Suprug jedne Beograđanke je ove jeseni iznenada preminuo od infarkta, a nakon toga usledio je šok u familiji
Naime, ljubavnica je saznala za njegovu smrt i otkrila da sa njim ima dete koje je on zakonski priznao. Supruga je dva meseca posle njegove smrti podnela Fondu PIO zahtev za porodičnu penziju na osnovu dvoje maloletne dece. Rešenje još nije dobila, ali je u međuvremenu čula da ljubavnica već prima tu penziju za svoje dete.
U Fondu PIO objašnjavaju da supruga koja je bila u braku i nije za života svog partnera znala da on ima i vanbračnu ženu ne može da joj ospori pravo na penziju, ukoliko ona ispunjava uslove predviđene zakonom.
- Pravo na porodičnu penziju pored supruge ima i vanbračna partnerka ukoliko je zajednica trajala najmanje tri godine ili ako sa pokojnim ima zajedničko dete. Postojanje vanbračne zajednice se utvrđuje u vanparničnom postupku koji se pokreće na zahtev vanbračnog partnera i uz zahtev za penziju se podnosi pravosnažna sudska odluka kojom je utvrđeno postojanje ove zajednice - kažu u Fondu.
Foto: TANJUG/ Sava Radovanović
Ovo pravo mogu da ostvare članovi porodice umrlog koji je navršio najmanje pet godina staža osiguranja, ispunio je uslove ili je već korisnik penzije.
Ko sve može da nasledi penziju
Članovima porodice po zakonu se smatraju supružnik i vanbračni partner u skladu sa propisima kojima se uređuju porodični odnosi, odnosno deca (rođena u braku ili van braka ili usvojena, pastorčad koju je izdržavao, unučad, braća i sestre i druga deca bez roditelja, odnosno ona koja imaju jednog ili oba roditelja koji su potpuno nesposobni za rad, a koju je on izdržavao), kao i roditelji (otac i majka, očuh i maćeha i usvojioci) koje je takođe izdržavao.
Advokat Vladan Jevtić kaže da ni dete iz vanbračnog, niti deca iz bračnog života ne mogu dobiti porodičnu penziju pre ostavinske rasprave, niti Fond PIO može bilo kome od naslednika dodeliti porodičnu penziju pre pravosnažnog ostavinskog rešenja.
- Dete iz vanbračnog odnosa preko svog zakonitog zastupnika majke moglo je teoretski da započne i završi ostavinski postupak na osnovu izvoda iz matične knjige rođenih deteta i umrlice oca, a da ne prijavi celokupnu imovinu i sve naslednike - objašnjava Jevtić za Novosti i dodaje:
- Međutim, u naslednom pravu važi strogo pravilo da svu kasnije pronađenu imovinu ili nasledno pravo poput penzije, zakonski naslednici mogu da zahtevaju naknadno u bilo kom trenutku. To znači da oni koji nisu učestvovali u ostavinskom postupku iz bilo kojih razloga mogu da traže dopunu i pravičnu raspodelu imovine i prava - kaže on.
Foto: Insajder/Zoran Sinko
Prema njegovim rečima, udovica ima pravo na porodičnu penziju sa navršene 53. godine života, ili ako je do smrti korisnika odnosno osiguranika, ili u roku od jedne godine od dana smrti postala potpuno nesposobna za rad. Ona takođe ima pravo i ukoliko iz vanbračne zajednice ima decu koja imaju pravo na porodičnu penziju, a udovica obavlja roditeljsku dužnost. U konkretnom slučaju zakonski naslednici kojima su uskraćena prava mogu preko suda i javnog beležnika zahtevati dopunska ostavinska rešenja ukoliko već postoji izdato osnovno.
- Ukoliko ga nema, Fond PIO nema pravo da isplaćuje porodičnu penziju po svojoj proceni naslednika, odnosno bez ostavinskog rešenja ne može da je dodeli nijednom od nespornih zakonskih naslednika - tvrdi advokat Jevtić
Jevtić navodi da je proteklih godina imao više ovakvih slučajeva, ali da se ni u jednom nije desilo da supruga i deca ne znaju za vanbračno dete. On kaže da se sada relativno brzo razreše ovakve stvari oko naslednika i naslednih prava.
