Ludaško jezero predstavlja drugo po veličini jezero Severne Bačke. Administrativno, pripada teritoriji Subotice. Neobičnog izgleda i lepote predstavlja jedinstveno jezero u Srbiji. Bogata flora i fauna, retke, zaštićene vrste i nesvakidašnje prostranstvo koje ga okružuje, učinili su da Ludaško jezero postane Specijalni rezervat prirode, ali i svojevrsni muzej na otvorenom čija raznolikost budi maštu.
Još od kamenog doba vetar je decenijama, pa i stolećima dubio jezersko okno, koje je zahvaljujući peščanim dinama sprečavalo dalje oticanje vode. Tako je vremenom nastajao prostor na kome su arheološkim istraživanjima pronađeni i ostaci najstarijeg naselja u ovom kraju. Danas Ludaško jezero okružuju naselja Ludaš, Hajdukovo i Nosa.
Ovo jezero dugačko 4 km i široko 200 do 300 m, smešteno je u depresiji na kontaktu između lesne zaravni Bačke i Subotičke peščare. Dok se zapadna obala blago izdiže iz jezera, istočna obala predstavlja lesnu terasu visoku do 6 m.
Arheološka istraživanja pokazuju da je na obali Ludaškog jezera bilo najstarije naselje u ovom kraju koja potiču iz perioda paleolita, neolita, bakarnog doba, srednjeg veka i renesansnog razdoblja. Arhaične seoske kuće Ludaša, najstarijeg salašarskog naselja okoline jezera, pripadaju najjužnijoj varijanti mađarskog ravničarskog tipa kuće.
Foto: Printskrin/youtube
Ipak, ono što Ludaško jezero čini zaista jedinstvenim, jeste raznovrsnost biljnog i životinjskog sveta koji su ovde nastanjeni. Na Ludaškom jezeru registrovano je 238 vrsta ptica. Mnoge od njih su retke i ugrožene vrste, a neke od najpoznatijih su plavokljuna patka, riđa i žuta čaplja, bukavac, barski petlovan, vodomar, modrovoljka, bela i brkata senica i ševarski cvrčić koji se gnezdi u tršćacima jezera. Najpoznatiji sisari su zec, srna, divlja svinja i vidra.
Vlažne poplavljene livade, kao i samo jezero idealno su mesto za razmnožavanje brojnih vodozemca. Tu su mali i veliki mrmoljak, barska žaba, obična češljarka, zelene žabe i zaštićena barska kornjača. Pored veoma popularnog zlatnog karaša koga je danas skoro potpuno potisnuo srebrni karaš, u jezeru živi još oko 20 vrsta riba, od kojih je najpoznatiji zaštićeni čikov. Ovde se mogu sresti i lasica, krtica, hermelin...
Foto: Printskrin/youtube
Pored bogatog životinjskog sveta, lepotu Ludaškog jezera krase i mnogobrojne biljne vrste. Prirodne retkosti su veliki kaćun, švarcenbergova bokvica, panonski zvezdan, a najveća vrednost priobalnih slatina je retki zeleni morski trozubac koji je upisan u Crvenu knjigu flore Srbije. Izuzetan je doživljaj kada na proleće jezero ukrasi blistavo žuta perunika, a na leto šarene vrbčice i konopljuše.
Ludaško jezero je prvi put zaštićeno zakonom 1955. godine (deo jezera), a od 1994. godine Uredbom Vlade Republike Srbije proglašeno Specijalnim rezervatom prirode.
Pored šetnje, odmora i razgledanja prirodnih blagodeti Ludaškog jezera, ovde možete uživati i u različitim aktivnostima i organizovanim turama. Najatraktivnije je svakako posmatranje ptica koje se organizuje od aprila do septembra meseca. Tu je i restoran na obali jezera u kome možete probati ukusne riblje specijalitete, a u blizini se nalazi i konjički centar. Ako jezero posetite na leto, nemojte propustiti tradicionalni eko-kamp, koji je ustanovljen još 1987. godine.
Da je Srbija u neka davna vremena bila prepuna aktivnih vulkana, najbolje svedoče brojne ugašene kupe vulkanskog porekla koje se nalaze širom naše zemlje.
