Pošto je u toku kampanja još 13 dana, pozivaju se građani i građanke, društveno odgovorne kompanije, fondacije i organizacije da doniraju sredstva preko platforme donacije.rs za projekat “Pomozite Somborskim šnajderkama da organizuju svoju prvu samostalnu modnu reviju”, kaže za portal Informer.rs Tamara Rudić
-Najteže je bilo to što sam bila ekonomski zavisna i što nisam imala ničiju podršku. Bila sam psihički slaba da se bilo čemu oduprem. Pristajala sam na sve.
-Mučilo me je to kako ću se snaći sama u ekonomskom smislu i da li sam dovoljno sposobna da sama
podižem decu. Izgubila sam samopouzdanje i samopoštovanje, nisam više verovala u sebe. Od vedre i poletne mlade devojke postala sam tmurna, nezadovoljna i nesrećna žena.
Ovako govore neke od štićenica ''Somborskih šnajderki'', Udruženja koje pomaže ekonomsku integraciju žena i dece žrtava porodičnog nasilja, koje je osnovala dr Tamara Rudić i koja je odgovorila na nekoliko pitanja za portal Informer.rs
Foto: privatna arhiva
Rudić: Naša misija je da pomognemo ženama koje trpe nasilje
Koliko žena je od Vas zatražilo i dobilo pomoć od osnivanja Udruženja?
-Trenutno je u Somborskim šnajderkama angažovano pet žena i četiri žene koje pomažemo kroz Program podrške samostalnom stanovanju, koji smo razvile na osnovu iskustva i prakse. Taj Program nam omogućava da ženama koje nemaju uslove u svojim domovima za šivenje, platimo hranu, lekove, vozački ispit, zamenimo prozore, kupimo kućne aparate, platimo deci sport i školovanje, kako se ne bi ponovo vraćale nasilniku.
Obuke u krojenju i šivenju drže dve mentorke, nekadašnje žrtve nasilja, sada srećne i ekonomski nezavisne žene.Postale smo prepoznatljive po ovome što radimo. Žene veruju u nas i naše programe. Javljaju nam se na različite načine, ličnim kontaktima ili putem e-maila i društvenih mreža.
Pošto imamo podršku advokatske kancelarije i pravnu pomoć, žene su potpuno zbrinute i sigurne u našoj organizaciji. Ulažemo u njihovo obrazovanje i samopouzdanje. Razvijamo njihovu kreativnost i umeće kroz socijalno preduzetništvo i bavljenje tekstilom i modom.
Naša misija nije samo preduzetništvo, nego želja da pomognemo svim ženama koje trpe nasilje, da smognu snage da napuste nasilnika, a onda i da se ekonomski osamostale, kako se ne bi vratile u nasilničko okruženje. Ako žena nema svoj krov nad glavom, ako nema primanja, nije zbrinuta, nađe se na ulici posle sigurne kuće i sistemske podrške, ne preostaje joj ništa drugo nego da se vrati.''Somborske šnajderke'' šiju i svečane haljine
Od izrade maski do svečanih haljina
Koju vrstu podrške Udruženje pruža žrtvama nasilja i koji oblici nasilja su u pitanju?
-Bavimo se krojenjem i šivenjem različitih tekstilnih proizvoda. U kratkom vremenskom periodu prešle smo poslovni put od izrade maski do dizajna i izrade svečanih haljina. Trenutno je pet žena uključeno u proizvodnju maski, cegera, kecelja, kuhinjskih rukavica i posteljine, koje prodajemo restoranima, brzim hranama, preduzećima poput S Leasing i kompanije Lidl, turističkim organizacijama, pojedincima i udruženjima.
Tokom 2021. godine sašile smo preko 500 posteljina za Domove za decu širom Srbije, više od 200 spavaćica za dva meseca, oko 700 cegera, 1000 zaštitnih maski, 150 rukavica za kuhinju, 23 uniforme za mažoretkinje, 30 lutaka za Ameriku i 3 svečane haljine. Velike količine posteljina distribuirane su domovima za decu širom Srbije zahvaljujući narudžbini Fonda NJKV Princeza Katarina, kao i lutke Viktorija u srpskoj narodnoj nošnji.
