Ludaško jezero predstavlja drugo po veličini jezero Severne Bačke. Administrativno, pripada teritoriji Subotice. Neobičnog izgleda i lepote predstavlja jedinstveno jezero u Srbiji. Bogata flora i fauna, retke, zaštićene vrste i nesvakidašnje prostranstvo koje ga okružuje, učinili su da Ludaško jezero postane Specijalni rezervat prirode, ali i svojevrsni muzej na otvorenom čija raznolikost budi maštu.
Još od kamenog doba vetar je decenijama, pa i stolećima dubio jezersko okno, koje je zahvaljujući peščanim dinama sprečavalo dalje oticanje vode. Tako je vremenom nastajao prostor na kome su arheološkim istraživanjima pronađeni i ostaci najstarijeg naselja u ovom kraju. Danas Ludaško jezero okružuju naselja Ludaš, Hajdukovo i Nosa.
Ovo jezero dugačko 4 km i široko 200 do 300 m, smešteno je u depresiji na kontaktu između lesne zaravni Bačke i Subotičke peščare. Dok se zapadna obala blago izdiže iz jezera, istočna obala predstavlja lesnu terasu visoku do 6 m.
Arheološka istraživanja pokazuju da je na obali Ludaškog jezera bilo najstarije naselje u ovom kraju koja potiču iz perioda paleolita, neolita, bakarnog doba, srednjeg veka i renesansnog razdoblja. Arhaične seoske kuće Ludaša, najstarijeg salašarskog naselja okoline jezera, pripadaju najjužnijoj varijanti mađarskog ravničarskog tipa kuće.
Foto: Printskrin/youtube
Ipak, ono što Ludaško jezero čini zaista jedinstvenim, jeste raznovrsnost biljnog i životinjskog sveta koji su ovde nastanjeni. Na Ludaškom jezeru registrovano je 238 vrsta ptica. Mnoge od njih su retke i ugrožene vrste, a neke od najpoznatijih su plavokljuna patka, riđa i žuta čaplja, bukavac, barski petlovan, vodomar, modrovoljka, bela i brkata senica i ševarski cvrčić koji se gnezdi u tršćacima jezera. Najpoznatiji sisari su zec, srna, divlja svinja i vidra.
Vlažne poplavljene livade, kao i samo jezero idealno su mesto za razmnožavanje brojnih vodozemca. Tu su mali i veliki mrmoljak, barska žaba, obična češljarka, zelene žabe i zaštićena barska kornjača. Pored veoma popularnog zlatnog karaša koga je danas skoro potpuno potisnuo srebrni karaš, u jezeru živi još oko 20 vrsta riba, od kojih je najpoznatiji zaštićeni čikov. Ovde se mogu sresti i lasica, krtica, hermelin...
Foto: Printskrin/youtube
Pored bogatog životinjskog sveta, lepotu Ludaškog jezera krase i mnogobrojne biljne vrste. Prirodne retkosti su veliki kaćun, švarcenbergova bokvica, panonski zvezdan, a najveća vrednost priobalnih slatina je retki zeleni morski trozubac koji je upisan u Crvenu knjigu flore Srbije. Izuzetan je doživljaj kada na proleće jezero ukrasi blistavo žuta perunika, a na leto šarene vrbčice i konopljuše.
Ludaško jezero je prvi put zaštićeno zakonom 1955. godine (deo jezera), a od 1994. godine Uredbom Vlade Republike Srbije proglašeno Specijalnim rezervatom prirode.
Pored šetnje, odmora i razgledanja prirodnih blagodeti Ludaškog jezera, ovde možete uživati i u različitim aktivnostima i organizovanim turama. Najatraktivnije je svakako posmatranje ptica koje se organizuje od aprila do septembra meseca. Tu je i restoran na obali jezera u kome možete probati ukusne riblje specijalitete, a u blizini se nalazi i konjički centar. Ako jezero posetite na leto, nemojte propustiti tradicionalni eko-kamp, koji je ustanovljen još 1987. godine.
Da je Srbija u neka davna vremena bila prepuna aktivnih vulkana, najbolje svedoče brojne ugašene kupe vulkanskog porekla koje se nalaze širom naše zemlje.
Veruje se da je na prostoru današnje krečnjačke zaravni u okolini Raške i Starog Vlaha nekada postojalo veliko jezero. Legenda kaže da je upravo na tom mestu, na najvećoj visoravni Balkana, Sveti Đorđe ubio aždaju. Danas uspomenu na slavnu prošlost čuvaju venci sedam planina, bistra voda četiri reke veličanstvene Pešterske visoravni.
Simbol Bajine Bašte i Srbije jeste kućica izgrađena na steni i to nasred toka reke Drine. Njene fotografije obišle su svet, ali malo ko zna da je pre ove sadašnje brza Drina za ovih pola veka trajanja odnela čak šest kućica.
Da je Srbija u neka davna vremena bila prepuna aktivnih vulkana, najbolje svedoče brojne ugašene kupe vulkanskog porekla koje se nalaze širom naše zemlje.
Nakon divljačkih napada blokadera na Informer i njihovih pokušaja da jedinom slobodnom mediju u Srbiji zabrane da govori, u Srpskom dnevniku na našoj televiziji emitovan je prilog koji na najbolji mogući način predstavlja hrabrost ljudi koji svakog dana stoje iza imena Informer.
