksić iz Vrnjačke Banje, pobednici su nedavno završenog Svetskog takmičenja za Mistera turizma i kulture koje je održano u Antaliji u Turskoj.
24.04.2024
18:43
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.