U međuvremenu smo ovladale mnogim tajnama krojačkog zanata. Uz podršku naših domaćih dizajnerki i dizajnera napravile smo našu prvu kolekciju koju čine tri svečane haljine, koje su promovisane u Beogradu krajem 2021. godine i uniforme za Apatinske mažoretkinje.
Prva samostalna modna revija
Ponovo ohrabrene pozitivnim reakcijama javnosti, planiramo prvu samostalnu modnu reviju “REBORN” krajem maja 2022. godine, gde će nam podršku pružiti i naše glumice, sportistkinje i žene iz modnog biznisa, kaže dr Rudić. -Trenutno je u toku crowdfunding kampanja preko platforme donacije.rs pod nazivom “Pomozite Somborskim šnajderkama da održe svoju prvu samostalnu modnu reviju”, koja traje od 8.marta do 8.aprila, uz produžetak od dve nedelje. U tom periodu nam je potrebno da prikupimo sredstva kako bismo održale modnu reviju koju planiramo i obučimo još 10 žena širom Srbije u krojačkom zanatu.
Foto:
Šivenje se brzo nauči
Program mentorstva
Koliko žena je zahvaljujući Vašoj pomoći, uspelo a se ekonomski osamostali?
-Naša ciljna grupa su žene koje su izašle iz sistema institucionalne podrške sigurnih kuća i koje su u riziku od nasilja, siromaštva i socijalne isključenosti, slabo plaćene i bez kvalifikacija, kao i nezaposlene žene. Poseban fokus je na ženama sa više dece i povratnicama u servis sigurnih kuća kao posebno ugroženoj kategoriji žrtava.
Kroz Program mentorstva koji drže naše dve mentorke, žene stiču osnovna i napredna znanja i veštine u krojenju i šivenju. Nakon obuke imaju priliku da sarađuju sa nama radeći od kuće, da se uz našu podršku zaposle u nekoj od tekstilnih fabrika u Somboru i okolini ili da možda pokrenu i sopstveni krojački posao. Takvih žena je bilo sedam do sada, od kojih su dve pokrenule sopstvene krojačke radionice.
Posebnu pažnju posvećujemo ženama sa više dece i povratnicama na servis sigurnih kuća kao višestruko ugroženoj grupi žrtava. Svojim uslugama nastojimo da smanjimo procenat žena koje se vraćaju nasilniku ili su zarobljene u institucijama koje im pružaju neadekvatnu podršku. Naše vaninstitucionalne usluge su koncipirane na osnovu prakse i iskustva žena žrtava nasilja, članica udruženja i korisnica naših usluga.
Kao socijalne preduzetnice i praktičarke, insistiramo na sticanju radnih navika i kompetencija žena u čemu im pružamo podršku preko naših mentorki, a kasnije i kroz saradnju sa nama. Iskustveno smo napravile Program podrške samostalnom stanovanju kako bismo im pomogle u teškim životnim situacijama koje sistem ne prepoznaje.
To podrazumeva plaćanje hrane, komunalnih troškova, kupovinu bele tehnike, izvođenje manjih građevinskih radova u okviru domaćinstva, plaćanje vozačkog ispita, školovanje i obrazovanje dece. Ohrabrujemo ih za život bez nasilja i uključujemo u našu porodicu vrednih žena.
Foto: alo.rs
Žena koja zarađuje nije žrtva nasilja
Institucionalna podrška
Da li Vam se neke žene ponovo vraćaju i zašto?
-Zakon o sprečavanju nasilja u porodici i institucije koje su uključene u lanac podrške i zaštite, visoko je prioritizovao žene žrtve porodičnog i partnerskog nasilja, ali je potom propustio priliku da ih ekonomski osamostali.
Ekonomski zavisna žena je i dalje žrtva, ali žrtva institucionalne nesaradnje. Na tim temeljima su nastale ''Somborske šnajderke'', koje se nalaze na kraju lanca institucionalne podrške i pružaju konkretnu i praktičnu podršku u krojenju i šivenju ženama po izlasku iz sigurnih kuća i sistemske podrške, u riziku od nasilja i socijalne isključenosti.