Glavni urednik Informera Dragan J. Vučićević reagovao je sinoć u emisiji Kolegijum na Informer TV povodom šokantne vesti da je generalna direktorka RTS-a Manja Grčić pod pritiskom i ucenama blokadera bila prinuđena da podnese ostavku posle svega nekoliko dana njihove bezvlasti.
Ideolog blokadera Dinko Gruhonjić ponovo je poslao sramne i opasne poruke građanima Srbije, i to iz Hrvatske, otvoreno preteći lideru opozicije u našoj zemlji, Aleksandru Vučiću, istovremeno pljujući po Kosovu i Metohiji (KiM).
Pritisci na pravosuđe i institucije Republike Srbije ne prestaju! U novom udaru , Upravni odbor Advokatske komore Beograda, na čelu sa predsednikom Vladimirom Prijovićem, zatražio je ostavke ključnih ljudi srpskog pravosuđa!
Radio-televiziji Srbije dojavljeno je da su u objektima RTS-a postavljene bombe. Radnici su napustili zgrade i početak emitovanja Dnevnika 2 bio je odložen.
Funkcioner SNS i poznati advokat Vladimir Đukanović oglasio se objavom, poslavši jasnu poruku svima koji pokušavaju da uruše srpske nacionalne interese, tradiciju i državu!
Učesnici Exatlona Mihailo Adžić i Nikola Lakić, posle bujice psovki i uvreda našli su se na korak do fizičkog obračuna, koji su njihovi saigrači jedva sprečili.
Italijanski ministar odbrane Gvido Krozeto objavio je imena četvoro pripadnika italijanskih oružanih snaga koji su poginuli u padu helikoptera EUFOR-a u blizini Brčkog.
Saobraćajna policija u Beogradu sankcionisala je vozača koji je, pored nasilničke vožnje, učinio i više drugih prekršaja, među kojima su i nekorišćenje sigurnosnog pojasa i korišćenje mobilnog telefona tokom vožnje.
Na Ibarskoj magistrali, u blizini "Knez Petrol“ pumpe, oko 18.20 časova dogodila se teška saobraćajna nezgoda u kojoj je putničko vozilo udarilo u ogradu.
Ukrajinski predsednik Volodimir Zelenski poručio je da Kijev već tri meseca čeka isporuke projektila za sisteme Patriot, dok su se na Bliskom istoku slične zalihe trošile u hiljadama za svega nekoliko dana.
Na protestima zakazanim za 31. oktobar širom Francuske postoji veliki rizik od nasilja, upozorio je danas francuski ministar unutrašnjih poslova Loran Nunjez i najavio raspoređivanje oko 70.000 policajaca kako bi održavali red u gradovima.
Nemačko ministarstvo spoljnih poslova osudilo je danas nedavna lansiranja balističkih raketa Severne Koreje i pozvalo Pjongjang da odmah obustavi njihov razvoj i testiranje.
Beogradska filharmonija nastupila je sinoć u dvorani “Bugarska“ u Sofiji, pod dirigentskom palicom Uroša Lajovica, uz pijanistu Lukaša Vondračeka, čime se posle 45 godina vratila pred publiku u bugarskoj prestonici, saopštili su iz BF.
Istraga o smrti američke glumice Hejden Penetijer zvanično je okončana, a policija u Južnoj Karolini saopštila je da je njen smrtni slučaj okarakterisan kao nesreća.
Holivudski glumac Silvester Stalone otvoreno je priznao da je angažovanje njegove ćerke Skarlet Rouz Stalone u seriji "Tulsa King" primer nepotizma, ali smatra da roditelji imaju pravo da svojoj deci obezbede što bolje uslove za uspeh.
U prethodnim delovima GTA serijala pravila su bila kristalno jasna - završite jednu misiju, pa otključate sledeću lokaciju. Međutim, sudeći po novim informacijama, Rockstar bi u predstojećem nastavku mogao potpuno da preinači način napredovanja.
Da li ste ikada primetili voćku čije je stablo umotano u neku vrstu "zavoja"? Iako na prvi pogled deluje kao da je drvo bolesno ili teško oštećeno, reč je o mudroj baštovanskoj metodi koja mladim sadnicama pomaže da bezbedno prebrode zimu.
Pripremanje obroka unapred za nekoliko dana (poput kuvanih jela, pečenja, složenaca ili testenina) vrhunski je trik za uštedu vremena i novca tokom naporne radne nedelje. Ipak, ova korisna navika krije i tamnu stranu - rizik od trovanja hranom ako zanemarimo higijenu i temperaturna pravila.
Pevač Miroslav Ilić godinama je istraživao svoje poreklo, a kako bi otkrio odakle potiču njegovi preci, angažovao je čoveka iz Ljiga da mu napravi porodično stablo, koje je pokazalo da njegovi koreni vode do istočne Hercegovine i Crne Gore.
Pevačica Milica Ristić pokazala je deo luksuznog doma u kojem živi sa sinovima i partnerom, a raskošan enterijer, elegantni detalji i prostrane prostorije privukli su veliku pažnju.
Komentari