MOŽE LI NEUTRALNA SRBIJA DA BUDE MOST IZMEĐU RUSIJE I UKRAJINE? Dragan Bisenić o našoj zemlji u svetlu sukoba na istoku Evrope!
Podeli vest
Čini se svakodnevno da su uslovi za srpski spoljnopolitički manevar sve manje ugodni, a sve više je i onih koji veruju da prostora za očuvanje spoljnopolitičke neutralnosti praktično i nema, te da su sve mogućnosti iscrpljene, ocenjuje novinar Dragan Bisenić u autorskom tekstu za Tanjug
Bisenić navodi da je suzavanje uslova u kojima Srbija treba da realizuje svoju politiku i pokušaj da se ona svede samo na jedan izbor ukazuju na neophodnost traženja modela kojim bi Srbija izašla iz binarnih jednačina "uvesti ili ne uvesti sankcije Rusiji" ili "prihvatiti ili ne prihvatiti Kosovu članstvo u UN".
Dok "Otvoreni Balkan" čeka na opipljiviju podršku, podrška "Evroprajdu" kao ideji "otvaranja društva" angažovala je entuzijazam većeg broja evropskih poslenika, ocenjuje novinar Dragan Bisenić i zaključuje da je nesumnjivo da su "Otvoreni Balkan" i "otvoreno društvo" komplementarne ideje, ali i da sada postoji šansa da se do "otvorenog društva", stigne preko podrške "Otvorenom Balkanu"
05.09.2022
10:17
Bisenić piše:
"U izveštaju Evropske komisije i usvajanju rezolucije Evropskog parlamenta o prekidanju pregovora sa Srbijom, ukoliko ona ne uvede sankcije Rusiji, prevladao je grublji, gotovo preteći pristup, onakav kakav je svojevremeno patentirao Ričard Holbruk, da samo frontalna sila ili pretnja tom silom može da dovede do promena u ponašanju Srbije. Finale te politike bilo je i bombardovanje Srbije 1999. Ne mali broj je onih koji smatraju da upravo te detonacije danas ođekuju Kijevom. U to se uključilo uskraćivanje Srbiji da se snabdeva ruskom naftom, a zatim pretnje da će Evropska unija ponovo da uvede vize za Srbiju. Nema sumnje da su evropske nomenklature u ovom trenutku nezadovoljne i „Otvorenim Balkanom" koji nisu pomenule ni u jednom kontekstu.
Upravo ovakvo sužavanje uslova u kojima Srbija treba da realizuje svoju spoljnu politiku i pokušaji da se ona svede samo na jedan izbor, ukazuju na neophodnost traženja modela kojim bi Srbija izašla iz binarnih jednačina „uvesti ili ne uvesti sankcije Rusiji" ili „prihvatiti ili ne prihvatiti Kosovu članstvo u UN".
Okolnosti u kojima se ova pitanja postavljaju menjaju se gotovo svakodnevno, što od Srbije zahteva da se prilagodi i krene u susret toj mobilnosti. Ima više načina na koje to može da se učini, ali najvažnije je da se time uklanjaju slabosti zakovane i statične pozicije, a u prvom redu potpunu izloženost i nezaštićenost pred naletom moćnijih i dominatnijih sila koje raspolažu sredstvima pritiska i koje mogu da slome tu poziciju.
Izmenama u evropskoj i globalnoj politici, neutralnost Srbije ostala je bez važnog zaklona i spoljnopolitičke zaštite. Zemlja poput Srbije, teško može sama da očuva pozicije neutralnosti, ukoliko u tome nema oslonac u stavovima grupe drugih ili moćnih država. Recimo, usput, da neutralnost nije nikada bila omiljena pozicija koju su velike sile želele od drugih, a posebno manjih država.
Početak ukrajinskog sukoba doveo je do „smrti neutralnosti" u Evropi. Švedska, Finska, Švajcarska i Austrija u različitim formama napustile su ovaj spoljnopolitički aksiom, pa se činilo da je s neutralnošću okončano jednom za svagda.
Ali razvoj ukrajinske krize ukazao je sasvim neočekivano na reinkarnaciju neutralnosti na drugom kraju svetu. Upadljivo je da bliskoistočne zemlje sve aktivnije nastoje da se uključe u diplomatski proces, nudeći svoje mogućnosti posredovanja Moskvi i Kijevu, zadržavajući svoju neutralnost i pragmatizam.
Danas, region Bliskog istoka u celini, a posebno pojedine države, imaju jedinstvenu priliku da postanu neutralna platforma za dijalog za sastanke različitih sukobljenih strana i da se angažuju u pripremi različitih ekspertskih inicijativa.
