Šumadijsko selo Ramaća čuveno po dobrim i vrednim domaćinima, jedino je u Srbiji gde su ograde, pomoćni objekti, česme i saksije izgrađene od domaćeg poludragog kamena. Sakriveno u gustoj šumi, brdo Glavica, pre tačno pola veka bilo je mesto gde je pronađen i kopan opal i izvožen za Nemačku.
„To je bilo 1969. godine, kada je jedan inženjer iz Topole došao u selo sa svojom ekipom istraživača i otkrili da ima rudnik opala. Skupio je tu nas nekoliko mladića iz sela, ja sam tad imao 23 godine i bio sam običan radnik. Kopali smo i vadili taj kamen ručno. To je šaren, lep kamen, koji kad se iskopa na suncu brzo izbledi, što se dublje kopalo to je bio lepši i bolji. Sećam se da su to govorili inženjeri i da su pričali da će ovde biti pravi rudnik, ali od toga nije bilo ništa. Ja sam tu radio kratko, jer sam se posle zaposlio u fabrici“, rekao je Milorad Manojlović, meštanin sela Ramaća za RINU.
Foto: rina
Potrajalo je kopanje oko sedam meseci, neupućeno lokalno stanovništvo nije ni znalo na kakvom bogatstvu leži njihovo selo. Mašine su prokopovale puteve, a kamenje odnošeno u dzakovima. Onda je sve utihnulo, da niko nije znao zbog čega, a meštani su se vratili svojim svakodnevnim aktivnostima. Jer, kako kažu, navikli su bili na njivu i stoku, a ne na poludrago kamenje. Tek poneko je uzeo malo, kako bi ukrasio svoje kuće.
Foto: rina
„Mi smo bili obični fizički radnici, naše plate nisu bile nešto velike. Ali, bilo je onih koji su se od toga ovajdili. Sećam se jednog inženjera koji je svaki dan nosio pun rančić kamenja. Kad smo ga pitali što nosi to i koliko vredi, rekao je kao naša cela mesečna plata. I sada ljudi ovde dolaze, njih oko desetak mesečno kako bi uzeli malo ovog kamena, koji je dobar za građevinske radove. Kažu da mu je cena oko pet evra po kilogramu, ali ko će to znati“, izjavio je Vladimir Đokić koji je takođe pre skoro 50 godina bio prvi u redovima dok se kopala ruda u Ramaći.
Foto: rina
Na ovom području, obavljena su i pojedina stručna istraživanja koja su potvrdila da se u brdima Ramaće zajedno mogu pronaći opal, kvarc i kalcedon. Međutim, eksploatacija većih razmera nikad nije zaživela. I dok su neke svetske zemlje na ovakvim nalazištima stekle velike bogatstvo, meštani ovog sela u Šumadiji sa ovim kamenjem posipaju lokalne makadamske džade. Ako ništa drugo, onda mogu reći da se njihovi traktori voze po jedinstvenim putevima od poludragog kamenja.
Nakon što je završio Poljoprivredni fakultet i master studije, Pavle Đorđević (29) odlučio je da udoban posao i ulice Vračara zameni za selo. Oduvek je maštao da ima svoje imanje i ta želja uz pomoć prodice ostvarila mu se pre tri godine. Izbor je pao na četiri plodna hektara u selu Valjevska Kamenica gde ovaj Beograđanin sa još nekoliko istomišljenika, ostvaruje svoje snove.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Nakon što je završio Poljoprivredni fakultet i master studije, Pavle Đorđević (29) odlučio je da udoban posao i ulice Vračara zameni za selo. Oduvek je maštao da ima svoje imanje i ta želja uz pomoć prodice ostvarila mu se pre tri godine. Izbor je pao na četiri plodna hektara u selu Valjevska Kamenica gde ovaj Beograđanin sa još nekoliko istomišljenika, ostvaruje svoje snove.
Osvanuo video-snimak na kojem se vidi kako blokaderi koriste decu za svoju prljavu "politiku" te su ih poturili u prve redove da stoje po kiši i dele njihov reklamni materijal, dok se oni kriju u zaklonu.
Blokaderi sprovode teror širom Srbije. Ipak, možda najjezivije što koriste decu u političke svrhe, mada to nije sve. Često viđamo i blokadere u alkoholisanom i drogiranom stanju.
Ministar pravde Srbije Nenad Vujić izrazio je ozbiljnu zabrinutost povodom odluke Međunarodnog rezidualnog mehanizma za krivične sudove kojom je odbijen zahtev generala Ratka Mladića za prevremeno puštanje na slobodu iz humanitarnih razloga, uprkos nespornoj činjenici da se nalazi u terminalnoj fazi bolesti.
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić izajvio je danas da razume zašto bivši predsednik Crne Gore Milo Đukanović mrzi Srpsku pravoslavnu crkvu i dodao da je on protiv takvog političkog stava, ali da ga više interesuje šta o tom pitanju misle oni koji sada vladaju Crnom Gorom i zašto o tome ne govore.
Najnovija epizoda Informerove emisije "Na merama" otkriće vam kako je blokader Ivan Bjelić umislio da je reinkarnacija Če Gevare, koja je omiljena aktivnost voditelja blokadera Zorana Kesića, gde smo to zatekli bivšeg fudbalera Ognjena Vranješa, kuda se kreće novinar Veran Matić...
Informer televizija od 16. maja donosi drugačiji vikend program za sve gledaoce koji žele da dan počnu uz najvažnije informacije, aktuelne teme i program uživo koji traje punih sedam sati.
Američki predsednik Donald Tramp izjavio je da je dosadašnja vojna operacija protiv Irana završena oko 70-75%, istakavši da će se američke snage "vratiti i završiti posao".
Glumac Milan Lane Gutović se jednom nije pojavio na snimanju serije "Bela lađa", a razlog nedolaska na set i danas se prepričava kao jedna od najvećih anegdota ove hit serije.
Vlastimir Đuza Stojiljković važi za jednog od najvećih glumaca srpske kinematografije, a za života je često pričao o svom teškom detinjstvu. Tokom jednog intervjua ispričao je da je išao bos, pešaka čak od Niša do Beograda.
Muzeje u Srbiji je tokom 2024. godine posetilo 2.125.437 ljudi, objavio je Republički zavod za statistiku povodom Međunarodnog dana muzeja koji se obeležava 18. maja.
Kompanija za razvoj veštačke Open AI saopštila je da je njen alat za programiranje Kodeks (Codex) sada dostupan i kroz mobilnu aplikaciju Čet Dži-Pi-Ti (ChatGPT), čime se omogućava korisnicima da sa mobilnih telefona prate i upravljaju radnim zadacima.
Mnoge pevačice koje su nekada zajedno nastupale, podržavale jedna drugu i družile se van kamera, danas ne kriju da su njihove relacije ozbiljno narušene.
Imate mišljenje?
Ukoliko želite da ostavite komentar, kliknite na dugme.
Ostavite komentar