Naučna istraživanja sve više pokazuju da su neandertalci, uprkos svom primitvnom izgledu, imali sposobnost za složen jezik i sofisticiranu komunikaciju, što ih čini mnogo bližima savremenim ljudima nego što se ranije mislilo.
Da bi reprodukovala zvuk neandertalskih glasova, nastavnica vokalnog izraza Petsi Rodenburg je radila sa 3D modelom neandertalskog vokalnog trakta, uz znanje o njihovoj anatomiji, poput dubokog grudnog koša, teške lobanje i velike nazalne šupljine.
Kad je to primenila kod ljudskog pevača, rezultat je bilo neobično, visoko, nazalno kričanje. Ovo je samo jedna interpretacija, ali je pitanje obrađeno iz ugla koji je više naučni.
Ideja da su neandertalci brutalni pećinski ljudi sa velikim obrvama je prevaziđena. Ogroman broj dokaza sad pokazuje da su poput nas bili veoma inteligentna, kulturno kompleksna i emocionalno osetljiva bića.
Znamo da su neandertalci imali kognitivne sposobnosti slične našima, kao i da su njihovi mozgovi bili otprilike veliki kao naši ili veći, iako drugačijeg oblika, tako da možemo slobodno pretpostaviti da su imali neophodan nervni hardver za obradu jezika.
Godine 2021, antropolozi su napravili digitalne rekontrukcije kostiju u neandertalskim lobanjama i otkrili da su bili sposobni za razumevanje, kao i proizvodnju govora.
Foto: Shutterstock
Ogroman broj dokaza sad pokazuje da su poput nas bili veoma inteligentna bića
Otkriveno je da su imali kapacitet sluha u opsegu 4-5 kHz, što je blisko modernom homo sapijensu. To implicira da su neandertalci imali komunikacioni sistem složen i efikasan kao moderni ljudski govor. Verovatno su imali sličnu sposobnost kao mi za proizvodnju govora, a njihove uši su bile „podešene“ za opažanje ovih frekvencija.
Drugi naučnici imaju šire gledište i koriste multidisciplinarni pristup koji kombinuje anatomiju, genetiku, kogniciju, kulturu i životnu sredinu. Sve ovo ukazuje na isti zaključak: daleko od grubog mumlanja, neandertalci su možda uveliko zvučali kao mi, sa nekim suptilnim razlikama.
- Neandertalci su skoro sigurno govorili jezike koji su bili vrlo slični našim jezicima, ali izgleda manje strukturalno složene i manje funkcionalno fleksibilne - kaže Antonio Benitez-Burako, lingvista sa Univerziteta Sevilje i dodaje:
- U najmanju ruku, može se spekulisati da su neandertalski jezici imali manje složenu sintaksu, redukovan broj funkcionalnih kategorija i manje distinktivnih zvukova.
Foto: Shutterstock
Međutim, vrlo malo se zna o tome kad su ljudi počeli da koriste složen jezik. Procene se mnogo razlikuju, u rasponu od pre samo 50.000 godina do pre više od dva miliona godina, otprilike kad se ljudski rod (Homo) prvi put pojavio.
Neandertalci su postojali između pre otprilike 400.000 godina i pre 40.000 godina, tako da je moguće da su živeli u svetu u kom se jezik još nije razvio.
Ono što je jasno jeste da neandertalci nisu bili neme senke čovečanstva, već su bili aktivni kreatori složenog društvenog i kulturnog sveta. Bez obzira na to da li su njihove konverzacije bile izražene višim tonom glasa ili jednostavnijom gramatikom u poređenju s nama, njihovi glasovi su skoro sigurno bili ispunjeni bogatim značenjem, emocijom i povezanošću, piše IFLScience, prenosi Telegraf.
Arheolozi koji proučavaju životinjske kosti pronađene u dve pećine na severu Izraela pronašli su različite grupe neandertalaca, koji su živeli otprilike u isto vreme, jeli iste životinje, ali ih klali na različite načine.
Uprkos nestanku pre oko 40.000 godina, neandertalci nastavljaju da utiču na DNK većine modernih ljudi. Nova studija je otkrila kako su ovi drevni geni integrisani u naše genome, naglašavajući događaje ukrštanja između naših predaka i neandertalaca.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Amerika i Kina napravile su prvi ozbiljan korak ka smirivanju trgovinskog rata koji je mesecima tresao tržišta, pogađao izvoznike i držao poljoprivrednike u neizvesnosti.
