GODIŠNJICA SMRTI VELIKANA SRPSKE KNJIŽEVNOSTI! Pre devet godina napustio nas je prvi predsednik Savezne republike Jugoslavije
Podeli vest
Dobrica Ćosić bio je srpski književnik, akademik, političar i politički teoretičar, a danas se navršava devet godina od njegove smrti.
Dobrosav Dobrica Ćosić je rođen 29. decembra 1921. godine u Velikoj Drenovi, a umro je 18. maja 2014. u Beogradu. Bio je veliki srpski književnik, redovni član SANU, politički i nacionalni teoretičar, učesnik NOB-e i prvi predsednik Savezne Republike Jugoslavije u periodu od 15. juna 1992 do 1. juna 1993. godine.
Rođen je u selu Sokolovići kod današnjeg Rudog u srpskoj pravoslavnoj porodici,[1] Mehmed je odveden u ranom dobu kao deo osmanskog deviršme sistema sakupljanja hrišćanskih dečaka koji će biti odgajani da služe kao janjičari. Ovi dečaci će biti primorani da pređu u islam, odgajani su i obrazovani kao vojnici i vernici, ali će zauzvrat dobiti priliku da se uključe i napreduju u Osmanskom carskom sistemu, Mehmed-paša Sokolović je bio jedan od brojnih koji su napravili zavidne karijere dospevši do položaja Velikog vezira.
15.05.2023
20:37
U domaću i svetsku književnost ušao je 1951. godine sa svojim prvim romanom "Daleko je sunce", a zatim je postao slobodni umetnik. Napisao je kultne romane: "Koreni", "Deobe", "Vreme smrti" (tetralogija), "Vreme zla" ("Grešnik", "Otpadnik" i "Vernik"), "Vreme vlasti" i mnoge druge, kao i brojna dela iz esejistike i političke publicistike. Dobitnik je mnogobrojnih književnih nagrada i priznanja u zemlji i inostranstvu i bio jedan od najčitanijih pisaca u svom vremenu.
Foto: Tanjug
Dobrica Cosić
Čitava njegova javna, književna i publicistička delatnost bila je posvećena egzistencijalnim problemima srpskog naroda. Još šezdesetih ukazivao je na egzodus Srba sa Kosova i Metohije zbog čega je godinama bio politički anatemisan i isključen iz javnog zivota, a potom je decenijama bio neka vrsta političkog disidenta.
Umro je u Beogradu, 18. maja 2014. godine, u svojoj 92. godini života.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Rođen je u selu Sokolovići kod današnjeg Rudog u srpskoj pravoslavnoj porodici,[1] Mehmed je odveden u ranom dobu kao deo osmanskog deviršme sistema sakupljanja hrišćanskih dečaka koji će biti odgajani da služe kao janjičari. Ovi dečaci će biti primorani da pređu u islam, odgajani su i obrazovani kao vojnici i vernici, ali će zauzvrat dobiti priliku da se uključe i napreduju u Osmanskom carskom sistemu, Mehmed-paša Sokolović je bio jedan od brojnih koji su napravili zavidne karijere dospevši do položaja Velikog vezira.
Na Kosovu i Metohiji danas se održavaju vanredni izbori za skupštinu privremenih institucija samouprave, pošto nakon izbora održanih 9. februara vlada nije formirana.
Ni hemijski olovaka, ni jasne organizacije, ni ljudi. Tako izgleda današnja propala akcija prikupljanja potpisa za vanredne parlamentarne izbore koju su studenti blokaderi "organizovali". I tako su se "dobro" organizovali da ni hemijske za građane nisu obezbedili, ni obične niti brendirane, i taj sitni detalj simbol je potpune improvizacije i odsustva ozbiljnosti.
Rektor Univerziteta u Beogradu, Vladan Đokić, Dejan Bodiroga, košarkaš i sada predsednik Evrolige kao i profesor Vladimir Dugalić, specijalista abdominalne hirurgije, podržali blokadere, koji sakupljaju potpise.
U mračnoj ulici Sančez u argentinskom gradiću Lomas del Palomar, nadomak Buenos Ajresa 10. aprila 1957. sreli su se Ante Pavelić i Blagoje Jovović. Dva metka završiće u telu Pavelića, a od posledica tog ranjavanja dve godine kasnije će umreti u Frankovoj Španiji. Kako je Blagoje Jovović, sa svojom grupom iz Argentine, uspeo da uradi nešto što nisu mogle ili htele ozbiljne bezbednosne službe i zašto je danas važan mit o Jovoviću?
Blokaderi koji se predstavljaju kao aktivisti takozvanog studentskog pokreta danas prikupljaju potpise, odnosno spisak sigurnih glasova za izbore koji nisu ni raspisani.
Sudbina Donbasa i budućnost Zaporoške nuklearne elektrane danas su glavne teme razgovora između ukrajinskog predsednika Volodimira Zelenskog i američkog predsednika Donalda Trampa, prenosi Rojters.
Ukrajina je privremeno paralizovala vazdušni saobraćaj u ruskoj prestonici napadima dronova na Moskvu, zbog čega su obustavljeni stotine letova neposredno uoči početka nacionalnih praznika, saopštile su ruske vlasti.
Premijer Izraela Benjamin Netanjahu putuje u Sjedinjene Američke Države gde bi u ponedeljak trebalo da se sastane s američkim predsednikom Donaldom Trampom, a u fokusu razgovora biće sporazum o okončanju rata u Gazi, odnosno prelazak u drugu fazu, kao i mogućnost novog napada na Iran.
Posle godina teške borbe i medijskih spekulacija, ćerka glumca Aljoše Vučkovića uspela je da se izvuče iz pakla zavisnosti i započne potpuno novi život. Danas je majka i profesor.
Neke ljubavi traju koliko i kadar, a neke ostanu zauvek urezane u kolektivno sećanje. Domaće serije i filmovi doneli su parove čija je hemija bila jača od scenarija i veze koje su publiku naterale da navija, pati, veruje i pamti. Ovo su parovi koji su obeležili naše ekrane i postali više od fikcije.
Imate mišljenje?
Ukoliko želite da ostavite komentar, kliknite na dugme.
Ostavite komentar