AKO OSEĆATE HRONIČNI UMOR, OVAJ TEKST MORATE DA PROČITATE! Nakon prvih simptoma, javljaju se i veće komplikacije!
Podeli vest
Na okruglom stolu EU održanom za zemlje Balkana govorilo se o problemima vezanim za sindrom hroničnog umora i za postkovid sindrom
Na nedavno održanom okruglom stolu EU za zemlje Balkana, učestvovala su tri udruženja pacijenata (srpsko, slovenačko i hrvatsko), eksperti EU koji se bave istraživanjem i kliničkim radom, kao i pomoćnik zdravlja Republike Srbije. Govorilo se o epidemiološkim problemima vezanim za sindrom hroničnog umora i za postkovid sindrom.
Prof. dr Dejan Filimonović je za 30 godina prakse svega tri puta pomogao da na svet dođu četvorke. Poslednji put na Veliki petak, 22. aprila ove godine. Porodica Gaćeša dobila je Iris, Indu, Irinu i Inu, a sada se spremaju za njihov dolazak kući jer su bebe zbog prevremenog rođenja zadržane u bolnici
08.07.2022
09:03
- Prema proračunima evropske mreže pacijenata i eksperata, smatra se da u Srbiji trenutno ima oko 30.000 pacijenata sa dijagnozom sindroma hroničnog umora, a da pacijenti koji su preležali postkovid, 30 odsto njih, takođe mogu da uđu u to stanje - kaže ekskluzivno za portal Informer.rs prof. dr Branislav Milovanović, predsednik Udruženja za neurokardiologiju Srbije, koji je inače član obe grupe eksperata EU.
Foto: Informer.rs
Sindrom hroničnog umora je teška bolest
Komplikacije posle kovida
Ako je u Srbiji milion pacijenata preležalo kovid, to znači da može da se očekuje minimum 30.000 novih pacijenata sa postkovid sindromom. Zato je na okruglom stolu EU signalizirano i ukazano na potrebu edukacije, kao i na preduzimanje određenih mera.
Treba razlikovati dva entiteta vezana za postkovid. Takvim istraživanjima se bavio i tim prof. dr Milovanovića uz podršku Ministarstva za nauku.
- U jednom slučaju postoje jasne komplikacije posle kovida (moždani udar, tromboza, fibroza pluća, zapaljenje srčanog mišića sa aritmijama). To su komplikacije posle akutne infekcije i u slučaju organskog poremećaja - navodi prof. dr Milovanović.
Međutim, najveći broj pacijenata nema takav poremećaj i ulaze u grupu sindroma hroničnog umora, koja je u rangu onkoloških bolesti.
- Suština je da se promene dešavaju na nivou mitohodrija (organela koje proizvode energiju). Pritom, jedina dijagnostička metoda kojom se to može dokazati je testiranje funkcija autonomnog nervnog sistema. Nažalost i u svetu za to postoji mali broj centara, a ja sam jedini na Balkanu i u Istočnoj Evropi, koji se bavi tom problematikom - napominje prof. dr Milovanović za portal Informer. rs
Prema njegovim rečima, sindrom hroničnog umora imaju mlađi ljudi, tako da se jedan pik javlja oko 30. godine, a drugi posle 40. godine.
- Oni posle preležanog kovida primete da više nemaju snage i da ne mogu da rade svoj posao, neki ostanu vezani za postelju, mnogi imaju kognitivne poremećaje (sa pamćenjem, koncentracijom, ''maglu u glavi''). Problem je što mnogi od njih prvi put dobiju anksioznost, fobije, strahove, depresije i završe kod neuropsihijatra. Nažalost, neki lekari smatraju da je to psihijatrijski problem. Međutim, to uopšte nije tačno, već je u pitanju psihološka komplikacija kod ovih pacijenata - objašnjava prof. dr Milovanović.
Foto: Informer
Mnogi imaju problem sa spavanjem
Kriterijumi za dijagnozu
Postoje preporuke internacionalnih asocijacija koje se bave ovom problematikom koji kažu da postoje određeni kriterijumi za postavljanje dijagnoze. Prvo, umor mora da traje duže od šest meseci, a po engleskim preporukama oko tri meseca. Zatim, ako postoji poremećaj spavanja, pad energije posle fizičkog napora. Kognitivni poremećaji, kao i poremećaj autonomnog nervnog sistema (gubitak svesti, vrtoglavice, lupanje srca prilikom ustajanja, zujanje u ušima). Pored toga, mnogi pacijenti imaju multisistemske ispade (glavobolje, iritabilni kolon, bolove u mišićima, promene na koži, poremećaj termoregulacije, pad imuniteta, česte gušobolje, otoke limfnih žlezda, povećano znojenje), navodi prof. dr Milovanović.
