Osmog decembra, u konferencijskoj sali Društva „Cargrad" u Moskvi, održana je promocija prvog toma nove knjige predsednika Društva i potpredsednika Svetskog Ruskog Narodnog Sabora Konstantina Malofejeva
Knjigu sa kratkim, ali zvučnim naslovom „Imperija", koja otkriva pravu (a ne mitologizovanu od strane liberala i komunista) istoriju čovečanstva i koja je već zabranjena na Međunarodnom sajmu knjiga Non/fiction, predstavili su sam autor, kao i poznati ekonomista, akademik Ruske akademije nauka Sergej Glazjev, filozof Aleksandar Dugin, novinari Jurij Pronjko i Ana Šafran.
Uoči promocije, Konstantin Malofejev je u svom novom autorskom programu pod istim nazivom „Imperija" na Prvom ruskom TV kanalu Cargrad, razgovarao o objavljenoj knjizi sa studentima iz nekoliko gradova. Prenosimo najznačjanije delove njegovog gostovanja...
Malofejev se posebno osvrnuo na glavne protivrečnosti između svetske civilizacije novca i civilizacije časti, kakva bi Ruska imperija budućnosti trebalo da postane?
- Ja sam investicioni bankar sa velikim iskustvom i bilo mi je zanimljivo da čitam o finansijama koje stoje iza ovih ili onih istorijskih događaja. Zato što znam kako današnji svet funkcioniše i koliko mnogo novac odlučuje. Naravno, ima autora koji su pisali o tome. Ali, pošto oni sami nisu stručnjaci za finansije, rezultat je bio pomalo smešan za profesionalnog bankara. S druge strane, kada sam čitao stručnjake za finansije, primetio sam da su prilično slabi sa istorijskim „materijalom". Stoga sam odlučio da napišem ovu knjigu, spajajujući oba znanja.
On ističe da se taj žanr se zove istoriosofija.
- Istorija ima svoj smisao. Ali, nažalost, on se ne vidi u našim školskim udžbenicima. U sovjetsko vreme imali smo marksizam ili, čak bih rekao, „engelsizam", zato što je baš Engels napisao knjigu „Poreklo porodice, privatne svojine i države" - objašnjava Malofejev i diodaje:
- Tamo je temelj - klasna borba tokom čitave ljudske istorije. Posle strašnog robovlasničkog sistema postalo je bolje u feudalizmu, a zatim još malo bolje u kapitalizmu, a kruna svemu je komunizam - svetla budućnost, ono kuda idemo. Takvo tumačenje istorije je imalo svoju logiku. Sada su marksističke dogme uklonjene iz udžbenika i logika je potpuno nestala. Želeo sam da nam vratim smisao istorije. Za mene je on očigledan - to je borba između dva principa: civilizacije časti i civilizacije novca.
On navodi i da je u knjizi ovu poslednju nazvao „hananski princip" - po mestu gde je ovaj odnos nastao, u drevnom Hananu. Te civilizacije su bile suprotstavljene jedna drugoj od pamtiveka.
- Lakmus papir za razumevanje gde danas živimo je odgovor na pitanje: ko su naši junaci? U civilizaciji časti, to su svetitelji, velike vojskovođe, veliki naučnici. U civilizaciji novca - to su ljudi sa Forbsove liste. Nemoguće je zamisliti da Dmitrij Donskoj, pre Kulikovske bitke, ne bi pošao po blagoslov Sergiju Radonješkom, već bi okupio lokalne oligarhe i zatražio da se učipe. A civilizaciju novca, u kojoj sada živimo, lako je opisati: sve se meri novcem, a glavni junak je Ilon Mask. I time je sve rečeno.
Foto: AP/Reuters/Fotoilustracija
Malofejev smatra da postoji problem percepcije reči „imperija" ili „monarhija", i da one imaju negativnu konotaciju, kao nešto zlo ili su već potonule u zaborav.