Imajući u vidu da evropske zemlje sa nekada neutralnim statusom više nisu neutralne (Austrija, Švajcarska, Švedska, Finska), raste potražnja za istinski neutralnim zemljama koje mogu kreirati nove regionalne platforme, uzimajući u obzir nijanse određenog sukoba. Tako, kao rezultat, može ispasti neka analogija pokreta nesvrstanih i neutralnih zemalja, koji ima svoj glas. Ovo takođe može postati faktor koji može da ujedini sam region.
Stiče se utisak da su one mnogo više zainteresovane da se sukob reši što pre, ili bar da se ne razvlači, za razliku od svojih zapadnih kolega, među kojima se ističe samo francuski predsednik Emanuel Makron, koji za sada jedini uporno pokušava da deluje kao posrednik.
Od samog početka eskalacije sukoba u Ukrajini, od februara 2022. godine, svoje usluge posredovanja nudi niz bliskoistočnih zemalja - Ujedinjeni Arapski Emirati, Iran, Turska, Saudijska Arabija, Katar, Egipat i druge. Arapska liga takođe je ponudila svoje posredovanje.
Važnost ovog talasa priznaje se u samoj Moskvi. Mirovni proces kao i mnogim drugim prilikama, neće biti rezultat delovanja samo jedne zemlje ili velikih država. I druge zemlje se u tome nešto pitaju.
Ono što može da bude zanimljivo i važno za Srbiju, jeste da se po prvi put zaista otvara mogućnost da se i ona pojavi kao činilac u traženju mira i da istovremeno u tome dobije podršku za svoju poziciju. Istina, ne bi to bile evropske države, ali njihov značaj i političku težinu u ovom trenutku teško da bi neko mogao da ospori. Time bi pokazala da može da bude kreativan i koristan činilac u okončanju sukoba čija se cena uvećava svakim danom u svakom smislu.
Bilo je u prošlosti mnogo ideja kako bi Srbija mogla da bude „most" od Rusije ka nekome, Evropi, NATO ili nekom drugom, ali to je sve bilo neumesno, koliko i nepotrebno, zbog toga što Rusiji u tom trenutku nisu bili potrebni nikakvi „mostovi" ili „posrednici".
Sada je situacija drugačija. Ukoliko bi Moskva pristala na to, Srbija bi mogla da se pojavi u grupi zemalja koja aktivno tragaju za mirovnim rešenjem.
Srbija za to u ovom trenutku ispunjava nekoliko uslova. Ona je postojbina „kosovskog presedana" na kome je nastao „ukrajinski slučaj", pa ima moralno pravo da se pojavi u procesu u koji je na ovaj način već uključena od početka krize 2014. godine. Srbija je jedina evropska zemlja koja Moskvi nije uvela sankcije i više puta je potvrđeno da Rusija iskazuje poštovanje prema tom stavu, pa bi razložno moglo da se očekuje da će Moskva saslušati Srbiju, ako ništa drugo.
Kako kaže direktor Instituta zajednice nezavisnih država Vladimir Žarihin, Moskva mora da ima razumevanja za glasanje Srbije u UN. Beograd se nije priključio sankcijama, iako mu nije lako. Ali u isto vreme, ne može da glasa protiv rezolucije koja ne priznaje otcepljenje dela zemlje, čak ni putem referenduma, a da ima pitanje Kosova i složene odnose s njim, objašnjava Žarihin.
On ima i mišljenje o ponašanju Rusije. „Poslednjih godina sve vreme navodimo primer secesije Kosova kao presedan na osnovu kojeg delujemo sa Donbasom. A ovo, inače, Srbe značajno nervira. Ispada da mi, takoreći, indirektno priznajemo „kosovski presedan" kao legalan. Tako se ispostavlja - nema ništa lično. Ovde govorimo o odbijanju da se prizna odvajanje jednog dela zemlje od njenog osnivanja", naglašava Žarihin.
Na kraju, ali to nije najmanje važno, Srbija je u bliskom diplomatskom kontaktu sa svim bliskoistočnom državama i Turskom koje se sada pojavljuju kao nosioci mirovnih inicijativa. Predstavnici svih ovih država bili su u Bogradu poslednjih nedelja ili nešto ranije.
Egipatski predsednik Sisi bio je tri dana u avgustu; turski predsednik Erdogan koji je osovina svih dosadašnjih pregovora i diplomatskih uspeha, odmah posle toga; saudijski ministar spoljnih poslova Fejsal bin Ferhan al Saud koja je posredovala u razmeni zarobljenika Rusije i Ukrajine bio je u Beogradu 5. oktobra; zamenik iranskog ministra spoljnih poslova i glavni pregovarač o iranskom nuklearnom programu u Beču, Ali Bageri Kani, posetio je Beggrad 6. oktobra, a četiri dana kasnije, vladar Ujedinjenih Arapskih Emirata, Mohamed bin Zajed, boravio je u Beogradu na putu ka Moskvi, gde je najavljeno da će razgovarati o rešenju sukoba u Ukrajini.
