Japanski naučnici razvili su injekciju koja može da stimuliše rast uspavanog trećeg para zuba kod čoveka, a postoji mogućnost da najranije 2030. godine bude dostupna pacijentima.
Injekcija naučnika iz Japana jednog dana bi mogla da promeni način na koji zamenjujemo nedostajuće zube. Ovaj tretman još uvek je u fazi ispitivanja.
Prvi put injekcija je ispitana na ljudima 2024. godine.
Hiperdontija
Spontani rast dodatnih zuba pored normalna dva seta naziva se hiperdontija, zubi koji porastu preko toga zovu se prekobrojni zubi.
Japanska injekcija, koja je još uvek u fazi ispitivanja, ima za cilj da namerno aktivira ovaj latentni treći set zuba.
Lek, antitelo protiv USAG-1 nazvano TRG035, ušao je u prvo kliničko ispitivanje na ljudima u svetu u oktobru 2024. godine u Univerzitetskoj bolnici u Kjotu. Preliminarni rezultati fokusiraju se na bezbednost, a široko dostupan tretman za rast zuba je realno još uvek udaljen godinama – programeri ciljaju na oko 2030. godinu najranije, i u početku na ljude koji su rođeni bez zuba.
Za svakoga kome danas nedostaju zubi, dokazane opcije poput zubnih implantata, mostova i proteza ostaju pravi izbor.
Foto: Shuterstock
Zubi
Ljudi imaj treći red zuba!
Jedna od fascinantnijih činjenica u ljudskoj biologiji jeste da čovek može imati treći set zuba.
Najčešće, kod čoveka postoje dva seta zuba, mlečni koji se gube u detinjstvu i stalni koji bi trebalo da traju tokom čitavog života. U specifičnim okolnostima većina ljudi nosi set uspavanih zubnih pupoljaka, to jest "genetski nacrt" za treći zub koji se nikada ne aktivira pod normalnim okolnostima, piše Blic.
Ti pupoljci deo su evolutivnog ostatka. Naši drevni preci su imali višestruke komplete zuba. Tokom miliona godina evolucije, ljudi su postepeno gubili tu regenerativnu sposobnost, ali osnovni genetski mehanizam nije potpuno nestao.
Kod niskog procenta ljudi tokom života izraste treći set stalnih zubi.
Kako injekcija funkcioniše?
Istraživanje o leku koji potspešuje rast trećeg seta zuba, gotovo tri decenije vodi dr Kacu Takahaši, oralni hirurg koji sada radi u Institutu za medicinska istraživanja u bolnici Kitano u Osaki, sarađujući sa timovima sa Univerziteta u Kjotu i Univerziteta u Fukuiju.
Tim je 2020. godine osnovao startap sa sedištem u Kjotu, kako bi tretman približio pacijentima.
U centru nauke je protein pod nazivom USAG-1 (gen-1 povezan sa senzibilizacijom materice), koji deluje kao molekularna "kočnica" za rast zuba. USAG-1 suzbija BMP signalizaciju koja bi inače rekla uspavanom zubnom pupoljku da se razvije.
U studijama na životinjama - prvo na miševima, zatim na tvorevima (čiji obrasci zuba podsećaju na naše) - blokiranje USAG-1 omogućilo je rast novih zuba. Taj temeljni rad objavljen je u recenziranom časopisu Science Advances 2021. godine.
Foto: pixabay.com
Zubar
Ovo otkriće od izuzetnog je značaja za čovečanstvo, jer predstavlja fundamentalno novu kategoriju stomatološkog tretmana. Gotovo sve što danas radimo da bismo nadoknadili nedostajuće zube je mehaničko - postavljamo titanijumski stub (zubne implantate), pravimo most od porcelana ili pravimo protezu od akrila.
Ta rešenja su trenutno odlična alternativa za stalne zume, ali nijedno od njih nije biološko!
Ako ovaj lek bude delovao kako po planu naučnika, to bi moglo da znači da umesto zamene nedostajućeg zuba veštačkim, može da se nagovori telo da izraste pravi.
Takođe otvara vrata za decu rođenu sa kongenitalnim gubitkom zuba (prvi fokus ispitivanja), odrasle koji izgube zube zbog povrede ili bolesti, pa čak i za ljude koji jednostavno žele da zamene istrošeni kutnjak.
Lek za rast trećeg seta zubi javnosti bi najranije mogao biti dostupan oko 2030. godine, a čak i tada bi regulatorno odobrenje verovatno prvo stiglo za ljude sa urođenim gubitkom zuba.
Injekcija je dobila status leka za lečenje bolesti u Japanu u septembru 2025. godine, što može ubrzati razvoj, ali i dalje mora da završi ispitivanja faze 2 i faze 3.
Šest arapskih srebrnih kovanica i delovi još dve pronađeni su u šumi na severu Poljske. Otkriveni su u blizini mesta gde se nekada nalazila Truso, važna vikinška trgovačka luka koja je povezivala Baltik sa udaljenim trgovačkim putevima.
Nepoznata vrsta alge koja opstaje u toplim mineralnim izvorima otkrivena je u Srbiji, objavio je srpsko-belgijski tim istraživača u žurnalu Češkog fikološkog društva Fotea.
Nova geofizička merenja egipatskih istraživača ukazuju da se ispod čuvene Tutankamonove grobnice u Dolini kraljeva možda kriju skriveni hodnici i prostorije.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Šest arapskih srebrnih kovanica i delovi još dve pronađeni su u šumi na severu Poljske. Otkriveni su u blizini mesta gde se nekada nalazila Truso, važna vikinška trgovačka luka koja je povezivala Baltik sa udaljenim trgovačkim putevima.
