Pošto je u toku kampanja još 13 dana, pozivaju se građani i građanke, društveno odgovorne kompanije, fondacije i organizacije da doniraju sredstva preko platforme donacije.rs za projekat “Pomozite Somborskim šnajderkama da organizuju svoju prvu samostalnu modnu reviju”, kaže za portal Informer.rs Tamara Rudić
-Najteže je bilo to što sam bila ekonomski zavisna i što nisam imala ničiju podršku. Bila sam psihički slaba da se bilo čemu oduprem. Pristajala sam na sve.
-Mučilo me je to kako ću se snaći sama u ekonomskom smislu i da li sam dovoljno sposobna da sama
podižem decu. Izgubila sam samopouzdanje i samopoštovanje, nisam više verovala u sebe. Od vedre i poletne mlade devojke postala sam tmurna, nezadovoljna i nesrećna žena.
Ovako govore neke od štićenica ''Somborskih šnajderki'', Udruženja koje pomaže ekonomsku integraciju žena i dece žrtava porodičnog nasilja, koje je osnovala dr Tamara Rudić i koja je odgovorila na nekoliko pitanja za portal Informer.rs
Foto: privatna arhiva
Rudić: Naša misija je da pomognemo ženama koje trpe nasilje
Koliko žena je od Vas zatražilo i dobilo pomoć od osnivanja Udruženja?
-Trenutno je u Somborskim šnajderkama angažovano pet žena i četiri žene koje pomažemo kroz Program podrške samostalnom stanovanju, koji smo razvile na osnovu iskustva i prakse. Taj Program nam omogućava da ženama koje nemaju uslove u svojim domovima za šivenje, platimo hranu, lekove, vozački ispit, zamenimo prozore, kupimo kućne aparate, platimo deci sport i školovanje, kako se ne bi ponovo vraćale nasilniku.
Obuke u krojenju i šivenju drže dve mentorke, nekadašnje žrtve nasilja, sada srećne i ekonomski nezavisne žene.Postale smo prepoznatljive po ovome što radimo. Žene veruju u nas i naše programe. Javljaju nam se na različite načine, ličnim kontaktima ili putem e-maila i društvenih mreža.
Pošto imamo podršku advokatske kancelarije i pravnu pomoć, žene su potpuno zbrinute i sigurne u našoj organizaciji. Ulažemo u njihovo obrazovanje i samopouzdanje. Razvijamo njihovu kreativnost i umeće kroz socijalno preduzetništvo i bavljenje tekstilom i modom.
Naša misija nije samo preduzetništvo, nego želja da pomognemo svim ženama koje trpe nasilje, da smognu snage da napuste nasilnika, a onda i da se ekonomski osamostale, kako se ne bi vratile u nasilničko okruženje. Ako žena nema svoj krov nad glavom, ako nema primanja, nije zbrinuta, nađe se na ulici posle sigurne kuće i sistemske podrške, ne preostaje joj ništa drugo nego da se vrati.''Somborske šnajderke'' šiju i svečane haljine
Od izrade maski do svečanih haljina
Koju vrstu podrške Udruženje pruža žrtvama nasilja i koji oblici nasilja su u pitanju?
-Bavimo se krojenjem i šivenjem različitih tekstilnih proizvoda. U kratkom vremenskom periodu prešle smo poslovni put od izrade maski do dizajna i izrade svečanih haljina. Trenutno je pet žena uključeno u proizvodnju maski, cegera, kecelja, kuhinjskih rukavica i posteljine, koje prodajemo restoranima, brzim hranama, preduzećima poput S Leasing i kompanije Lidl, turističkim organizacijama, pojedincima i udruženjima.
Tokom 2021. godine sašile smo preko 500 posteljina za Domove za decu širom Srbije, više od 200 spavaćica za dva meseca, oko 700 cegera, 1000 zaštitnih maski, 150 rukavica za kuhinju, 23 uniforme za mažoretkinje, 30 lutaka za Ameriku i 3 svečane haljine. Velike količine posteljina distribuirane su domovima za decu širom Srbije zahvaljujući narudžbini Fonda NJKV Princeza Katarina, kao i lutke Viktorija u srpskoj narodnoj nošnji.
