OVO JE NAJGORI SCENARIJ PO BEOGRAD... Povratak Vašingtona na Balkan PO MODELU KLINTONOVIH - šta će posle toga ostati?! SAMO, NI SRBIJA NIJE VIŠE...
Podeli vest
Ne postavlja se pitanje - kako će se manifestovati „povratak Vašingtona na Balkan", „veće prisustvo" i slične deskripcije koje su se mogle pročitati prethodnih nedelja, već šta će na Balkanu nakon toga ostati?
U leto 1995. godine, dok je NATO avijacija „zasipala" položaje Vojske Republike Srpske, oglasio se Henri Kisindžer. Postavio je pitanje opravdanosti američke spoljne politike: „Ne razumem šta pokušavamo da uradimo sa bombardovanjem?"
Srbija je unapredila mere za borbu protiv pranja novca i finansiranja terorizma, čime je iskazan značajan napredak u nivou usaglašenosti sa standardima Međudržavnog tela za kontrolu i sprečavanje pranja novca (FATF), ukazano je u izveštaju Manivala (MONEYVAL), tela Saveta Evrope za borbu protiv pranja novca i finansiranja terorizma
13.12.2021
15:47
Postupak Zapada iz proleća 1992. i međunarodno priznavanje BiH u avnojevskim granicama označio je kao „glupavo", a zatim i upozorio:
- Ovo se ne može završiti čak i ako u tome pobedimo. Ne možemo tamo ostati za stalno!
Kisindžer je govorio i na Kapitol hilu 1999. godine dve nedelje pred početak agresije na SR Jugoslaviju:
- Ubeđen sam da je uvođenje američkih kopnenih snaga i vojnih snaga NATO-a neviđeno proširivanje nadležnosti NATO-a" i „opasan presedan za Ameriku".
Amerika na Balkanu po modelu Klintonovih
Nažalost, u kući Klintonovih nisu mnogo marili za ova upozorenja.
Zadati okvir, definisan još za Klintonovog vakata i dalje je aktuelan. Taj okvir do te mere određuje kretanje, da se, recimo, na godišnjicama operacije „Halijard" odlazeći američki ambasador zahvaljivao ove godine „srpskim porodicama iz Šumadije", prošle „lokalnim stanovnicima", a njegov prethodnik „meštanima Pranjana i ostalih mesta u okolini Gornjeg Milanovca". Jugoslovenska vojska u otadžbini pominje se retko ili nikada, a pojam četnici i ime Dragoljuba Mihailovića u velikom luku zaobilaze.
Da apsurd bude veći, Hari Truman posthumno je odlikovao đenerala Dražu 1948. godine, baš zbog „Halijarda". No, podsećanje na detalje organizovanja najveće akcije spašavanja savezničkih pilota u okupiranoj Evropi, nezgodno je za današnju američku politiku u Zagrebu, Sarajevu, Prištini... Pozivanje na činjenice „deformiše okvir". „Time gore po činjenice", kaže se u poznatoj anegdoti vezanoj za Hegela.
Povratak tri „specijalca"
Ekspresno povlačenje Entonija Godfrija iz Beograda i Erika Nelsona iz Sarajeva na polovini mandata (Filip Kosnet će u Prištini ući u četvrtu godinu službe i dočekati „redovnu rotaciju"), uz angažovanje veterana Kristofera Hila i Majkla Marfija i prateće imenovanje čak tri „specijalca" izgleda kao da Stejt department „želi da završi zaostale poslove".
Majkl Kirbi poručuje Beogradu:
- Američka administracija je ozbiljna i vi se uozbiljite, ili smo završili. Stvari ne mogu beskonačno da traju.
Još dodaje:
- Preduzimamo korake do određenog cilja, a to su, po mom mišljenju, Srbija u EU i nezavisno Kosovo.
Na listu svakako treba dodati i BiH, Crnu Goru i Severnu Makedoniju.
Izgleda da ova stvar ima i „unutrašnju dimenziju", pa su ražalovani kadrovi koji pored diplomatske poseduju i „vojnu biografiju", a na njihova mesta dolaze oni koji su bliži nekim drugim centrima američke obaveštajne zajednice.
Vojne strukture su uvek opreznije pristupale u analizama situacije u regionu, komplementarnije su stavu Kisindžera, nego politici Klintonovih.
Pretnje sankcijama kao adut
Izgleda i da će kao ključni instrument pritisaka na lokalne političke elite biti korišćene pretnje sankcijama. Individualnim! Jedan od tri „specijalca" je Džejms O'Brajen, koordinator za politiku sankcija.
Što se individualnih sankcija tiče, tokom njihove primene u Albaniji sve se pretvorilo u vodvilj. Nakon zabrane ulaska u SAD Salji Beriša tužio je Entonija Blinkena pred pariskim sudom, ta će predstava, na veselje zainteresovane publike - potrajati!
Iako je rano za zaključak o efektima ovih mera, nazire se da u širem kontekstu one mogu doneti rezultat kada se primenjuju protiv tajkuna, za tačno određene - konkretne zloupotrebe, ali ne mogu protiv političara.
