Na današnji dan poginuo je vojvoda Stevan Sinđelić. Bitka na Čegru je jedna od presudnih bitaka vođenih u Prvom srpskom ustanku između srpskih ustanika i Turaka. Bitka se odigrala 31. maja 1809. godine na brdu Čegar (potkovica, stopalo) kod sela Kamenica nadomak Niša.
S jedne strane oslabljena ratovima sa Austrijom i Napoleonom, ekonomskim problemima i pobunama janjičara, Turska se suočava i sa sve češćim pobunama balkanskih naroda. Upravo one će zadati smrtni udarac Osmanskoj imperiji.
Srpski narod, izložen turskom teroru bio je primoran na ustanak. Poljuljano tursko carstvo, zahvaćeno agonijom propadanja, nije u stanju da kontroliše sve svoje provincije.
Janjičari otimaju zemlju od srpskih seljaka i stvaraju svoje čitluke tapijama oduzetim od seljaka, nameću dažbine, poreze i obaveze. U Beogradskom i svim srpskim i hrišćanskim krajevima zavladalo je bezakonje.
Porta je činila napore da sredi stanje u Carstvu, ali su ti pokušaji sve više otkrivali njenu nemoć. To je vreme terora koji nije mogla da zaustavi ni centralna vlast u Carigradu, kojoj su se Srbi uzalud obraćali; četiri dahije srpska raja nije mogla da umilostivi, ali je zato mogla da se bori. Ustanak je bio neizbežan.
Seča knezova i Prvi srpski ustanak
Suočeni sa nezadovoljstvom naroda, naslućujući pobunu, oni početkom 1804. godine čine kobnu grešku: vode seču knezova. Posle toga Srbija je preplavljena mržnjom i osvetničkim raspoloženjem. Februara 1804. u Orašcu, narodne starešine koje su preživele seču knezova, okupljaju se tajno i dogovaraju otpočinjanje Prvog srpskog ustanka pod vođstvom Karađorđa i time počinje najuspelija pobuna seljaka u svetu koja će trajati 10 godina.
Godine 1805. i 1806. ređaju se srpske pobede, a 1807. oslobođen je i Beograd. Uzbuđen i uzbunjen pobunom u Beogradskom pašaluku, narod jugoistočne Srbije podržava ustanike i priključuje se borbama na Ivankovcu i Deligradu, i učestvuje u pobunama u Toplici i Svrljigu. Svi ti događaji dovode, međutim do još većeg progona srpskog naroda od strane Turaka. Narod je prinuđen da napusti svoje kuće.
Zatišje nastaje 1808. godine posle poraza Rusa u ratovima sa Napoleonom, kada Srbi više nisu mogli da očekuju angažovanje Rusije.
Zatišje na ratištima u Srbiji 1808. narod je koristio da popravi oštećene domove, vojska se odmarala, a vojne i političke starešine u Beogradu osluškivale glasove koji su dopirali od saveznika i za to vreme ustanici uređuju vlast. Uveden je upravni savet pod nazivom Praviteljstvujušči sovjet, sazvana je Skupština narodnih prvaka. Tada je, međutim, došlo do neslaganja između vođa ustanika koja prelazi u sukob između Karađorđevih pristalica koji su se zalagali za jedinstvenu, centralizovanu vlast, i ustaničkih vođa koji su želeli da se upravlja oligarhijski, po užim oblastima.
1.000 pušaka i 30.000 metaka Srbima od Rusa
Godine 1809. dolazi do novih zaoštravanja odnosa između Turske i Rusije. Posle uzaludnih pregovora došlo je ponovo do izbijanja sukoba, i tog 12. marta 1809. godine Porta objavljuje rat Rusiji, a 21. Rusija Porti. Rusi kao prvu pomoć poslali su Srbima 1000 pušaka i 30.000 metaka.
Srbija kreće u ofanzivu prema Turskoj: Karađorđe kreće u pravcu Crne Gore, Milenko Stojković održava vezu sa Rusima, Luka Lazarević i Sima Marković upućeni su preko Drine u Bosnu a za napad na Niš je određen Miloje Petrović. Na Niš kreću požarevačka, ćuprijska, paraćinska, ražanjska i aleksinačka nahija sa nešto Krajišnika i Levčana kao i bataljon redovne vojske. Sve ukupno oko 16.000 ljudi koji su se 21. aprila skupili u Deligradu i krenuli ka Nišu.