U međuvremenu smo ovladale mnogim tajnama krojačkog zanata. Uz podršku naših domaćih dizajnerki i dizajnera napravile smo našu prvu kolekciju koju čine tri svečane haljine, koje su promovisane u Beogradu krajem 2021. godine i uniforme za Apatinske mažoretkinje.
Prva samostalna modna revija
Ponovo ohrabrene pozitivnim reakcijama javnosti, planiramo prvu samostalnu modnu reviju “REBORN” krajem maja 2022. godine, gde će nam podršku pružiti i naše glumice, sportistkinje i žene iz modnog biznisa, kaže dr Rudić. -Trenutno je u toku crowdfunding kampanja preko platforme donacije.rs pod nazivom “Pomozite Somborskim šnajderkama da održe svoju prvu samostalnu modnu reviju”, koja traje od 8.marta do 8.aprila, uz produžetak od dve nedelje. U tom periodu nam je potrebno da prikupimo sredstva kako bismo održale modnu reviju koju planiramo i obučimo još 10 žena širom Srbije u krojačkom zanatu.
Foto:
Šivenje se brzo nauči
Program mentorstva
Koliko žena je zahvaljujući Vašoj pomoći, uspelo a se ekonomski osamostali?
-Naša ciljna grupa su žene koje su izašle iz sistema institucionalne podrške sigurnih kuća i koje su u riziku od nasilja, siromaštva i socijalne isključenosti, slabo plaćene i bez kvalifikacija, kao i nezaposlene žene. Poseban fokus je na ženama sa više dece i povratnicama u servis sigurnih kuća kao posebno ugroženoj kategoriji žrtava.
Kroz Program mentorstva koji drže naše dve mentorke, žene stiču osnovna i napredna znanja i veštine u krojenju i šivenju. Nakon obuke imaju priliku da sarađuju sa nama radeći od kuće, da se uz našu podršku zaposle u nekoj od tekstilnih fabrika u Somboru i okolini ili da možda pokrenu i sopstveni krojački posao. Takvih žena je bilo sedam do sada, od kojih su dve pokrenule sopstvene krojačke radionice.
Posebnu pažnju posvećujemo ženama sa više dece i povratnicama na servis sigurnih kuća kao višestruko ugroženoj grupi žrtava. Svojim uslugama nastojimo da smanjimo procenat žena koje se vraćaju nasilniku ili su zarobljene u institucijama koje im pružaju neadekvatnu podršku. Naše vaninstitucionalne usluge su koncipirane na osnovu prakse i iskustva žena žrtava nasilja, članica udruženja i korisnica naših usluga.
Kao socijalne preduzetnice i praktičarke, insistiramo na sticanju radnih navika i kompetencija žena u čemu im pružamo podršku preko naših mentorki, a kasnije i kroz saradnju sa nama. Iskustveno smo napravile Program podrške samostalnom stanovanju kako bismo im pomogle u teškim životnim situacijama koje sistem ne prepoznaje.
To podrazumeva plaćanje hrane, komunalnih troškova, kupovinu bele tehnike, izvođenje manjih građevinskih radova u okviru domaćinstva, plaćanje vozačkog ispita, školovanje i obrazovanje dece. Ohrabrujemo ih za život bez nasilja i uključujemo u našu porodicu vrednih žena.
Foto: alo.rs
Žena koja zarađuje nije žrtva nasilja
Institucionalna podrška
Da li Vam se neke žene ponovo vraćaju i zašto?
-Zakon o sprečavanju nasilja u porodici i institucije koje su uključene u lanac podrške i zaštite, visoko je prioritizovao žene žrtve porodičnog i partnerskog nasilja, ali je potom propustio priliku da ih ekonomski osamostali.
Ekonomski zavisna žena je i dalje žrtva, ali žrtva institucionalne nesaradnje. Na tim temeljima su nastale ''Somborske šnajderke'', koje se nalaze na kraju lanca institucionalne podrške i pružaju konkretnu i praktičnu podršku u krojenju i šivenju ženama po izlasku iz sigurnih kuća i sistemske podrške, u riziku od nasilja i socijalne isključenosti.