Oružane snage Ukrajine (OSU) objavile su snimak zarobljenih ruskih vojnika posle treće faze velike protivofanzivne operacije "Vivaldi2 kod Limana, tvrdeći da je u ukrajinske ruke palo više od 250 pripadnika ruske vojske i da su se na pojedinim delovima fronta predavale čitave jedinice.
Aleksandar Vučić, koji je sinoć podneo ostavku, predao je danas dužnost predsednika Republike predsednici Narodne skupštine u tehničkom mandatu Ani Brnabić. Ona će do izbora biti vršilac dužnosti predsednika države.
Aleksandar Vučić podneo je u nedelju ostavku na funkciju predsednika države, a sada se oglasio i otkrio kako je izgledala njegova poslednja nedelja na toj funkiciji.
Kandidat za premijera Aleksandar Vučić i prvi na listi "Aleksandar Vučić - Ujedinjena Srbija" u obraćanju građanima uživo putem društvenih mreža uputio je žestoku poruku blokaderima, poručivši im da su im sve laži, dečije igre i planovi stranaca propali, kao i da nasiljem nikada neće oteti narodnu volju i vlast!
Aleksandar Vučić sinoć je podneo ostavku na mesto predsednika Srbije i već danas je svojom "Škodom" krenuo među narod, baš kao što je juče i rekao da će uraditi.
Otvaranjem Hercegovačke kuće Novi Sad je dobio novi turistički sadržaj, gde će građani i posetioci moći da probaju proizvode od lekovitog bilja, med, vino, sir i druge proizvode karakteristične za Hercegovinu. Međutim, ni taj događaj nije mogao da prođe bez nasilja i divljanja blokadera.
Zvezdan Jovanović Zveki (61), bivši pripadnik Jedinice za specijalne operacije MUP Srbije, osuđen na 40 godina zbog ubistva premijera Zorana Đinđića podneo je zahtev da bude pušten na slobodu, ali je odbijen, saznaje Informer.
Taksista iz Podgorice je tipovao i opljačkao udruženje za koje radi, a samo je jedan u nizu koji su ojadili sopstvene firme. Daleko je lakše da do plena dođe onaj koji zna gde se milioni nalaze, a onda mu je lako da uključi i nekog sa strane.
Nesvakidašnje scene obeležile su nastavak suđenja jednom od vođa "kavačkog klana" Slobodanu Kašćelanu pred Višim sudom u Podgorici, gde je optuženi šef podzemlja tokom celog pretresa gledao u jednu tačku na podu, odbijao da odgovori na pitanja sudije, a u jednom trenutku zaspao usred suđenja.
Predsednik Rusije Vladimir Putin potpisao je ukaz kojim se iz javnosti povlači veliki deo podataka o ruskom energetskom sektoru – od kupaca i cena izvozne robe do ruta tankera, rada rafinerija i planirane prodaje benzina i dizela.
Specijalni predstavnik predsednika Rusije za investiciono-ekonomsku saradnju sa inostranstvom Kiril Dmitrijev žestoko je odgovorio šefici diplomatije Evropske unije Kaji Kalas, nazvavši je jednom od "ratnohuškačkih diverzija EU protiv Evrope“.
Evropi preti novi ogroman udar na cenu dizela ukoliko predsednik SAD Donald Tramp ograniči ili potpuno zaustavi američki izvoz tog goriva, a stručnjaci upozoravaju da bi evropske cene mogle da odu na nivoe koji do sada nisu viđeni.
Zamenik ruskog ministra spoljnih poslova Dmitrij Ljubinski izjavio je da sve češće rasprave o mogućnosti da Nemačka razvije sopstveno nuklearno oružje ne treba odbacivati kao prazne glasine.
Misteriozne prevare, stravični zločini, sudske greške, životni skandali i ljudi koji su uspeli da prevare čitav svet, sve to može da se pronađe u brojnim Netfliksovim serijama koje su nastale po stvarnim događajima.
Dita fon Tiz, jedna od najpoznatijih burlesknih umetnica na svetu, rođena je 28. septembra 1972. godine u Ročesteru, u američkoj saveznoj državi Mičigen.
Fejaz Duman, domaćoj publici poznat po seriji "Žena" i glumica Didem Insel, koju smo gledali u seriji "Bahar" i "Čekajući sunce" biće gosti Beograda od 2. do 4. oktobra kada se u Jugoslovenskoj kinoteci održavaju Dani turskog filma.
Paprike u pavlaci važe za omiljenu zimnicu, ali samo jedan pogrešan korak može pokvariti njihovu kremastu strukturu. Otkrivamo jednostavne trikove uz koje će vaša salata ostati savršeno čvrsta, sočna i sveža sve do proleća.
Privatna tura kroz muzej Džordža Lukasa u Los Anđelesu pretvorila se u modnu reviju Kanjea Vesta i Bijanke Sensori, a njene bujne grudi su bile u prvom planu.
Čekanje prtljaga nakon dugog leta često je najstresniji deo putovanja, ali nekoliko jednostavnih trikova može dramatično skratiti vreme provedeno pored pokretne trake.
Glamurozno otvaranje vile Adama Adaktara na Dedinju iz minuta u minut donosi sve luđe momente, a za jedan od najveselijih prizora večeri su vesele dame - voditeljka Jovana Jeremić i njena ćerka Lea.
Majka i tetka Adama Adaktara, Alis i Vanja, pojavile su se večeras na otvaranju "Adaktar Palace" u belim elegantnim haljinama, te su otkrile koliko su ponosne na njega.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.