Crnobarci iz Banata retki su danas koji se upuštaju u ovakav način rada i pored savremenih mašina, ali, oni tako rade već 15 godina! Zađu u kukuruz i rukom beru!
Popularna "Kukuruzijada", takmičenje u ručnom branju kukuruza, održana je u nedelju u organizaciji Kulturnog društva iz ovog banatskog sela.
Jedinstvena u okruženju, neguje tradiciju sa vojvođanskih polja i okuplja učesnike iz cele Vojvodine i Mađarske, a ove godine učešće je uzelo 17 ekipa.
Manifestacija je počela u pola osam ujutru, a nakon jačeg doručka, da se izdrži težak rad, takmičari su se peške uputili put njive. Svaka ekipa imala je u timu pet ili četiri takmičara.
Foto: M. O.
- Pokazujemo kako se nekada radilo na njivi, kad su se komšije i rođaci okupljali, išli od parcele do parcele i pomagali jedni drugima. Sada se se uglavnom sve radi mišanama. Nažalost, velika je suša, nema dovoljno vlage i kiše, pa je veoma teško da se beru klipovi. Nekada smo, da bi počeli sa berbom, ekser namotali na kanap i pomoću njega smo čistili klipove. Tada je bilo dosta kukuruza, a ne kao danas, čovek mora da poseje više hektara, kako bi ima nešto roda - priča Karolj Virkaš, takmičar iz Gornjeg Brega.
Foto: M. O.
Program "Kukuruzijade" podrazumeva tradicionalan način okupljanja takmičara, ali i davno zaboravljeni zajednički nadničarski doručak - hleb i mast sa crvenom mlevenom paprikom, crnim lukom i banatskom ljutom rakijom, ugovaranje posla sa vlasnikom parcele, a potom se zasuču rukavi i prione na posao, koji pomno prati komisija i ocenjuje najuspešnije ekipe.
Ildiko Abraham iz Kulturnog udruženja "Čipet Čapat" iz Crne Bare, zajedno sa ekipom redovna je na "Kukuruzijadi".
- Donesemo za doručak i ručak jaja, kobasice, slaninu, sir, sve što je trebalo za težak rad na njivi. Povedemo i decu, da vide kako se nekada radilo u polju - kaže Ildiko.
I Stipan Kujundžić iz Subotice ne propušta ovu manifestaciju, a vremenom je stekao prijatelje sa kojima se druži i razmenjuje iskustva u poljoprivrednoj proizvodnji.
- Od pre četiri godine rod kukuruza je sve manji. Nekada je bila milina da se radi i takmiči, tada smo se nadmetali čiji će klip biti duži, pa se i za to dobijala nagrada. Sada ne možemo da kažemo da je klip, nego vrčak, jer na njemu ima, u najboljem slučaju, dvadeset zrna. Ranije je dužina klipa bila po 30 i 40 centimetara - sa nostalgijom se priseća Kujundžić.
Uprkos malim klipovima i velikoj suši, zbog koje je rod kukuruza ove godine gotovo potpuno podbacio, manifestacija neguje tradiciju, a prava atmosfera sa banatskih njiva i entuzijazam berača ne splašnjavaju.
Foto: M. O.
Želja da se očuvaju stari banatski običaji, negovanje multikulturalnosti, poznavanje, poštovanje i povezivanje različitih manjinskih zajednica, osnovna je ideja za organizovanje "Kukuruzijade".
- Nakon što se kukuruz ručno obere, vezuje se u snoplje, prikuplja i odvozi sa njive koju nam je neko od meštana ustupio za takmičenje. Ove godine odazvalo se 17 ekipa iz cele Vojvodine i jednu iz Mađarske. Ljudi rado dolaze na manifestaciju i svake godine imamo bar po jednu ekupi više. Nadmetanje prati žiri koji boduje brzinu branja kukuruzu, spretnost, kako izgledaju kupe koje se na kraju slože - objašnjava Aleksandra Raičević iz Kulturnog društva Crna Bara.
U vremenu kada mašine sve više zamenjuju čovekov rad, nedostaju druženja, razgovor i zajednički ručni rad na njivama, koji, iako težak i pregalački, ima dušu i ljudskost. Upravo to nedostaje u današnje vreme, pa su manifestacije poput "Kukuruzijade" posebno dobile na značaju.
- Veoma je bitno da se neguju ovakve manifestacije u malim sredinama, jer se na taj način neguje tradicija vezana za poljoprivredu, da je prikažemo i prenesemo je mlađim generacijama. Zato Pokrajinski sekretarijat za poljoprivredu svake godine raspisuje konkurs za podršku tradicionalnih svečanosti. Ove godine u tu svrhu obezbedili smo 30 miliona dinara za pružanje podrške udruženjima koja neguju stare običaje u vezi sa poljoprivredom - kaže Zoltan Tot, zamenik pokrajinskog sekretara za poljoprivredu.