Niko ne želi da bude žrtva i socijalni slučaj samo se ženama ne pruža prilika da se osamostale.
Ekonomski zavisna žena, koja je bez potrebnih kvalifikacija za rad, ne može da izdržava decu i živi
samostalno. Radeći u okviru Somborskih šnajderki, žene osećaju da stvaraju trajnu vrednost, da su
korisne i da napreduju lično i profesionalno. Mi ih ohrabrujemo da budu slobodne i imaju slobodu izbora.
Vraćanje nasilniku
U prilog ekonomskog osnaživanja žena govore podaci da je u periodu od 2016. do 2019.godine, korisnice usluga sigurnih kuća bile su ekonomski zavisne žene (67 odsto nezaposlenih). Dobar deo žena je bez kvalifikacija i bez osnovne škole (21 odsto), sa završenom osnovnom (36 odsto) i srednjom školom (37 odsto). U istom periodu 31 odsto žrtava vratilo se nasilniku, dok se čak 12,7 odsto nakon ponovljenog nasilja i višestrukih trauma vratilo nazad u servis sigurnih kuća, gde ne dobijaju adekvatnu podršku.
Foto:
Posebno su ugrožene žene sa više dece
Ekonomski samostalna žena bira život bez nasilja
Koju sve vrstu podrške Udruženje pruža žrtvama nasilja i da li nailazite na neke društvene
prepreke?
-Radeći u okviru ''Somborskih šnajderki'', žene osećaju da stvaraju nešto što ima trajnu vrednost, da su korisne i da napreduju lično i profesionalno. Mi ih ohrabrujemo da budu slobodne i imaju slobodu izbora.
U ''Somborskim šnajderkama'' i životima žena promenilo se to što im se vratilo samopouzdanje i vera u sebe, što osećaju da to što stvaraju ima trajnu vrednost, da su korisne i aktivne članice društva, da napreduju i lično i profesionalno. Ovako fokusirane na rad, samostalno gradimo svoj život.
Veliki broj žena je i dospeo u položaj žrtve jer je ekonomski zavisio od nasilnika. Izlaz je u radu i stvaranju, a kroz rad se stiče samopouzdanje i mesto u društvu.
U kojoj meri Vaše štićenice uspeju da izađu iz kruga nasilja?
Naša ciljna grupa su žene koje su izašle iz sistema institucionalne podrške, sigurnih kuća, žene koje su u riziku od nasilja, siromaštva i socijalne isključenosti, slabo plaćene žene bez kvalifikacija i nezaposlene žene. Poseban fokus je na ženama sa više dece i povratnicama u servis sigurnih kuća kao posebno ugroženoj kategoriji žrtava.
Sve žene koje su uključene u obuke i radno angažovane u “Somborskim šnajderkama” su izašle iz nasilja i uspele smo da im zacelimo “rane” i ekonomski osnažimo.
U našu organizaciju utkale smo lična svedočanstva. Time smo samo jače, jer delimo slične sudbine i isti cilj, da uspemo u ovome što radimo i osnažimo što veći broj žena. Mi verujemo u snagu žena i unutrašnji kapital koji svaka od nas ima u sebi.
Od modne revije se mnogo očekuje
Kako ste osmislile modnu reviju?
-Trenutno je još 13 dana u toku fandrejzing kampanja za prikupljanje sredstava kako bismo organizovale svoju prvu samostalnu modnu reviju u Beogradu preko platforme donacije.rs. Modna revija je velika prekretnica za naše poslovanje.
Počele smo pre godinu i po dana sa šivenjem zaštitnih maski i od tada prešle dugačak poslovni put. Nismo znale da šijemo komplikovanije stvari, ali kroz saradnju sa brojnim dizajnerima i našom upornošću, usavršile smo krojačke veštine. Sad smo se osposobile za šivenje haljina i ostale odevne predmete.