Niko ne želi da bude žrtva i socijalni slučaj samo se ženama ne pruža prilika da se osamostale.
Ekonomski zavisna žena, koja je bez potrebnih kvalifikacija za rad, ne može da izdržava decu i živi
samostalno. Radeći u okviru Somborskih šnajderki, žene osećaju da stvaraju trajnu vrednost, da su
korisne i da napreduju lično i profesionalno. Mi ih ohrabrujemo da budu slobodne i imaju slobodu izbora.
Vraćanje nasilniku
U prilog ekonomskog osnaživanja žena govore podaci da je u periodu od 2016. do 2019.godine, korisnice usluga sigurnih kuća bile su ekonomski zavisne žene (67 odsto nezaposlenih). Dobar deo žena je bez kvalifikacija i bez osnovne škole (21 odsto), sa završenom osnovnom (36 odsto) i srednjom školom (37 odsto). U istom periodu 31 odsto žrtava vratilo se nasilniku, dok se čak 12,7 odsto nakon ponovljenog nasilja i višestrukih trauma vratilo nazad u servis sigurnih kuća, gde ne dobijaju adekvatnu podršku.
Foto:
Posebno su ugrožene žene sa više dece
Ekonomski samostalna žena bira život bez nasilja
Koju sve vrstu podrške Udruženje pruža žrtvama nasilja i da li nailazite na neke društvene
prepreke?
-Radeći u okviru ''Somborskih šnajderki'', žene osećaju da stvaraju nešto što ima trajnu vrednost, da su korisne i da napreduju lično i profesionalno. Mi ih ohrabrujemo da budu slobodne i imaju slobodu izbora.
U ''Somborskim šnajderkama'' i životima žena promenilo se to što im se vratilo samopouzdanje i vera u sebe, što osećaju da to što stvaraju ima trajnu vrednost, da su korisne i aktivne članice društva, da napreduju i lično i profesionalno. Ovako fokusirane na rad, samostalno gradimo svoj život.
Veliki broj žena je i dospeo u položaj žrtve jer je ekonomski zavisio od nasilnika. Izlaz je u radu i stvaranju, a kroz rad se stiče samopouzdanje i mesto u društvu.
U kojoj meri Vaše štićenice uspeju da izađu iz kruga nasilja?
Naša ciljna grupa su žene koje su izašle iz sistema institucionalne podrške, sigurnih kuća, žene koje su u riziku od nasilja, siromaštva i socijalne isključenosti, slabo plaćene žene bez kvalifikacija i nezaposlene žene. Poseban fokus je na ženama sa više dece i povratnicama u servis sigurnih kuća kao posebno ugroženoj kategoriji žrtava.
Sve žene koje su uključene u obuke i radno angažovane u “Somborskim šnajderkama” su izašle iz nasilja i uspele smo da im zacelimo “rane” i ekonomski osnažimo.
U našu organizaciju utkale smo lična svedočanstva. Time smo samo jače, jer delimo slične sudbine i isti cilj, da uspemo u ovome što radimo i osnažimo što veći broj žena. Mi verujemo u snagu žena i unutrašnji kapital koji svaka od nas ima u sebi.
Od modne revije se mnogo očekuje
Kako ste osmislile modnu reviju?
-Trenutno je još 13 dana u toku fandrejzing kampanja za prikupljanje sredstava kako bismo organizovale svoju prvu samostalnu modnu reviju u Beogradu preko platforme donacije.rs. Modna revija je velika prekretnica za naše poslovanje.
Počele smo pre godinu i po dana sa šivenjem zaštitnih maski i od tada prešle dugačak poslovni put. Nismo znale da šijemo komplikovanije stvari, ali kroz saradnju sa brojnim dizajnerima i našom upornošću, usavršile smo krojačke veštine. Sad smo se osposobile za šivenje haljina i ostale odevne predmete.