Takmičare je tokom branja kukuruza pratila muzika, da rad bude lakši i lepši. Na kraju manifestacije, proglašene su najbolje ekipe, a svi učesnici dobili su suvenire-šolje sa odštampanim logoom-klipom kukuruza. Dodatno se ocenjivao najbolje postavljen doručak i najbolja rakija koje su ekipe izložile na njivi. Uz rad, dobar zalogaj, kapljicu i pesmu, svih 150 učesnika manifestacije otišlo je iz Crne Bare raspoloženo i sa osmehom na licu, uz poruku - "Vidimo se i sledeće godine!"
Plodovi Rađevine, tradicionalna agrarno-turistička manifestacija u Krupnju, prilika je da domaćini pokažu najbolje što imaju! Malo je bilo mesta ovog vikenda da se izloži sve!
Dragaslav Gligorić (50), domaćin iz Rađevine, ima najkrupniji krompir u kraju! Na tradicionalnoj poljoprivrednoj manifestaciji u Krupnju, nema konkurenciju!
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Plodovi Rađevine, tradicionalna agrarno-turistička manifestacija u Krupnju, prilika je da domaćini pokažu najbolje što imaju! Malo je bilo mesta ovog vikenda da se izloži sve!
Tajvan je "nezavisna nacija", saopštila je vlada u Tajpeju, odgovarajući na upozorenje predsednika SAD Donalda Trampa da ostrvo ne proglašava formalnu nezavisnost od Kine.
Blokaderi sprovode teror širom Srbije. Ipak, možda najjezivije što koriste decu u političke svrhe, mada to nije sve. Često viđamo i blokadere u alkoholisanom i drogiranom stanju.
Laži blokadera da je vlasnik restorana Andrej Vučić, direktor policije Dragan Vasiljević jasno je demantovao, dok je predsednik Srbije Aleksandar Vučić jasno ukazao da su u pitanju lažovi.
Predsednik Republike Srbije Aleksandar Vučić primio je studente Univerziteta Harvard i Masačusetskog instituta tehnologije (MIT), koji borave u Srbiji u okviru studijske posete Balkan Trek.
Petar Đurić, propali aktivista koji se istakao tokom protesta prethodnih godina kada je izgovorio čuvenu rečenicu "Ćale, ovo je za tebe", širi lažne vesti na društvenim mrežama navodeći da je Aleksandar Vučić imao moždani udar.
Policija u Beogradu, po nalogu Višeg јavnog tužilaštva u Beogradu, uhapsila je M. M. (21) zbog sumnje da јe izvršio krivično delo neovlašćena proizvodnja i stavljanje u promet opoјnih droga.
Opštinsko državno tužilaštvo u Dubrovniku, nakon sprovedene istrage, podnelo je optužnicu Opštinskom sudu u Dubrovniku protiv ukrajinskog državljanina (24) koji je prevozio 500.000 evra sakrivenih u svom automobilu.
Izraelske odbrambene snage (IDF) saopštile su da je u vazdušnom napadu u gradu Gaza ubijen lider Hamasa u Pojasu Gaze i šef vojnog krila te grupe, Iz al-Din al-Hadad.
Hiljade pčela preplavile su travnjak Bele kuće, nakon što je pre nekoliko nedelja prva dama Sjedinjenih Američkih Država Melanija Tramp proširila pčelinje kolonije na imanju.
Vrhovni antikorupcijski sud Ukrajine izrekao je bivšem šefu predsedničke kancelarije Andriju Jermaku preventivni pritvor od 60 dana, sa mogućnošću plaćanja kaucije u iznosu od oko 4,3 miliona evra.
Vlastimir Đuza Stojiljković važi za jednog od najvećih glumaca srpske kinematografije, a za života je često pričao o svom teškom detinjstvu. Tokom jednog intervjua ispričao je da je išao bos, pešaka čak od Niša do Beograda.
Muzeje u Srbiji je tokom 2024. godine posetilo 2.125.437 ljudi, objavio je Republički zavod za statistiku povodom Međunarodnog dana muzeja koji se obeležava 18. maja.
Domaća pileća pašteta je odličan izbor kada želite brz, ukusan i lagan obrok koji možete da poslužite za doručak, večeru ili kao namaz uz tost i sveže povrće.
Imate mišljenje?
Ukoliko želite da ostavite komentar, kliknite na dugme.
Ostavite komentar