12.07.2022.

21:45

Foto: Shutterstock

Vesti

ONO KADA VAM JE POSLA "PREKO GLAVE"! Sindrom "pregorevanja" na radu može ostaviti ozbiljne posledice!

Iscrpljenost je posledica neadekvatne adaptacije celog organizma, a ne samo psihe na svakodnevan stres na radnom mestu, objašnjava za RTS psihoterapeut Marko Braković.

Nesanica, iscrpljenost tela, kardiovaskularni problemi, agresivnost, razdražljivost, nemotivisanost, gubitak ciljeva, želja da se ne ode na posao, čak i blagi napadi panike kada se krene na posao u iščekivanju velikog stresa – udari na psihu radnika, koji su neretko toliko jaki da organizam ne može da ih prevaziđe.

Informer

Od sindroma iscrpljenosti na poslu pati više od dve trećine građana Srbije

Da ovo nije nimalo bezazlen sindrom svedoči i to da je Svetska zdravstvena organizacija „brnaut“ uvrstila u Međunarodnu klasifikaciju bolesti. Ipak, utvrđivanje ovog sindroma je komplikovano, jer su simptomi karakteristični i za neke druge bolesti, tako da se postavlja pitanje koliko lekari uopšte postavljaju takvu dijagnozu. Pored svega, poslodavci često na "brnaut" gledaju kao na individualnu stvar, jer isti pritisak kod nekog dovodi do njega, a kod nekog ne.

- Poslodavcima odgovara da ljudi što više rade, da što više iskorišćava resurse zaposlenih, a da što manje daje za bolovanja. Zato nerado, ne svi, naravno, pokušavaju da to izbegnu. Međutim, i nezadovoljan radnik nije dobar radnik. Umoran radnik nije dobar radnik. Radnik koji ne želi da dođe na posao nije dobar radnik. Pokazalo se da ova četvorodnevna radna nedelja daje odlične rezultate, što je možda izlaz iz ove situacije - smatra Marko Braković.

Informer

Posao koji volimo da radimo lakše podnosimo čak i u stresnim situacijama

Jedno od glavnih terapijski tema je da li oni koji pate od sindroma pregorevanja na poslu treba da pribegnu promeni istog. Jedan od razloga za ovakvo stanje svakako može biti i pogrešan izbor posla, jer kad radimo ono što ne volimo u teškim uslovima teže podnosimo, za razliku od posla kome smo naklonjeni, makar i u teškim uslovima, dodaje psihoterapeut.

Tokom pandemije primećeno je  da ima ljudi kojima nije odgovarao rad od kuće i jedva su čekali da se vrate u kancelariju. Veliki deo je nastavio da radi od kuće zato što su poslodavci shvatili da im je jeftinije da ne iznajmljuju kancelarije.

- Sve naravno zavisi koliko je čovek rođen za određeni posao i motivi zbog kojih je izabrao taj posao. Novac nije dovoljan motiv. S kim radimo i šta radimo je važan kriterijum prilikom izbora posla. Ako su od ova tri, dva pozitivna, znači da smo dobro izabrali - naglašava psihoterapeut Marko Braković.