Kao pomoć bio je i Hajduk Veljko koji je operisao na putu Niš-Pirot. Prema podacima koje su Srbi imali, Turci su u Nišu imali svega 3.000 vojnika.
Srpska vojska se prema Nišu kretala veoma sporo. Pred Niš dolaze tek 27. aprila i to kod sela Kamenica, Gornjeg i Donjeg Matejevca, gde izgrađuju šest šančeva. Prvi i najveći je bio na Čegru sa vojvodom Stevanom Sinđelićem, drugi u Gornjem Matejevcu (kod danas obnovljene Latinske crkve) sa Petrom Dobrnjcem, treći severozapadno od Kamenice sa vojvodom Ilijom Barjaktarovićem, četvrti u Kamenici sa glavnim komandantom Milojem Petrovićem, peti šanac je bio iznad Kamenice sa vojvodom Pauljom Matejićem i šesti u Donjem Matejevcu.
Sinđelićev šanac je bio oblika pravougaonika, na sredini podeljen streljačkim rovom. Na jednoj strani su bili šatori vojvode i vojske, na drugoj barutana u koju je vojvoda Sinđelić pucao.
Zahtev Miloja Petrovića da se Niš odmah napadne nije prihvaćen. Tražilo se da se sačeka sa napadom i izvrši jaka blokada grada. Sa druge strane, turska vojska je dobila veliko pojačanje od preko 20.000 vojnika iz Jedrena, Soluna, Vranja i Leskovca. Boj je počeo u jutarnjim časovima 19. maja 1809. godine, a 31. maja po novom kalendaru.
Turci su jurišali četiri puta, ali su ih Sinđelićevi uskoci odbili. Naposletku, preko onih koji su izginuli i ispunili rovove oko šanca, Turci su na juriš ušli u šanac.
Vojvoda Sinđelić završava boj
Sada je tek nastao pravi okršaj. Borba puškama, pretvorila se borbom kundacima, noževima, hvatanje za gušu i za kosu. Turcima su stalno dolazile nove snage, a Sinđelić je ostao sam. Kad je Stevan Sinđelić video da ne može Turke isterati iz šanca, da je mnogo Srba izginulo, a da ne bi pao živ Turcima u ruke, opalio je iz svoje kubure u punu burad baruta i tako je završio boj. Posle ovoga, na Čegru je ležalo oko 16.000 Turaka i 4.000 Srba.
Svojim junaštvom istakao se resavski vojvoda Stevan Sinđelić. Ne mogavši da pobedi brojno jače turske snage koje su prodrle u šanac, Sinđelić je pucao iz kubure u podzemni magacin baruta. U strašnoj eksploziji nastradali su svi srpski vojnici i mnogo Turaka.
Da bi zastrašio Srbe, turski paša je u znak osvete i opomene naredio da se od lobanja palih srpskih ustanika sagradi Ćele-kula na ulazu u Niš. U Ćele-kulu su uzidane 952 lobanje i danas stoji kao simbol borbe Srba za nezavisnost.
Alfons de Lamartin francuski putopisac je zapisao 1833. pri poseti Ćele kuli: "Nek Srbi sačuvaju ovaj spomenik! On će naučiti njihovu decu koliko vredi nezavisnost jednog naroda, pokazujući im po kakvu su je cenu platili njihovi očevi."
Zbog poraza na Čegru, Karađorđe je morao da odustane od pohoda u Staru Srbiju, a rumelijski vezir je osvojio celu istočnu Srbiju do Velike Morave, gde je Karađorđe sa naporom uspeo da organizuje odbranu. Zima je takođe pomogla ustanicima, pa su se Turci povukli iz istočne Srbije.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Tokom noći između 16. i 17. jula širom Krima prijavljeni su požari i napadi bespilotnim letelicama, dok su, prema navodima pojedinih kanala za praćenje situacije, u Crnom moru pogođeni i ruski tankeri iz takozvane "flote iz senke".
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić čestitao je svom političkom kolegi i prijatelju Ivici Dačiću 36 godina rada njegove stranke, Socijalističke partije Srbije (SPS).
Predsednica Narodne skupštine Republike Srbije Ana Brnabić oglasila se na društvenoj mreži Iks nakon što je šef naše države Aleksandar Vučić ponovo pozvao političke protivnike na dijalog uoči predstojećih izbora.
