• aktuelno
Dnevne novine
SRBIJA
Informer
Video

20.09.2026

17:00

Ovo je najskrivenija srpska svetinja: Nevidljiva sa puta, čuvana kletvom i freskama sa Svete Gore

spc/wikipedia/vanilica

Vesti

Ovo je najskrivenija srpska svetinja: Nevidljiva sa puta, čuvana kletvom i freskama sa Svete Gore

Manastir Pustinja u kanjonu reke Jablanice kraj Valjeva ne vidite ni sa puta ni sa reke dok ne stanete na par desetina metara od njega.

Dvadesetak kilometara od Valjeva, na samom ulazu u Pustinjsku klisuru koju je reka Jablanica usekla u severozapadne obronke Jablanika, krije se mesto za koje mnogi Srbi nikada nisu čuli. Sa severne strane zaklonjen šumovitim padinama planine Orlovače, sa južne padinom Bele Stene, manastir Pustinja je nesaglediv sa puta sve dok mu bukvalno ne priđete na korak. 

Kletva koja je dala ime manastiru

Naziv manastira nije ni slučajan ni bezazlen. Narodna legenda, zabeležena na više mesta, kaže da su crkve Jovanje, Gračanicu i Pustinju gradila tri brata. Najmlađi od trojice uložio je najviše truda i podigao najlepšu svetinju, a zavidna starija braća izrekla su kletvu da ta crkva "pusta ostane". Odatle, prema predanju, i ime - Pustinja.

Foto: spc/wikipedia/vanilica

Skriveni dragulj

Postoji i drugo tumačenje. U okolnim pećinama nepristupačnog kanjona reke Jablanice živeli su monasi pustinjaci, pa naziv može poticati upravo od njih. 

Freske koje je naslikao par sa Atosa

Proleća 1622. godine, od 15. marta do 18. juna, unutrašnjost manastirske crkve oslikao je freskopisački par sa Svete Gore, Jovan i Nikola, pod budnim okom igumana Janićija Bitovića. Taj atelje detalj Pustinji daje poseban duhovni pečat: posvećena Vavedenju Presvete Bogorodice kao i Carska lavra Hilandar, ova skromna crkva u valjevskoj klisuri nosi.

Najpoznatija freska manastira je ona Svetog Jovana Krilatog. A što je najvažnije, prema Telegraf.rs i Klubu putnika, freske su veoma dobro očuvane. Nepristupačnost lokacije obezbedila je manastiru relativno mirnu egzistenciju tokom turske vladavine, dok je kamen i hrast krovne konstrukcije odoljevao vekovima. Episkop valjevski Isihije to je sažeo jednom rečenicom.

 

 

Burna istorija: Turski pohodi, austrijanska konjušnica, požari

Mirna egzistencija nije značila i bezbrižnu. Hram je stradao 1683. godine kada je turska vojska prolazila u pohodu na Beč, obnovljen je 1759, a potom ponovo razoren 1787. i 1788. godine kada ga je zapalio Paša Bušatlija. Ni novija istorija nije bila blagonaklonja prema Pustinji. Tokom Prvog svetskog rata austrijski vojnici koristili su manastirsku pripratu kao konjušnicu i odneli dva zvona.

Obnova je usledila tek 1953. godine, kada je podignut i konak. Od 1965. manastir funkcioniše kao ženski manastir, a u njemu su, prema podatku Telegrafu iz 2021. godine, boravile igumanija Nina i još dve monahinje.

Foto: spc/wikipedia/vanilica

Srpska svetinja

Relikvije koje malo ko zna da postoje

Ono što Pustinja krije u svojoj unutrašnjosti nadilazi ono što bi posmatrač spolja mogao da pretpostavi. U manastiru se čuvaju čestice moštiju Svetih Kozme i Damjana i Svetog Teodora Tirona, delovi odežde Svetog Nektarija Eginskog i Svete Katarine Sinajske, kao i drveni krst osvećen na Grobu Gospodnjem. Relikvije dostojne velikih hramova, skrivene u kanjonu koji se ne vidi ni sa puta.

Arhitektura koja ne liči ni na šta drugo

Manastir Pustinja pripada raškom stilu srpske arhitekture, ali sa upečatljivim odstupanjima. Specifična je po pravougaonoj izduljenoj osnovi, stremljenju u visinu i zidanom ikonostasu, što je čini drugačijom od tipičnih srpskih hramova tog perioda. Pored starog, od kamena zidanog dela crkve s krovom od hrastovine, polovinom 19. veka dozidana je priprata, okrečena u belo, sa zvonikom.

BONUS VIDEO

 


Komentari

Ostavite komentar

Pravila komentarisanja:

Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.

Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.

Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.

Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.

sledeća vest

Politika

Exatlon

Hronika

Planeta

JOŠ Planeta VESTI

Zabava

Magazin

Džet set