Pomoć ženama koje trpe nasilje
Pošto je u toku kampanja još 13 dana, građani i građanke, društveno odgovorne kompanije, fondacije, organizacije, mogu da pomognu doniranjem sredstava preko platforme donacije.rs za projekat “Pomozite Somborskim šnajderkama da organizuju svoju prvu samostalnu modnu reviju”, kako bismo uspele u ovom našem poduhvatu i ostvarile svoj cilj, a to je da sašijemo haljine, prodamo ih na modnoj reviji i time uključimo i obučimo u krojenju i šivenju još 10 žena širom Srbije koje trpe nasilje i možda misle da nemaju izbora ili da je izlazak iz nasilja nemoguć. Tu smo da pružimo ruku da žena iskorakne iz tog začaranog kruga i postane samostalna, dostojanstvena i nezavisna.
U planu nam je da na modnoj reviji predstvimo dva segmenta, haljine i complete za dnevnu varijantu i svečane i ekskluzivne haljine.
Prema sada važećoj uredbi, najviša maloprodajna cena sa porezom na dodatu vrednost za evro-dizel i bezolovni benzin BMB 95 utvrđuje se u iznosu prosečne veleprodajne cene derivata
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Prema sada važećoj uredbi, najviša maloprodajna cena sa porezom na dodatu vrednost za evro-dizel i bezolovni benzin BMB 95 utvrđuje se u iznosu prosečne veleprodajne cene derivata
Koliko su režimski mediji zatrovani, najbolje pokazuje blokaderska emisija "24 minuta sa Zoranom Kesićem", a Regulatorno telo za elektronske medije (REM) ne reaguje na jeziv sadržaj koji dolazi upravo od autora pomenute emsije.
Vladimir Božović, generalni konzul Srbije u Njujorku, koji je godinama obavljao visoke državne funkcije, najpre kao saradnik Aleksandra Vučića, a potom kao ambasador i diplomata, sada pozdravlja "novi RTS" i "oslobođenu Srbiju".
Danijela Nikolić, članica Predsedništva SNS-a i doskorašnja predsednica parlamentarnog odbora za Kosovo i Metohiju (KiM), našla se na udaru blokadera, koji su joj na društvenim mrežama uputili sramne uvrede.
Studentkinja i aktivistkinja Mila Pajić vratila se u Srbiju posle više od godinu i po dana, nakon što ju je 27. septembra 2026. godine bivši predsednik države Aleksandar Vučić pomilovao.
Višednevno odsustvo prvog na "Studentskoj listi", Ilije Srdanovića, iz javnog života privuklo je veliku pažnju korisnika društvenih mreža, dok iz "vrhovnog plenuma" i dalje nema odgovora na navode o zabrani njegovih medijskih nastupa.
Član Predsedništva SNS-a Nebojša Bakarec osvrnuo se na najave predstavnika "Studentske liste" uoči konstitutivne sednice Skupštine Srbije, ocenjujući da odustajanje od dosadašnje parlamentarne prakse u raspodeli mesta potpredsednika i predsednika skupštinskih odbora predstavlja kršenje demokratskih običaja.
Emisija "Srbija zove Dominikanu" donela je zanimljive razgovore o dešavanjima u Exatlonu, a veliku pažnju privukla je bliskost Borisa Stanojevića i Ive Janković.
Po nalogu Višeg javnog tužilaštva u Beogradu određeno je zadržavanje do 48 časova državljaninu Republike Severne Makedonije A.A. (19) zbog sumnje da je 8. jula 2025. godine u Beogradu pokušao da liši života Nenada Alajbegovića, zvanog Alibeg.
Žena (80) poginula je u subotu uveče u sudaru dva putnička automobila na državnom putu DC28 u Prespi, prigradskom naselju Bjelovara, potvrdila je belovarsko-bilogorska policija.
Nakon upravo završenog saslušanja osumnjičenog, Osnovno javno tužilaštvo u Smederevu podnelo je nadležnom sudu predlog za određivanje pritvora za Z.S. (63) iz Smedereva, zbog postojanja osobitih okolnosti koje ukazuju da će ometati postupak uticanjem na oštećene, kao i osobitih okolnosti koje ukazuju da će u kratkom vremenskom periodu ponoviti krivično delo, odnosno učiniti krivično delo kojim preti.