Pomoć ženama koje trpe nasilje
Pošto je u toku kampanja još 13 dana, građani i građanke, društveno odgovorne kompanije, fondacije, organizacije, mogu da pomognu doniranjem sredstava preko platforme donacije.rs za projekat “Pomozite Somborskim šnajderkama da organizuju svoju prvu samostalnu modnu reviju”, kako bismo uspele u ovom našem poduhvatu i ostvarile svoj cilj, a to je da sašijemo haljine, prodamo ih na modnoj reviji i time uključimo i obučimo u krojenju i šivenju još 10 žena širom Srbije koje trpe nasilje i možda misle da nemaju izbora ili da je izlazak iz nasilja nemoguć. Tu smo da pružimo ruku da žena iskorakne iz tog začaranog kruga i postane samostalna, dostojanstvena i nezavisna.
U planu nam je da na modnoj reviji predstvimo dva segmenta, haljine i complete za dnevnu varijantu i svečane i ekskluzivne haljine.
Prema sada važećoj uredbi, najviša maloprodajna cena sa porezom na dodatu vrednost za evro-dizel i bezolovni benzin BMB 95 utvrđuje se u iznosu prosečne veleprodajne cene derivata
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Prema sada važećoj uredbi, najviša maloprodajna cena sa porezom na dodatu vrednost za evro-dizel i bezolovni benzin BMB 95 utvrđuje se u iznosu prosečne veleprodajne cene derivata
Najmanje 44 osobe povređene su u železničkoj nesreći koja se dogodila u petak uveče na severu Francuske, kada je regionalni voz na liniji između Ruana i Kana iskočio iz šina kod mesta Klion u Normandiji.
Unutrašnji rat i potpuni raspad u medijskoj trovačnici više niko ne može da sakrije! Maske su pale uživo u programu kada je novi direktor televizije N1 Branislav Šovljanski javno progovorio o cirkusu i besmislu koji vladaju na njihovim kanalima, otkrila se gola istina o međusobnim obračunima i glumi koja se servira narodu.
Najnoviji nastup tajkunskih novinara i opozicionih blokadera na televiziji N1 ponovo je do kraja razotkrio nezapamćeni strah i paniku koji vladaju u redovima takozvane "elite" pred predstojeću proveru narodne volje!
Dok se blokaderska lista predstavlja javnosti kao samostalna opcija, iz samog centra hrvatske politike stiglo je otvoreno priznanje i direktna podrška koja još jednom otkriva pozadinu celog blokaderskog pokreta.
Predsednik Saveza Srba iz regiona Miodrag Linta istakao je danas da zločini nad Srbima u Vozući i na Ozrenu, počinjeni pre 31 godinu, ne smeju biti potisnuti u zaborav, niti postati samo broj u istorijskim statistikama.
Član Predsedništva Srpske napredne stranke Vladimir Đukanović oglasio se u moćnoj video-poruci na svom Instagram profilu i bez dlake na jeziku raskrinkao najnovije sulude najave uličarskih blokadera da će ponovo opstruisati rad fakulteta i početak školske godine zbog predstojećih izbora.
Džudistkinja Lana Erić jedna je od najmlađih učesnica Exatlona 2, a pre nego što je otputovala u Dominikanu završila je u bolnici zbog ujeda zmije otrovnice.
Pavle Bošković, poznatiji kao Gazda Paja, otkrio je kako ga je supruga ispratila u drugu sezonu Exatlona, koja počinje 14. septembra na Informer televiziji.
Učesnik druge sezone Exatlona Dragomir Radojević otkrio je kako je izgledao njegov život na Kosovu i Metohiji, ali se prisetio i trenutka kada je svoj život nastavio u Beogradu i postao radiolog.
U prethodnoj epizodi emisije „Na merama“ pokazali smo vam šta rade osvedočeni blokaderi Nenad Kulačin i Marko Vidojković kad misle da ih niko ne gleda, kako nekadašnji političar Žarko Korać pokušava da iz penzije diže tenzije, u čijem društvu se opušta modna kreatorka Verica Rakočević, zašto je glumac blokader Milan Marić „utripovao“ da je veća zvezda od Žan-Klod Vam Dama…
Doktor Stojan Radenović, matematičar i profesor u penziji gostujući u Info jutru objasnio je zašto je za njega čast da bude na izbornoj listi Srpske napredne stranke.