Politički, problem za Amerikance predstavlja i selektivnost. Neće biti istraživanja korupcionih dela u kojima učestvuje i zapadni kapital! Ako je pravda selektivna, onda je to politika. A što se politike tiče, tu je ključna prepreka kretanje u zadatom okviru u promenjenim okolnostima.
Ciljevi se odavno znaju
Ciljevi su unapred definisani - Srbija da prizna lažnu državu Kosovo, dedejtonizacija BiH, primena Tiranske platforme u Severnoj Makedoniji, nastavak „milogorizacije" Crne Gore. I još - istiskivanje ruskog uticaja i zaustavljanje daljih kineskih investicija, uz držanje Turske na distanci.
Pri tome, najvažnijeg benefita za balkanske države - članstva u EU jednostavno neće biti. Tako nešto više ne može garantovati ni EU, a kamoli Džozef Bajden.
Istovremeno, svaki pritisak stvaraće i potisak. Kao i ranije, manifestovaće se u novom okretanju ka drugim partnerima - Rusiji, Kini, Turskoj, evropskim zemljama sa drugačijim pogledima od američkih. Izloženi američkim pretnjama, lokalni političari će tražiti saveznike na drugim mestima.
Nesumnjivo, SAD će nešto pokušati. Isto tako, nesumnjivo, kadrovske promene da bi se takav pokušaj oposlio nisu dovoljne. Vreme je ograničeno, to može trajati do početka sledeće predsedničke kampanje. Dakle, oročen je na dve i po godine. Kako implementirati ciljeve iz zadatog okvira za dve i po godine kada to nisu uspeli u prethodnih dvadeset pet?
Šta može Kristofer Hil?
Poruke kako se „moramo uozbiljiti" i da „stvari ne mogu beskonačno trajati" nagoveštavaju rešenost, ali šta ostaje kada se sve to za dve i po godine pokaže praznim rečima?
Sa jedne strane, pretpostavljeni pritisci mogu narušiti ionako osetljive regionalne odnose. Sa druge, neispunjavanje ciljeva može kompromitovati američku poziciju.
„Putevi ne postoje, oni se stvaraju hodanjem", napisao je Kisindžer objašnjavajući diplomatiju.
Klintonovi su prvo odredili put, pa nas terali da tom zamišljenom trasom prođemo. Američka regionalna politika postala je na dugi rok zarobljenik „opasnih presedana". Nakon ovog „povratka Vašingtona", velika je verovatnoća, Balkan može ostati manje stabilan nego što je danas, a SAD više frustrirane nego što su to ikada bile. Umesto zaključka, citat Jevgenija Krutikova:
„Balkan je komplikovano klupko protivrečnosti, gde probleme nije moguće rešavati jedan za drugim već - u paketima. Takvo rešavanje na Balkanu traži i mere iz prošlosti: održavanje multilateralnih konferencija, dugih pregovora i usaglašavanje pozicija."
Kristofer Hil sa kolegama tu može malo šta promeniti. Insistirajući na ciljevima iz zadatog okvira može samo još nešto pokvariti.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
komentari
AntiAnti
pre 2 godine
Jel su to oni Klintonovi, sto im je predsednik dao milion dolara nasih para za kampanju ?
Srbija je unapredila mere za borbu protiv pranja novca i finansiranja terorizma, čime je iskazan značajan napredak u nivou usaglašenosti sa standardima Međudržavnog tela za kontrolu i sprečavanje pranja novca (FATF), ukazano je u izveštaju Manivala (MONEYVAL), tela Saveta Evrope za borbu protiv pranja novca i finansiranja terorizma
SAD planiraju i iniciraju vojne sukobe širom sveta: protiv Rusije, Palestine, Kine. Ovo je u ponedeljak izjavio predsednik Venecuele Nikolas Maduro u autorskom programu "Sa Madurom plus" na kanalu Venecuelana de Television.
Načelnik britanskog Generalštaba, admiral Toni Radakin, ocenio je da će njegovoj zemlji povećanje vojnih izdataka na 2,5 odsto BDP-a ubrzati pripreme za opasnu eru u međunarodnim odnosima.
Mandatar za izbor Vlade Srbije Miloš Vučević ocenio je danas da priča dela opozicije o bojkotu izbora za njega nije ništa drugo osim rašomonijada i ocenio da to što neko bira gde će izaći, a gde neće ne znači ništa drugo osim da procenjuju gde bi možda mogli da pobede i gde mogu da kontrolišu svoje odbore.
Mandatar za sastav nove Vlade Miloš Vučević rekao je danas posle sednice Predsedništva SNS da za predstojeće lokalne izbore neće biti moguće glasanje po mestu boravišta, kao što je to bilo moguće za republičke izbore.
Predsednica Skupštine Srbije Ana Brnabić izjavila je da je razgovor između vlasti i opozicije lekovit za parlament, a da je pristojan dijalog političkih stranaka koje drugačije misle nešto što političari duguju svim građanima Srbije, bez obzira na to da li su oni glasali za vlast, opoziciju ili možda nisu uopšte izašli na izbore.