Putnik koji je boravio na kruzeru MV „Hondijus“, brodu na kojem je već zabeležena smrtonosna epidemija hantavirusa, preliminarno je pozitivan na Andski soj ovog virusa i nalazi se u bolničkoj izolaciji u Viktoriji, saopštile su kanadske zdravstvene vlasti.
Vredna ekipa Informerove emisije “Na merama” spazila je voditelja blokadera Zorana Kesića koji po svemu sudeći uživa, dok vodi, kako kaže, "težak život" u Srbiji.
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić boraviće u dvodnevnoj poseti, danas i sutra (17. i 18. maja) Republici Azerbejdžanu, gde će učestvovati na 13. Svetskom urbanom forumu u organizaciji Ujedinjenih nacija, koji se ove godine održava u Bakuu.
Najnovija epizoda Informerove emisije "Na merama" otkriće vam kako je blokader Ivan Bjelić umislio da je reinkarnacija Če Gevare, koja je omiljena aktivnost voditelja blokadera Zorana Kesića, gde smo to zatekli bivšeg fudbalera Ognjena Vranješa, kuda se kreće novinar Veran Matić...
Informer televizija od 16. maja donosi drugačiji vikend program za sve gledaoce koji žele da dan počnu uz najvažnije informacije, aktuelne teme i program uživo koji traje punih sedam sati.
Sinoć oko 23 časa u Kirovljevoj ulici se dogodila saobraćajna nesreća u kojoj su povrećene tri osobe, muškarci starosti 23 i 47 godina i žena starosti 50 godine.
Više javno tužilaštvo u Beogradu pokrenulo je istragu protiv 10 osoba zbog postojanja osnova sumnje da su izvršili različita krivična dela u vezi sa krivičnim delom Teško ubistvo izvršeno na štetu Aleksandra Nešovića za kojim se i dalje traga.
Policija je danas u selu Ljukovo kod Inđije zaplenila beli automobil "folksvagen" u sklopu opsežne istrage koja se odvija od jutarnjih časova na dve lokacije kod Inđije.
Službenici granične policije u Crnoj Gori uhapsili su državljanina Srbije S. B. (19) iz Novog Pazara zbog sumnje da je pokušao da prokrijumčari čak 600 šteka cigareta preko granice, skrivajući ih u specijalno napravljenim bunkerima u vozilu.
Pentagon se našao na meti kritika i podsmeha javnosti nakon što je objavio fotografiju svoje nove bespilotne letelice uz opis "Američke inovacije" i saopštenje o tehnološkoj nadmoći Sjedinjenih Američkih Država.
Američki zvaničnici sumnjaju da Iran stoji iza hakovanja sistema za praćenje nivoa goriva koji se koriste na benzinskim pumpama u pojedinim američkim državama, objavio je danas CNN.
Zvaničnici iz administracije Donalda Trampa aktivno podstiču Ujedinjene Arapske Emirate (UAE) da zauzmu strateški važno iransko ostrvo Lavan u Persijskom zalivu.
Glumac Milan Lane Gutović se jednom nije pojavio na snimanju serije "Bela lađa", a razlog nedolaska na set i danas se prepričava kao jedna od najvećih anegdota ove hit serije.
Vlastimir Đuza Stojiljković važi za jednog od najvećih glumaca srpske kinematografije, a za života je često pričao o svom teškom detinjstvu. Tokom jednog intervjua ispričao je da je išao bos, pešaka čak od Niša do Beograda.
Muzeje u Srbiji je tokom 2024. godine posetilo 2.125.437 ljudi, objavio je Republički zavod za statistiku povodom Međunarodnog dana muzeja koji se obeležava 18. maja.
Na prvi pogled, bežični miš izgleda kao savršenstvo moderne tehnologije, nema kablova koji se zapetljaju, a pokreti su slobodni. Kada se sagledaju njegovi nedostaci, slika je manje idilična.
Imate mišljenje?
Ukoliko želite da ostavite komentar, kliknite na dugme.
Ostavite komentar