- Vaši vršnjaci imaju mnogo bolju percepciju Imperije od naših, i još više - od generacije naših roditelja. Jer, tada smo se svi oslanjali na Lenjinove radove o imperijalizmu. On je „poslednji stadijum" kapitalističkog sistema nazvao „imperijalističkim", pošto su glavne evropske sile izgradile „kolonijalne imperije" ili su tome težile. I stoga je reč „imperija" u dvadesetom veku dobila negativnu konotaciju. Pritom, kolonijalizam je - a o tome možete pročitati u mojoj knjizi - sušta suprotnost Imperiji. Imperija je država koja stvara mir unutar sebe i apsolutno jednaka prava za svoje podanike. Car je svima otac. Dakle, u Ruskoj Imperiji je bilo svejedno da li si velikorus iz Kostromske gubernije, Gruzin, ili srednjeazijac prisajedinjen za vreme Aleksandra II. Svi su imali ista prava. Imperija troši resurse na izgradnju škola, na poboljšanje života svih svojih podanika.
Prema njgovim rečima kolonijalne sile su uređene potpuno drugačije, još od vremena Kartagine i pomenutog Hanana
- Postoji metropola i postoje svi ostali, koje muzemo i tretiramo kao „niža bića". Britanska imperija je bila fantastično rasistička država koja je ljude u svojim kolonijama smatrala nižim bićima. Znamo šta su Sjedinjene Države uradile sa Indijancima. Na fonu sadašnjeg Black Lives Matter, ne treba zaboraviti kako je počinjao odnos Amerikanaca prema crncima, koji su kao stoka dovoženi iz Afrike, a usput ih je polovina ginula. Stoga, naravno, prema takvim „kolonijalnim imperijama" može postojati samo negativan odnos. Ali, oni su ukrali našu reč!
Malofejec dodaje da Rusija mora vratiti otadžbini ime - „Ruska Imperija", ali navodi i da je vraćanje u neku „Rusiju koju smo izgubili" je besmisleno.
- Rusija budućnosti neće biti Rusija iz 1917. godine, Moskovsko Carstvo ili Petrova Rusija. Biće to drugačija država, naravno - država 21. veka. Ali uzvišeni principi Imperije moraju biti sačuvani.
Kako, međutim, obezbediti da mladi češće počnu da razmišljaju o nečemu višem, a ne samo o svojoj zaradi i zadovoljstvima - o tome, kako da budu od koristi svojoj zemlji?
- Naša misija nije laka, jer živimo uronjeni u neprijateljsku civilizaciju. Njene „vrednosti" se šire globalno i svakako utiču na našu omladinu. To su „vrednosti" individualnog uspeha, zgrtanja po svaku cenu i, shodno tome, odsustva obaveza prema bilo kome. Počevši od roditelja, kojima navodno ništa ne dugujete, pa sve do Otadžbine. Ovi stavovi se danas nameću od malih nogu. Oni su u smartfonu. Kao, niko ne treba da te vaspitava i uči nekakvom patriotizmu, jer to je „šit", kažu, a ja živim za samog sebe, imam „svoju agendu". I upravo te „vrednosti", koje daju, kako se mnogima čini, „slobodu", u stvari ih pretvaraju u robove hananske ideologije. A to se završava strašnim razočaranjem, opustošenjem, nemanjem porodice, razvodima, abortusima. Mi pokušavamo da uzmemo malo odavde i malo odande. A tako ne može! Moraćemo da izaberemo: ili smo dodatak zapadne civilizacije novca, novog globalnog Hanana, ili smo - Imperija, Katehon, koja čuva svet od zla.
Danas svetom dominiraju transnacionalne korporacije, dele ga na sfere uticaja. I one su vlasnici svih glavnih prirodnih i finansijskih resursa planete. Kako se taj sistem može promeniti?
- Nikako. To je suština postojanja Hanana. Njegov gospodar je uvek privatni kapital. I on stvara za sebe idealan oblik upravljanja državom. Prvo, privatnom kapitalu je potrebna slaba država jer su oni konkurenti. To je aksiom. Jaka država odmah počinje da „jednako distancira" oligarhe, a to se njima ne dopada. - Slaba država - to je demokratija. Zato što je demokratija - disperzija vlasti. A autokratija je, bilo koja autokratija, jaka vlast. Ona može da bude monarhija - legalna i legitimna vlast. Ili diktatura - nezakonita autokratija. Ali u svakom slučaju, to je jaka vlast. U praksi, diktature, za razliku od monarhija, ne opstaju dugo, oligarhije ih obično poraze. U „Hananu" je sve tako uređeno da oligarsima bude udobno da upravljaju svetom. Stoga je preimenovanje Fejsbuka u Metu veoma slikovito: transnacionalna korporacija se proglašava za novu „vaseljenu". Njima ni na pamet ne pada da prerogativ „sabiranja" ljudi pripada državama i religijama. Njih to ne zanima. Država, Crkva su za njih arhaizmi. A oni, naravno, žele da dovedu do potpunog nestanka i država i religija.
