Na današnji dan 1900.godine rođena je kraljica Marija Karađorđević.
Dok je Drugi svetski rat besneo, a svet se suočavao sa nezamislivim strahotama, u logore širom Evrope diskretno su stizali paketi. Pošiljalac je bila izvesna Marija K. Đorđević, a hrana i odeća pomogli su zarobljenicima iz cele Jugoslavije da preguraju teške dane. Malo ljudi je to znalo, ali bili su to pokloni od njihove kraljice - Marije Karađorđević.
Savremenici kažu da je kraljica Marija Karađorđević bila sve što je narod u tom trenutku želeo od vladarke – dobra supruga, požrtvovana majka, vredna domaćica i dostojanstvena kraljica koja je za svakoga imala blagu reč.
Rođena je kao treće dete rumunskog kralja Ferdinanda. Bila je imenjakinja sa svojom majkom, ali je ubrzo dobila nadimak Minjon. Neki kažu da je to zbog toga što je bila "slatka kao minjon". Drugi kažu da je nadimak dobila po nazivu opere koju je njena majka gledala neposredno pre nego što ju je rodila.
Kako bilo, Marija je uskoro je postala jedna od najlepših princeza Evrope. Osim lepote, reč je bila o veoma obrazovanoj dami – školovala se po najprestižnijim školama, a osim rumunskog govorila je tečno engleski, nemački i francuski jezik.
Foto: printskrin/youtube
Uskoro je progovorila i srpski jezik. Udala se za jugoslovenskog kralja ujedinitelja – Aleksandra Karađorđevića.
Kažu da je omiljenost u narodu počela da stiče i pre samog venčanja, kada je sa balkona Starog dvora, nakon što je prvi put došla u svoju novu domovinu, okupljene pozdravila rekavši: "Ja vam od srca blagodarim!"
Kraljica Marija i kralj Aleksandar uskoro su postali uzor za sve evropske kraljevske parove. Živeli su skladno i povučeno, a brak je krunisan trojicom sinova – Petrom, Tomislavom i Andrejem.
Kraljici Mariji nije trebalo mnogo da svojom elegancijom i prefinjenošću kupi srca dama Beograda. Ali i više od toga, nju su volele i obične žene, građanke podjednako kao i seljanke, a ona im je vraćala otvarajući škole, bolnice, obdaništa i poklanjajući novac dobrotvornim udruženjima. Bila je aktivna u dobrotvornoj organizaciji Kolo srpskih sestara, a vrednim, siromašnim đacima pomagala da nastave školovanje.
Udovica sa 34 godine i tri sina
Sreću kraljice Marije pomutila su dva događaja. Prvi se dogodio jednog oktobarskog dana 1934. godine kada je u atentatu u Marseju ubijen kralj Aleksandar.
Kraljica je dostojanstveno i nemo podnosila svoju bol postavši sa 34 godine udovica sa tri sina, od kojih je najstariji imao 11 i trebalo je da postane kralj.
Kraljica je sklopila oči i uzdahnula. Nije plakala. Posle lake nesvestice i uzetih kapljica za smirenje, odlučno je rekla: "Umro je na dužnosti, a to je smrt koje je on dostojan" – piše u izveštaju koji je francuskoj vladi tog dana podneo komandant lionske policije koji je kraljici Mariji saopštio da je na njenog supruga izvršen atentat.
Foto: printskrin/youtube
Crninu je nosila dve godine potpuno se za to vreme okrenuvši obrazovanju svojih sinova i dobrotvornom radu. U godinama koje su usledile ona je preuzela brigu o Društvu Crvenog krsta, potpisala Povelju o pravima deteta i darovala na desetine humanitarnih organizacija. Kraljica Marija je ličnim sredstvima pomogla zidanje Dečje klinike u Tiršovoj ulici i Instituta za onkologiju.
Strastveni vozač
Jedna od najvećih ljubavi kraljice Marije bila je ona prema automobilima. U vreme kada su se u svetu žene-vozači mogli nabrojati na prste jedne ruke, kraljica Marija vozila je po beogradskim ulicama ostavljajući u prašini kraljevsku pratnju na konjima.
Uz svu tu skromnost, bila je jedna od prvih žena sa vozačkom dozvolom, i veoma je volela lepe automobile. U jednom od njih 8. oktobra 1959, na 25. godišnjicu ubistva u Marselju, stigla je u Pariz gde joj je orden legije časti dodelio predsednik Francuske, general Šarl de Gol.