Uzdanica Đilasove koalicije "Srbija protiv nasilja" ponovo je pokušala da javnosti prikaže lažnu sliku i prisvoji pobedu koju opocija na decembarskim izborima u Beogradu nije dobila!
Na sednici predstavništva SNS-a glavna tema bila je predlog sastava nove Vlade. Kako će ona izgledati? Koliki je značaj Ekspa? Zašto su važni izbori 2. juna? Na sve aktuelne teme u našoj zemlji, u emisiji "Info dan" govorio je Vladimir Orlić, predsednik odbora SNS-a.
Predsednik udruženja i pokreta „Dosta je bilo", Saša Radulović govorio je u emisiji Info jutro televizije Informer, o odnosu Zapada prema Srbiji, opoziciji, ali i o predstojećim izborima.
O svetskoj politici i ekonomiji, ali i predstojećoj poseti kineskog predsednika našoj zemlji, govorio je gost Info jutra prof. dr Dragan Škobalj, stručnjak za geopolitičke odnose i energetiku.
U Info jutru o ogromnom padu podrške aktuelnom predsedniku SAD Džo Bajdenu, ali i predstpjećim izborima u toj zemlji, pričao je Branko Jakovljević iz Centra za društvenu stabilnost.
Rustem Lapi (52) iz Podujeva, uhapšen je u Diseldorfu i određena mu je mera pritvora, jer se tereti za ubistvo Aleksandra M (38), poreklom iz Srbije, a prve sumnje su da je do sukoba došlo zbog duga od 15.000 evra.
Viši sud u Zaječaru produžio je za još 30 dana pritvor Srđanu J. i Dejanu D., osumnjičenima za ubistvo dvogodišnje devojčice Danke Ilić, potvrđeno je za Tanjug u tom sudu.
Muškarac L.Č. (21) osumnjičen da je pod dejstvom narkotika, električnim biciklom udario devojčicu (14) na pešačkom prelazu u Batajnici, priznao je izvršenje dela na saslušanju u Trećem osnovnom javnom tužilaštvu.
Državljanin Srbije D. S. (43) uhapšen je juče ujutru nakon što je oštetio staklena vrata graničnog prelaza na aerodromu u Skopju, saopštila je policija Severne Makedonije.
Levi bek koji je te sezone bio nezamenljiv kaže da mu se u današnjem crveno-belom timu najviše sviđaju Ivanić, Katai i Glazer, a komentariše i šanse reprezentacije Srbije na EURO 2024, koji će biti odigran ovog leta u Nemačkoj.
Upoznao sam mnogo uspešnih ljudi iz različitih oblasti, od američkih predsednika, preko biznismena, do najvećih fudbalera svih vremena i mogao bih danima da pričam o raznim dogodovštinama s njima, kaže u intervjuu za Informer jedan od najuspešnijih srpskih biznismena Milan Mandarić.
Fudbalere Crvene zvezde u četvrtak od 19 časova očekuje utakmica trećeg kola plej-ofa Superlige Srbije, kada će na stadionu “Rajko Mitić” dočekati TSC.
Portparol Kremlja Dmitrij Peskov rekao je da će ljudi u Ukrajini dovesti u pitanje legitimitet predsednika Volodimira Zelenskog, dodajući da veruje da je njegova sudbina “zapečaćena”.
Evropa je zavisna od trgovine sa Kinom, i zbog toga ne treba očekivati raskidanje ekonomskih veza dve strane. Evropa je isuviše ekonomski zavisna od Kine kako bi raskinula trgovinske odnose sa tom zemljom, piše britanski portal "Anherd".
Posle izdvajanja nove pomoći Zapad će vršiti pritisak na Kijev i zahtevati uspehe ukrajinske vojske na frontu da bi mogli da opravdaju pomoć pred američke predsedničke izbore, piše „Fajnenšel tajms“.
Grupa istraživača pronašla je kosti pet osoba u kući koja je nekad pripadala jednom od najbližih Hitlerovih saradnika - Hermanu Geringu, javlja Der Spiegel.
Generalna direktorka UNESKO-a, Odri Azule, naglasila je hitnu potrebu za globalnim dijalogom o regulisanju društvenih mreža kako bi se suzbilo širenje dezinformacija i očuvala sigurnost na internetu.
Uprkos tome što su joj prijatelji i porodica rekli da razmisli o svojoj odluci i da ne traži razvod posle jednog dana u braku, besna mlada nije želela da posluša.
Strani sajt Facts.net objavio je 48 činjenica o Novom Sadu, među kojima su one opšte poznate, ali ima i onoga što je skoro nepoznato i samim Novosađanima.
Osim brojnih vernika, blagodeti, isceljenje i snagu molitve u Miljkovom manastiru sa Hramom Vavedenje Presvete Bogorice u Gložanu, osetila je i monahinja Mihaila, koja je u ovu svetinju došla 2011. godine da bi se, kako kaže, "odužila koliko bude mogla svim svecima, a naročito svetom Amvrosiju".
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.