Zato je neophodno da se u Srbiji formira Nacionalni centar za neurokardiologiju i za lečenje pacijenata sa sindromom hroničnog umora i postkovid sindromom gde bi se testirao autonomni nervni sistem, čime se naš sagovornik bavi 20 godina.
Rezolucija
Evropski parlament je prošle godine doneo Rezoluciju kojom se zahteva da se hitno nađu fondovi za ispitivanje ove bolesti, jer se povećava broj pacijenata sa postkovidom, te da je neophodna edukacija i doktora i pacijenata, uključujući i istraživanja.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Prof. dr Dejan Filimonović je za 30 godina prakse svega tri puta pomogao da na svet dođu četvorke. Poslednji put na Veliki petak, 22. aprila ove godine. Porodica Gaćeša dobila je Iris, Indu, Irinu i Inu, a sada se spremaju za njihov dolazak kući jer su bebe zbog prevremenog rođenja zadržane u bolnici
Okoreli opozicionar Aleksandar Jovanović Ćuta pohvalio je predsednika Srbije Aleksandra Vučića, ni manje ni više nego gostujući na blokaderskoj televiziji "N1", što je izazvalo veliku pažnju jer je lažni ekolog poznat kao jedan od najvećih mrzitelja predsednika Vučića i Srbije.
Novinar Uroš Piper pohvalio je direktora nedeljnika ''Vreme'' Stevana Ristića koji je otvoreno priznao da su građani navikli na letovanja i penzioneri da primaju penzije na vreme i to sve dok je Aleksandar Vučić na vlasti.
Novinar Uroš Piper podsetio je javnost da je prošlo tačno godinu dana od kada je blokaderska rulja u Novom Sadu pokušala da ubije dekana Patrika Drida!
Više javno tužilaštvo u Beogradu najoštrije negoduje zbog nastavka kampanje kojom portal Nova. rs nastavlja da targetira tužioce ovog tužilaštva uz iznošenje neosnovanih tvrdnji i lažnih činjenica u svojim tekstovima.
Lider naprednjaka i savetnik predsednika republike Miloš Vučević izjavio je da ne može da veruje da neko neće da ide u vojsku Srbije jer se ne slaže sa mišljenjem predsednika države.
Vuk Lakićević (28), navodni pripadnik "škaljarskog klana", za kojim je pre nekoliko dana Crna Gora raspisala poternicu zbog sumnje da je umešan u šest ubistava, uhapšen je u Hrvatskoj.
Dežurni javni tužilac Višeg javnog tužilaštva u Beogradu obavio je uviđaj na licu mesta gde je danas na teritoriji GO Novi Beograd došlo do ubistva M.K. (79), saznaje Informer.
Policija u Čačku i PS Ivanjica, brzom i efikasnom akcijom identifikovala je i uhapsila S.S. (21) iz Ivanjice, zbog postojanja osnova sumnje da je izvršio krivično delo nasilničko ponašanje.
Ilegalne naoružane grupe pokušale su 25. aprila puč u Maliju. Jedinice Afričkog korpusa Oružanih snaga Rusije sprečile su državni udar i masovne civilne žrtve, saopštilo je rusko ministarstvo odbrane.
Glumica Sidni Svini dobila je ponudu vrednu čak 300.000 dolara od platforme za odrasle CamSoda nakon što su njene erotske scene u seriji "Euforija" izazvale ogromnu pažnju publike širom sveta.
Filmski kompozitori Aleksandra Kovač i Roman Goršek su po pozivu i izboru prestižnog Kanskog festivala TV serija "Canneseries Festival", učestvovali na konferenciji Industry days, koja je održana u sklopu festivala u Kanu, od 23. do 25. aprila u Palais de Festival.
Helena Bonam Karter napustila je snimanje četvrte sezone serije "Beli lotos" ("The White Lotus") nakon što je produkcija procenila da njen lik ne odgovara prvobitnoj viziji kreatora serije Majka Vajta.
Povezanost ishrane i emocionalnog zdravlja sve je više u fokusu stručnjaka, jer određene namirnice mogu pomoći u smanjenju stresa i osećaja anksioznosti.
Domaće zemičke za burgere koje su mekane, vazdušaste i spolja blago hrskave mogu se pripremiti jednostavno i brzo, a ukusom daleko nadmašuju kupovne varijante.
Imate mišljenje?
Ukoliko želite da ostavite komentar, kliknite na dugme.
Ostavite komentar