Sigurno je da među ovim zemljama ima mesta za Srbiju i da bi njena uloga bila prihvaćena s dobrodošlicom i razumevanjem.
Nemamo razloga da verujemo da Evropi nije stalo do mira i do traganja za mirom. Srbija ima slobodne ruke da učestvuje u njemu. Evropska komisija i Evropski parlament dobili bi tada priliku da iz drugog ugla vide i ocene ulogu Srbije, ugla koji je možda trajniji i značajniji za dugoročnu budućnost Evrope i mira u Evropi, nego što je pitanje jednog izveštaja."
Predsednik Ukrajine Vladimir Zelenski prvi put je spomenuo mogućnost da Rusija učestvuje u razgovorima o „mirovnom planu“ za rešavanje situacije u Ukrajini, ali tek nakon što taj plan bude odobren na konferenciji u Švajcarskoj.
Mislim da čak i Amerikanci već poručuju Volodimiru Zelenskom da odustane od te fantazije o pobedi na bojnom polju, jer smatraju da ukrajinski predsednik neće pobediti, a oni nemaju više šta da mu daju, izjavio je bivši američki obaveštajac Skot Riter u intervjuu novinaru Deniju Hajfongu.
Pregovori između Moskve i Kijeva mogli bi da počnu bez povratka Ukrajine na granice iz 1991. godine, proizlazi iz izjave ukrajinskog predsednika Vladimira Zelenskog za TV kanal Si-Bi-Es njuz.
30.03.2024
08:19
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Dok "Otvoreni Balkan" čeka na opipljiviju podršku, podrška "Evroprajdu" kao ideji "otvaranja društva" angažovala je entuzijazam većeg broja evropskih poslenika, ocenjuje novinar Dragan Bisenić i zaključuje da je nesumnjivo da su "Otvoreni Balkan" i "otvoreno društvo" komplementarne ideje, ali i da sada postoji šansa da se do "otvorenog društva", stigne preko podrške "Otvorenom Balkanu"
Odluka američke administracije da zabrani uvoz ruskog uranijuma, uz određene izuzetke, mogla bi da naškodi Sjedinjenim Državama mnogo više nego samoj Moskvi, piše "Ejža tajms".
Na liniji borbenog dodira na Donjeckom pravcu, vojnici Oružanih snaga Ukrajine su umorni i spremni za predaju, ali im komanda to ne dozvoljava, kaže pripadnik jurišnog odreda 1. armijskog korpusa Južne grupa ruskih trupa.
Navikli smo da na tajkusnkim medijima neprestano napadaju predsednika Vučića i Srbiju, da im za to nije potreban ni povod, ni razlog, ali su ovoga puta nadmašili sami sebe.
Štampanje glasačkih listića za glasanje na izborima za odbornike Skupštine grada Beograda raspisanim za 2. jun počeće danas, 21. maja u 20 časova u štampariji Službenog glasnika, saopštio je danas predsednik Gradske izborne komisije Zoran Lukić.
Dok je sveta i veka govorilo se o tome da kad počne rat borimo se za nove teritorije. Poslednja dva veka situacija je sasvim drugačija. Ne vodi se teritorijalni, već ekonomski rat. Gosti emisije "Rat uživo" bili su prof. dr Dragan Škobalj, ekspert za energetiku i Stefan Srbljanović, predsednik SPOR.
Još uvek nema zvaničnih informacija o tome šta se dogodilo sa iranskim predsednikom. Premijer Slovačke na svu sreću je živ, ali ono što se dogodilo je ili namerna opstrukcija ili neverovatan propust njegovog ličnog obezbeđenja. Na sve aktuelne teme u svetu u emisiji "Info dan" govorili su dr Stanislav Sretenović, istoričar i Bojan Dimitrijević, ekonomista.
Jedna od najbitnijih tema u poslednje vreme jeste tema rezolucije o takozvanom genocidu u Srebrenici. Dan D je u četvrtak, ako se nešto drugačije ne desi. Na ovu temu u emisiji "Info dan" govorila je Vjerica Radeta, podpredsednica Srpske radikalne stranke.
Veselin Šljivančanin, oficir JNA i Milan Jolović, pukovnik u penziji bili su gosti "Info jutra" na Informer TV. Govorili su o padu helikoptera iranskog predsednika Ebrahima Raisija, odnosno o pozadini i potencijalnim posledicama tog događaja.