Veruje se da je na prostoru današnje krečnjačke zaravni u okolini Raške i Starog Vlaha nekada postojalo veliko jezero. Legenda kaže da je upravo na tom mestu, na najvećoj visoravni Balkana, Sveti Đorđe ubio aždaju. Danas uspomenu na slavnu prošlost čuvaju venci sedam planina, bistra voda četiri reke veličanstvene Pešterske visoravni.
Simbol Bajine Bašte i Srbije jeste kućica izgrađena na steni i to nasred toka reke Drine. Njene fotografije obišle su svet, ali malo ko zna da je pre ove sadašnje brza Drina za ovih pola veka trajanja odnela čak šest kućica.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Da je Srbija u neka davna vremena bila prepuna aktivnih vulkana, najbolje svedoče brojne ugašene kupe vulkanskog porekla koje se nalaze širom naše zemlje.
Gazimestan je i ovog Vidovdana okupio veliki broj Srba koji su došli da obeleže jedan od najvažnijih datuma u srpskoj istoriji, ali je čitav skup protekao uz pojačano prisustvo pripadnika takozvane kosovske policije i iživljavanje naoružane šiptarske bande nad srpskim stanovništvom.
Blokaderi predvođeni Petrom Đurićem, pijani i drogirani, zaustavljeni su od strane policije u Kraljevu posle blokaderskog skupa, a u nastavku teksta pogledajte kako je izgledalo privođenje opozicionog lidera.
Siniša Mali, prvi potpredsednik Vlade i ministar finansija prilikom gostovanja u emisiji "Hit Tvit" na TV Pink govorio je važnim temama za građane Srbije.
Marinko Magda, poznat kao "Subotički Džek Trbosek", već više od tri decenije služi kaznu za zločine koji su šokirali Srbiju i region, a građani i danas sa jezom govore o krvavoj noći iz 1994. godine.
Smrtna kazna predstavlja najradikalniji i najkontroverzniji pravni mehanizam u istoriji čovečanstva, postavljen na tankoj granici između apsolutne pravde i ubistva. Dok je savremeni svet predvođen Evropom krenuo putem ukidanja ove sankcije u ime dostojanstva ljudskog života, globalna slika pravosuđa ostaje podeljena.
Apelacioni sud u Beogradu ukinuo je presudu kojom je Damjan Gvozdenović bio osuđen na 10 godina zatvora za ubistvo Aleksandra Tatalovića u Rakovici 2022. godine i naložio ponovno suđenje uz produženje pritvora.
Takozvani "duh Enkoridža", koji se odnosi na nedavne razgovore između Rusije i Sjedinjenih Američkih Država, nije formalizovan u zvaničnim dokumentima niti je bio praćen potpisivanjem bilo kakvih sporazuma, izjavio je ruski predsednik Vladimir Putin.
Poljska je danas zabeležila najvišu temperaturu od početka merenja, pošto je tokom toplotnog talasa koji pogađa veći deo Evrope u mestu Slubice izmereno 40,5 stepeni Celzijusa, saopštio je danas poljski Institut za meteorologiju i upravljanje vodama.
Predsednik Belorusije Aleksandar Lukašenko uputio je, uoči sastanka sa ruskim predsednikom Vladimirom Putinom u Valdaju, javni i neočekivano oštar apel ruskom ambasadoru u Minsku Borisu Grizlovu otvoreno zatraživši od Moskve da ne uvlači Belorusiju u direktan vojni sukob sa Ukrajinom.
Glumac Tihomir Arsić preminuo je 7. decembra 2020. godine. Tokom svoje dugogodišnje karijere bio je jedan od miljenika "sedme sile" jer je medijima rado izlazio u susret i davao intervjue.
Postoje oni bezvremenski kolači koji instant budne nostalgiju. Mirišu na detinjstvo, toplinu doma i maminu ili bakinu svesku sa receptima. Upravo takve su i ledene kiflice.
Jedna propuštena šetnja neće naškoditi psu, ali po ekstremnoj vrućini može imati kobne posledice. Potrebno je prilagoditi rutinu vremenskim uslovima i pokazati brigu za zdravlje ljubimca.
Pirinčana voda na prvi pogled deluje kao jednostavan kućni tretman, ali stručnjaci su objasnili da je prava nutritivna bomba koja čini čuda za rast kose.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.