Potvrđena je optužnica Tužilaštva Tuzlanskog kantona protiv A. E. zbog krivičnog dela nasilje u porodici, saopšteno je iz Opštinskog suda u Tuzli. A. E. terete za zlostavljanje vanbračnog supruga.
Slovenački mediji objavili su neverovatan video-snimak sa gorenjskog autoputa. Na njemu se vidi potpuno smrskani crni "audi" koji je ušao u tunel, dok mu je pogled zaklanjao podignut poklopac motora.
Policija u Kraljevu zadala je još jedan žestok udarac narko-tržištu i lišili slobode O. M. (48) iz ovog grada zbog sumnje da je izvršio krivično delo neovlašćena proizvodnja i stavljanje u promet opojnih droga.
Najmanje 44 osobe povređene su u železničkoj nesreći koja se dogodila u petak uveče na severu Francuske, kada je regionalni voz na liniji između Ruana i Kana iskočio iz šina kod mesta Klion u Normandiji.
Ruska ambasada u Berlinu upozorila je da bi mesta razmeštanja nemačkih dalekometnih raketa usmerenih protiv Rusije mogla da postanu legitimni vojni ciljevi Moskve.
Posle istorijskog uspeha Alternative za Nemačku na pokrajinskim izborima, pažnja evropske politike okreće se Francuskoj, gde Nacionalno okupljanje već priprema program za preuzimanje vlasti.
NATO je pojačao praćenje ruske Severne flote i upozorio da Moskva ubrzano širi i modernizuje podmorničke snage sposobne za udare na velikim udaljenostima, dok su istovremeno američki i britanski izviđački avioni intenzivirali operacije oko Kolskog poluostrva – jednog od najvažnijih centara ruske nuklearne i podmorničke moći.
Iako su decenijama tumačili ljubavne parove na filmu i televiziji, jedno pravilo između Milene Dravić i Ljubiše Samardžića nikada nije prekršeno, čak ni u najromantičnijim scenama.
Keli Ozborn šokirala je javnost priznanjem da je kokain prvi put probala kao tinejdžerka, i to ni manje ni više nego uz pomoć bliskog prijatelja i kolege njenog oca, legendarnog rokera Ozija Ozborna.
Iako se leto završava, to ne znači da ruže moraju odmah da prestanu sa cvetanjem. Uz nekoliko pravilnih poteza tokom septembra moguće je produžiti njihovu sezonu, ali i pomoći grmovima da što spremnije dočekaju hladnije dane.
TikTok najavio zanimljive novitete koji bi mogli da promene način na koji korisnici komuniciraju na platformi. Među novim opcijama posebno se izdvajaju glasovni komentari, ankete i mogućnost objavljivanja većeg broja fotografija u komentarima.
Sedite za stolom. Ona ćuti, on gleda u telefon, a vama se po glavi vrti ista misao: "Ovo nije fer." Tu rečenicu gotovo svako je barem jednom izgovorio u vezi ili braku. Međutim, ono što deluje kao bezazlena primedba ponekad može da bude početak mnogo većeg problema.
Bivši fudbaler Saša Đani Ćurčić svojevremeno je otkrio detalje iz mladosti i ispričao kako je početkom devedesetih, dok je tek gradio fudbalsku karijeru, započeo vezu sa devojkom koja je prethodno bila u vezi sa Aleksandrom Kneževićem Kneletom.
Reper Vuk Mob gostovao je u emisiji "Demanti" na Informer portalu, gde je otvoreno govorio o svom odrastanju, počecima muzičke karijere, ali i odnosu sa ocem, koji nije podržavao njegovu odluku da se bavi muzikom.
Reper Vuk Mob je u emisiji "Demanti" ekskluzivno otkrio da je zaljubljen i da ima novu devojku, nekoliko meseci nakon što je javnost saznala da je raskinuo veridbu sa Aleksandrom.
Tiktokera i bivša rijaliti učesnica Anja Todorović progovorila je o svojoj zaradi na društvenim mrežama, pa otkrila da kupuje plac i gradi kuću u Beogradu.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.