Advokat Dragan Konjević, rođeni brat žene, koja je danas stradala u jakom nevremenu, koje je oko 17 časova zahvatilo Sombor i okolinu, izazvao je saobraćajku dok je išao prema mestu nesreće!
Protiv roditelja Koste K. (14), koji je ubio 10 osoba, a šest ranio u osnovnoj školi "Vladislav Ribnikar", Vladimira i Mirjane Kecmanović danas je u Višem sudu u Beogradu krenula nova parnica i to po tužbi tada ranjenog dečaka Andreja B.
Miljana Kecmanović je danas istakla pred Višim sudom da su i suprug Vladimir i ona u šoku zbog svega što je njihov sin Kosta učinio. U jednom trenutku je izustila da ona ne zna šta može da uradi, da je i njima teško zbog svega što se desilo, pa rekla: "Odvedite nas svo četvoro zajedno i streljajte!"
Finale Kupa Srbije koje upravo igraju Crvena zvezda i Vojvodina, sa tribina prati nekadašnji ruski fudbaler Alan Džagoev. U ovom slučaju, došao je u Loznicu u ulozi skauta.
Selektor košarkaša Srbije Svetislav Pešić oglasio se za Informer povodom Nikole Jokića i njegovog potencijalnog neigranja za nacionalni tim na Olimpijskim igrama u Parizu od 26. jula do 11. avgusta.
Fudbaleri Crvene zvezde i Vojvodine večeras na stadionu "Lagator" u Loznici igraju finale Kupa Srbije, a meč je privukao veliku pažnju srpske fudbalske javnosti. Kako javlja naš izveštač iz Loznice, na novootvoreni stadion stigao je i selektor reprezentacije Srbije Dragan Stojković Piksi.
Košarkaš Real Madrida Mario Hezonja (29) poručio je da još nije doneo odluku za koji klub će igrati naredne sezone, a navijači Partizana veruju da postoji šansa da iskusni Hrvat obuče crno-beli dres!
Uprava Crvene zvezde planira da ponudi novi ugovor litvanskom košarkašu Rokasu Gedraitisu (31), ali će imati veliku konkurenciju pošto je Žalgiris zainteresovan za njegove usluge!
Ukrajinske rezerve i zalihe se iscrpljuju zbog napredovanja ruske vojske u Harkovskoj oblasti. To je rekao šef Združenog generalštaba SAD general Čarls Braun na brifingu u Pentagonu.
Demokratija je u Evropi zamišljena kao osnovna vrednost koju podržava šira javnost širom kontinenta. Istovremeno, a talas ekstremne desnice, čiji se vrhunac očekuje tokom evropskih izbora u junu, smatra se samo prolaznom političkom pojavom. I dalje se veruje da će evropska demokratija opstati - iako zvuči utešno, to nije sasvim tačno, piše Politiko .
NATO treba da postavi ekonomiju na ratnu osnovu i pripremi vojsku da organizuje provokacije protiv Rusije, rekao je penzionisani general Oružanih snaga Ukrajine Sergej Krivonos na Jutjub kanalu "Dajrekt".
Britanska protivvazdušna odbrana je nemoćna protiv ruskih projektila, piše The Sun, pozivajući se na generala Ričarda Baronsam koj tvrdi da London jednostavno nema sisteme da odbije napad.
Nemačka i druge zemlje ne razmatraju ozbiljno mogućnost da obaraju ruske rakete i dronove iznad teritorije Ukrajine, pošto bi to značilo direktno uključivanje u sukob, izjavio je ministar odbrane Nemačke Boris Pistorijus.
Saša se prisetio kako je došlo do toga da zaigra u seriji "Selo gori, a baba se češlja" i otkrio da je pre snimanja imao manji nesporazum sa rediteljem i glumcem Radošem Bajićem.
Mačke su poznate kao izuzetno zanimljive životinje koje nas svojim neobičnim ponašanjem svakodnevno iznenađuju. Pregršt smešnih video snimaka ima upravo sa njima, a jedan koji je osvanuo na društvenoj mreži Tiktok pobrao je mnogobrojne simpatije.
Na današnjoj sednici Komisije za nazive delova naseljenih mesta Skupštine Grada Novog Sada doneta je odluka o nazivu više ulica na području grada Novog Sada.
Danas je u selu Karađorđevac, pre početka manifestacije Dani jagode, zamenica gradonačelnika Leskovca dr Lidija Dimitrijević sa saradnicima gradonačelnika obišla gazdinstvo porodice Marinković, koji uzgajaju jagode na preko 90 ari.g
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.