Foto: Tanjug/Fotoilustracija
Kako se boriti sa tim? Malofejev kaže da vidi samo jedan put: da izgradimo najmoćniju državu na svetu - Imperiju, što mi istorijski jesmo. I tada će postati jasno koga treba podržati u drugim zemljama. A potrebno je podržati one kojima je ideja Imperije u glavi.
- Nije neophodno da nam se pridruže, nama to ne treba. Neophodno je da kod njih na prvom mestu budu čast, moral, plemenitost. Sada ove reči nemaju nikakvo značenje u zapadnom svetu, tamo ljude vaspitavaju bez svih tih pojmova. Generalno, ako konačno postanemo prava Imperija, onda će se svet oko nas promeniti.
Po njemu ključno pitanje za Rusiju danas je da li treba da se teritorijalno „zatvori" i da gradi Svetu Rusiju, gotovo izolovanu od ostalog sveta? Ili da ipak, kao globalni misionar, nosimo pravoslavlje u svet?
- Odgovor na ovo pitanje će predodrediti našu sudbinu. Dugo sam razmišljao o tome. Kada sam bio mlađi, bio sam sklon takvom misionarstvu - kažu, moramo da obnovimo ceo svet. Ali sa iskustvom, sa rastom količine obrađenih informacija, postao sam pristalica autarhije. Svi prethodni pokušaji, kada smo nastojali da poboljšamo svet, završili su se po nas tragično. Za vreme cara Alekseja Mihajloviča i patrijarha Nikona, spremali smo se da postanemo centar svetskog pravoslavlja. Oni su se prenapregli - i dobili su crkveni raskol. Da ne govorim o Sovjetskom Savezu koji je podržavao nacionalno-oslobodilačke pokrete širom sveta, pokušavajući da bude „svetska baklja socijalizma". U pravom Trećem Rimu, u Imperiji, ne može biti autoriteta izvan njega. A ako mi ovde imamo autoritet, onda se mi ne bavimo misionarstvom, već drugi sami streme ka nama, jer je ovde takva država u kojoj bi svi želeli da žive. Mi smo samodovoljna velika civilizacija. I mi treba da se razvijamo sami: kod nas treba da rastu blagostanje i blagočešće naših ljudi, natalitet, visoka kultura, nauka. Mi moramo konačno postati istinski ruski ljudi. I onda ćemo biti privlačni drugima.
Bivši izaslanik američkog predsednika za dijalog Beograda i Prištine Ričard Grenel smatra da američki državni sekretar Entoni Blinken neće postići rezultate u dijalogu jer je, kako je naveo, već pokazao da je izabrao stranu i zato nema kredibilitet
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Bivši izaslanik američkog predsednika za dijalog Beograda i Prištine Ričard Grenel smatra da američki državni sekretar Entoni Blinken neće postići rezultate u dijalogu jer je, kako je naveo, već pokazao da je izabrao stranu i zato nema kredibilitet
Megaekskluziva - Glavni urednik Informera Dragan J. Vučićević u današnjem Kolegijumu Informer TV je otkrio gde se trenutno nalazi vođa obojene revolucije, takozvani rektor Vladan Đokić.
Bivša nemačka kancelarka Angela Merkel pozvala je građane da se „zaista bore za demokratiju“ uoči pokrajinskih izbora u Saksoniji-Anhalt 6. septembra, gde Alternativa za Nemačku (AfD) prema poslednjim istraživanjima ima oko 40 odsto podrške i ubedljivo vodi ispred svih ostalih stranaka.
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić održava u Palati ''Srbija'' niz bilateralnih sastanaka sa šefovima delegacija zemalja učesnica ovogodišnjeg Komemorativnog sastanka posvećenog obeležavanju 65. godišnjice prve konferencije Pokreta nesvrstanih zemalja.
Milorad Dodik rekao je danas da je protiv građana Republike Srpske (RS) zbog objava nakon smrti generala Ratka Mladića podneseno 55.000 krivičnih prijava.
U vreme kada predsednik Srbije Aleksandar Vučić radi i gradi Srbiju i bori se za nju, blokaderi, verovali ili ne, nastavljaju sezonu holideja i u septembru.