Predsednik Srpske napredne stranke Miloš Vučević čestitao je danas predsedniku SPS Ivici Dačiću 36 godina od osnivanja Socijalističke partije Srbije (SPS).
Poslanik i član Predsedništva Srpske napredne stranke (SNS) Nebojša Bakarec objavio je novu kolumnu s naslovom "Lažna agencija "Pulsr" i "Stenford" su samo "smokvin list" za lažno istraživanje CRTE".
U prethodnoj epizodi emisije "Na merama" videli ste gde najviše voli da “dokoniše” blokaderski profesor Jovo Bakić, kako penzionerske dane provode blokaderi Dušan Petričić i Žarko Korać, o čemu “pripoveda” blokaderski analitičar Cvijetin Milivojević, zašto je samozvani revolucionar Predrag Voštinić teški licemer, sa kime je to u društvu bila glumica blokaderka Anđelka Prpić...
Snežana Paunović, ministarka državne uprave i lokalne samouprave gostujući u Info jutru objasnila je zašto se našla na udaru različitih struktura na Kosovu i Metohiji, ali i u centralnom delu Srbije.
U najnovijoj epizodi emisije "Na merama" videćete gde je ovog puta "uhvaćen" blokaderski profesor Jovo Bakić, kako penzionerske dane provode blokaderi Dušan Petričić i Žarko Korać, o čemu to mudruje blokaderski analitičar Cvijetin Milivojević, kako izgleda "težak" život samozvanog revolucionara Predraga Voštinića.
Pripadnici Ministarstva unutrašnjih poslova u Novom Sadu uhapsili su dvojicu muškaraca zbog sumnje da su učestvovali u brutalnom napadu na dvojicu maloletnika. Napad se se dogodio u noći između srede i četvrtka u parku kod srednje Medicinske škole u Ulici vojvode Knićanina u Novom Sadu.
Maloletnik V. C. (16) povređen je sinoć nešto posle 21 sat kada su tri nepoznate osobe izašle iz automobila, ubacile ga u vozilo, a potom pretile da će da ga izbodu.
Potpredsednik Vlade i ministar unutrašnjih poslova Ivica Dačić poručio je, povodom dvogodišnjice tragične pogibije policajca Nikole Krsmanovića, da Srbija večno pamti svog heroja koji je položio život na oltar otadžbine.
Po nalogu Višeg javnog tužilaštva u Beogradu pripadnici Uprave kriminalističke policije uhapsili su petočlanu kriminalnu grupu koja je u jednoj laboratoriji u Batajnici proizvodila opojnu drogu marihuana u veštačkim uslovima.
Budući britanski premijer Endi Bernam zvanično je proglašen novim liderom Laburističke stranke, nakon što je kao jedini kandidat ispunio uslove za izbor.
Katarina Vićentijević koja je stekla slavu ulogom Zagorke Zaze Patrnožić u seriji "Srećni ljudi" prisetila se saradnje sa kolegom Danilom Lazovićem koji je u pomenutoj komediji igrao Šćepana Šćekića.
Slavni holivudski vizionar Kristofer Nolan skoro ceo život sanja da snimi film uz pomoć revolucionarne IMAX tehnologije i da na velikom platnu oživi mitsku priču o kralju Itake, jedinom smrtniku koji je uspeo da nadmudri i porazi moćne bogove sa Olimpa.
U popularnoj srpskoj seriji "Selo gori, a baba se češlja", koja je osvojila srca gledalaca širom Balkana, mnogi nisu ni primetili da su originalne uloge bile napisane za potpuno drugačije glumce.
Kontroverzni američki pevač R. Keli formalno je zatražio od predsednika Donalda Trampa da preinači njegovu kaznu od 30 godina zatvora, pokazuju najnoviji sudski spisi koje je ove nedelje objavila Kancelarija advokata za pomilovanje.
Voditelj Milan Milošević u emisiji "Demanti" prisetio se anegdote kada je kao novinar u štampi pisao o intimnim odnosima poznatog pevača i jedne starlete.
Pevačica Anastasija Ražnatović tokom trudnoće imala je veliku podršku partnera Nemanje Gudelja, a ima i onih pevačica koji su se vrlo brzo razišli nakon prinove.
Pevačica Anastasija Ražnatović dobila je sina, a sada se putem Instagrama oglasila doktorka koja ju je porađala i zahvalila se na lepoj saradnji čitave porodice Gudelj.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.