Srbin (29) i Hrvat (32) uhapšeni su u petak u Beču zbog velike prevare. Naime, oni su nagovarali jednog (76) penzionera da uplaćuje velike iznose novca na račun njihove lažne investicione kompanije, ali su privedeni kada su hteli da od njega uzmu i 100.000 evra u kešu.
Mosad je decenijama tragao za nestalim izraelskim navigatorom Ronom Aradom, a u potrazi zasnovanoj na pogrešnoj pretpostavci da ga Iran drži u zatočeništvu, izraelski agenti navodno su kidnapovali, mučili, pa čak i ubili iranske generale, otkriva istraga "Njujork tajmsa".
Generalštab ukrajinske vojske potvrdio je napade na vojni aerodrom Ahtubinsk u Astrahanskoj oblasti i bazu za dronove u Orlovskoj oblasti u Rusiji. Oba objekta imaju važnu ulogu u podršci ruskoj vojnoj avijaciji i napadima bespilotnim letelicama na Ukrajinu.
Stanovnici ukrajinskog grada Dnjepra treći dan zaredom izlaze na ulice i blokiraju saobraćaj zbog dugotrajnih prekida u snabdevanju električnom energijom i vodom.
Jemenski pobunjenici Huti saopštili su danas da su oslobodili oko 600 osoba, zarobljenih tokom najnovije eskalacije sukoba u Jemenu, a Međunarodni komitet Crvenog krsta (MKCK) potvrdio je njihovo oslobađanje.
Pevačica Avril Lavinj postala je majka u 42. godini i na svet donela svoje prvo dete, devojčicu, a emotivnim fotografijama novorođenčeta koje je objavila na društvenim mrežama izazvala je veliku pažnju javnosti i pokrenula pitanja o identitetu svog partnera.
Glumac Slaviša Čurović kaže da je njegov lik prota Vasa Živković kojeg igra u seriji "Pupin" bio skroman čovek koji je prepoznavao mlade talentovane ljude i pomagao im da se školuju.
Veliki problemi sa Majkrosoftovim servisima izazvali su pravu pometnju među korisnicima širom sveta, a dok mnogi pokušavaju da pronađu način da obavljaju svakodnevne poslovne obaveze, društvene mreže preplavili su duhoviti komentari na račun ovog tehnološkog kolapsa.
Lija Kalkan (23) prošla je kroz pravu zdravstvenu noćnu moru pre nego što je saznala šokantnu istinu, da ne boluje od išijasa već od retkog, ali agresivnog raka.
Neoprezan pokret, prosuta čaša ili kap toplog pečenja lako mogu narušiti izgled vašeg omiljenog slavskog stolnjaka. Ipak, uz nekoliko proverenih trikova, i najtvrdoglavije mrlje mogu se ukloniti pre nego što trajno oštete tkaninu.
Britanski princ Hari javno je poručio da želi pomirenje s porodicom, posebno s bratom Vilijamom, ali princ od Velsa i dalje odbija da razmotri obnovu odnosa, pa je novi početak zasad daleko.
Kada iz rerne zamiriše kolenica sa zlatno-rumenom koricom i mesom koje se samo odvaja od kosti, jasno je zašto se ovim jelima iznova radujemo čim zahladi.
Zlatni retriver Pilot nije bio nimalo oduševljen kada je njegova vlasnica počela da oponaša pčelu. Njegova reakcija na zujanje nasmejala je gledaoce TikToka, a izraz njegovog lica najbolje pokazuje koliko mu se cela situacija nije svidela.
Pevačica Goca Lazarević ušla je u menopauzu već sa 32 godine, a kao glavni uzrok ranog prestanka ciklusa navela je stres, koji joj je doneo i brojne neprijatne simptome.
Hrvatska pevačica Maja Šuput ostvarila je milionske prihode preko svojih kompanija, a podaci o njenom poslovanju otkrivaju pravo bogatstvo koje je izgradila zahvaljujući muzici i pametnim poslovnim potezima.
Pevačica Goga Sekulić može da se pohvali vrednim nekretninama koje je stekla tokom dugogodišnje karijere, a njen sin je od oca za rođendan dobio stan u Dubaiju.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.