Podela penzije
Advokat objašnjava da pravo na porodičnu penziju po smrti roditelja imaju deca do 18 godina starosti ili do kraja akademskih studija, a maksimum do 26. godine.
- Penzija se deli tako da svakom detetu pripadne jednak deo. U ovakvom slučaju naslednik penzije može da bude i supruga, ali samo ako je nezaposlena, jer je i ona zakonski naslednik iza ostavioca, koji je preminuo - navodi Jevtić.
Dodaje i da se iznos porodične penzije određuje u procentu od penzije koja je pripadala preminulom korisniku u momentu smrti i za četiri i više članova porodice ona iznosi 100 odsto, s tim što se taj iznos deli na jednake delove prema broju članova porodice.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Dok se "želu da bude nosilac" blokaderske liste Vladan Đokić baškario na Jadranskom moru, Milo Lompar, njegov glavni konkurent sa blokaderske liste "opipava" tokom leta alternative za sklapanje novih političkih saveza.
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić poručio da pogroma Srba više neće biti! Zatražio je oproštaj od Krajišnika i rekao da će Srbija uvek štititi svoj narod.
Direktor Dokumentaciono-informacionog centra "Veritas" Savo Štrbac raskrinkao je sve laži Zagreba o zločinačkoj akciji "Oluja", izneo jezive podatke o stradanju srpskog naroda i upozorio da se zločini nad Srbima ne smeju zaboraviti.
Sramotne teze i izmišljotine da Srbijom vladaju oni bez korena u ovom narodu raspale su se u paramparčad pred surovom istorijskom istinom. Najbolji dokaz za to jeste upravo primer predsednika Srbije Aleksandra Vučića.
Stotinak zatvorenika u Srbiji trenutno izdržava maksimalnu kaznu od 40 godina zatvora, koja je u Krivični zakonik uvedena 2002. kao zamena za raniju najstrožu sankciju - smrtnu kaznu.
Mlada ruska državljanka Ljudmila Turkova Konstantinovna (27) brutalno je ubijena u iznajmljenom stanu u Borči, a njeno telo spakovano je u putni kofer i bačeno u hladnu vodu kanala Vizelj. Dok policijska istraga traje, Ljudmilina prijateljica,, otvorila je dušu i ispričala ko je zapravo bila devojka čiji je život surovo ugašen.
Kotorska policija uhapsila je državljanina Azerbejdžana M.M. (59), zbog sumnje da je u jednom trgovinskom objektu seksualno uznemiravao šesnaestogodišnju devojčicu.
Svađa oca i sina zbog novog automobila završila je na sudu! Muškarac kod Bijeljine proglašen je krivim da je tokom porodičnog sukoba fizički napao svog oca i izrečena mu je novčana kazna od 1.000 KM (500 evra), ali presuda još nije pravosnažna.
Crnogorska policija vrši pretres na teritoriji Podgorice i Kolašina u potrazi za odbeglim Nebojšom Bugarinom, navodnim saradnikom vođe "kavačkog" klana Radoja Zvicera, koji je na suđenju za šverc kokaina.
Istaknuti srpski glumac Jovo Maksić je proteran sa ognjišta tokom operacije "Oluja" kojom je izvršeno etničko čišćenje Srba sa prostora Krajine, te je sad progovorio o najtežem periodu u životu.
Tokom velikih vrućina organizmu je potrebno više tečnosti, a mnogi posežu za osvežavajućom limunadom. Ipak, stručnjaci ističu da čaj može biti još bolji izbor. Osim što rashlađuje kada se pije hladan, ledeni čaj pruža i brojne zdravstvene koristi.
Tokom rasprave u kojoj se pominjala pesma "Beograd", Svetlana Ceca Ražnatović šokirala je javnost izjavom da je zapravo ona napisala taj stih, a ne Dino Merlin.
Kamera Informera zabeležila je sinoć patriotski trenutak večeri, kada je pevačica Jovana Tipšin izvodila pesmu "Veseli se, srpski rode", a Dragan Stanković sa sinom razvio srpske zastave!
Evo ko su poznate ličnosti koje liče jedni na druge toliko da bi mnogi za njih rekli da su blizanci. Njihove sličnosti su fascinantne i uvek privuku pažnju javnosti.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.