Nova sezona najvećeg sportskog rijalitija na svetu Exatlona, uskoro počinje, a među učesnicima koji su izazvali najviše pažnje jeste i Ivan Markioli iz Beograda.
Druga sezona najvećeg sportskog rijalitija na svetu Exatlona, donosi neverovatne učesnike, a publika je imala priliku da upozna i novu takmičarku - diplomiranu i master glumicu Nevenu Nedeljković.
Voditeljka specijalne emisije u Exatlonu Tijana Jović uključila se iz Dominikane i otkrila da gledaoci ni sami ne mogu da naslute kakva sezona sa sjajnim takmičarima je pred nama.
Sveštenik Srpske pravoslavne crkve Predrag Azap fotografisan je sa, verovali ili ne, poznatim srbomrscem Markom Perkovićem Tompsonom, i to uoči njegovog koncerta u Vukovaru.
Prevoznici sa Zapadnog Balkana (ZB) održaće danas proteste ispred Delegacija Evropske unije u četiri grada i tražiti suspenziju pravila 90/180 u Šengenu.
U Višem javnom tužilaštvu u Beogradu saslušana su trojica osumnjičenih da su od 26. do 29. avgusta 2026. godine u Ulici Gavrila Principa obmanom odveli isilom zadržali u Vladimircima dvojicu državljana Avganistana i trojicu državljana Turske u nameri da od njihovih porodica iznude novac u iznosi od po 10.000 evra.
Više javno tužilaštvo u Požarevcu ističe da do sada utvrđene činjenice ukazuju da je B. K. (39) iz Požarevca, 29. avgusta u Velikom Gradištu hicima iz vatrenog oružja ubio dve osobe i ranio još dve, nakon čega je počinio samoubistvo.
Nišlije koje žive u soliteru u Ulici Branka Miljkovića vidno su potrešene tragedijom koja je zadesila njihove komšije sa osmog sprata M.G.(80) i njenog sina I.G. (52) koji su sinoć pronađeni mrtvi u svom stanu.
Nakon vesti o smrti generala Ratka Mladića, domaća javnost i društvene mreže ne prestaju da bruje, a potez mlade i uspešne glumice Isidore Građanin izazvao je pravu lavinu reakcija.
Pre nego što je postala svetska zvezda, Nikol Kidman snimala je erotske scene sa kolegom Bilijem Zejnom koji će popularnost steći tek kasnije ulogom u filmu "Titanik".
Film "Zlatni rez 42: Djeca Kozare" proslavljenog reditelja Lordana Zafranovića otvoriće 53. Međunarodni filmski festival FEST 2. oktobra u Plavoj dvorani Sava centra.
Italijanska pevačica i seks bomba Sabrina Salerno (58), još jednom je dokazala zbog čega decenijama nosi titulu apsolutne vladarke najlepših grudi u toj zemlji.
Slatko od šljiva je stari recept poznat po celim komadima šljiva, gustom sirupu i mirisu limuna. Tajna recepta je u krečnoj vodi, u kojoj šljive kratko odstoje kako bi zadržale oblik i ne bi se raspale tokom kuvanja.
Stručnjaci tvrde da telefon uglavnom ne mora da prisluškuje naše razgovore da bi znao šta nas zanima. Umesto toga, algoritmi prikupljaju i analiziraju veliki broj podataka koje svakodnevno ostavljamo na internetu. Oni prate koje sajtove posećujemo, šta pretražujemo, koje objave gledamo i lajkujemo, koje aplikacije koristimo i gde se nalazimo.
Frizuru ne određuje samo oblik lica, već i gustina i tekstura kose. Kod tanke i ređe kose posebno se preporučuje stepenasto šišanje, jer joj daje više volumena i čini je vizuelno bujnijom. Kraće frizure, naročito različite varijante boba, odličan su izbor jer kosa deluje punije.
Veštačka inteligencija više nije samo tehnološko pitanje, već sve veći rizik za banke, finansijske institucije i globalna finansijska tržišta kako njeni sistemi postaju moćniji i autonomniji.
Pop diva Jelena Karleuša oglasila se na mreži "X" nakon što su joj otkazana dva nastupa u Bosni i Hercegovini zbog, kako se navodi, zbog loše bezbednosne procene policije.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.