"Narodna kraljica" bez zemlje i naroda
Drugi događaj koji je nepovratno izmeni život “narodne kraljice” bio je početak Drugog svetskog rata i odlazak iz Jugoslavije. Kako je istorija pokazala, taj odlazak je bio – zauvek!
U ratnim godinama, za kraljicu Mariju čulo je malo ljudi u okupiranoj zemlji. A ipak, ona je neumorno radila za njih – preko Komiteta Crvenog krsta, do kraja 1943. godine zarobljenicima u logorima širom zaraćene Evrope upućeno je oko 7,5 miliona kilograma pošiljki, od čega oko 5,5 miliona kilograma hrane.
Foto: printskrin/youtube
Kako okupator ne bi saznao ko zapravo šalje pakete, kraljica ih je potisivala kao Marija K. Đorđević.
Život kraljice Marije se do tog trenutka već iz korena promenio. Živela je sa sinovima Tomislavom i Andrejem u maloj seoskoj kući na imanju “Stari mlin” kralj Londona. Kada je postalo izvesno da se nikada neće vratiti u Jugoslaviju kada im je nova vlast oduzela sve privilegije i imanja, porodica se povukla na imanje u Kentu.
Kraljica Marija je nastavila život mirnim seoskim životom. Sinovi su joj se bavili poljoprivredom, a ona je obavljala kućne poslove, a u slobodnom vremenu slikala i vajala.
Bavila se i slikarstvom i izučavanjem istorije umtnosti. I dalje je slavila porodičnu krsnu slavu, poštovala sve pravoslavne praznike, posebno Božić i Uskrs, ali zdravlje ju je polako napuštalo.
Pred kraj života, kraljica kojoj nije smetalo da postane farmerka, ostala je bez sredstava i bila je prinuđena da prodaje nakit. Njen poslednji službeni snimak, urađen je da bi se javnosti prikazala njena izuzetno vredna dijadema, koja je ponuđena na prodaju.
Kraljica Marija umrla je u 61. godini. Opelo joj je po pravoslavnim običajima služeno u hramu Svetog Save u Londonu, koji je ona podigla. Sahranjena je u Vindzoru, blizu groba engleske kraljice Viktorije, svoje prebake.
Njeni ostaci danas počivaju na Oplencu, u porodičnoj crkvi dinastije Karađorđević.
Istoriju su obeležile mnoge značajne ličnosti, a naročito političari. O politici kroz istoriju u emisiji "Pre večere" razgovarali smo sa alanitičarem Srbislavom Filipovićem i aktivistom omladine SNS-a Veljkom Jovanovićem.
Prvo zvanično pismo poslato je 1840. godine, a njihova namena bila je da se pojedinci iz svih krajeva Srbije i sveta spoje i prenose jedni drugima važne poruke poput informativnih, ljubavnih ili emotivnih.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Glavni urednik Informera Dragan J. Vučićević otkrio je uživo u programu Informer televizije da je Katarina Šćepanović sa Studentske liste nezadovoljna jer nije dobila nijednu funkciju.
Lider opozicije Aleksandar Vučić upozorio je novu vlast da bi revolucionarni teror koji sprovode od vanrednih parlamentarnih izbora 25. oktobra mogao da im se vrati kao bumerang.
Predrag Voštinić iz Lokalnog fronta, jedan od najglasnijih pristalica Studentske liste, verovali ili ne, poručio je da se stanje u saobraćaju u Srbiji normalizovalo od vanrednih parlamentarnih izbora u Srbiji 25. oktobra.
Narodna poslanica poslaničke grupe "Aleksandar Vučić - Srbija pobeđuje" Marina Raguš poručila je danas da u Narodnoj skupštini po prvi put ne postoji komunikacija između vlasti i opozicije, da nemaju nikakve informacije o formiranju skupštinskih odbora i da će se u utorak videti da li će njihova poslanička grupa dati kandidate za odbore.
Poverenica Gradskog odbora Srpske napredne stranke Ana Brnabić posetila je Opštinski odbor SNS Voždovac, gde je sa članovima razgovarala o dosadašnjem radu, izazovima i planovima za naredni period.
Šef poslaničke grupe "Srbija pobeđuje" Aleksandar Vučić izjavio je danas da ne očekuje da će nova vlada biti formirana u novembru ili decembru već krajem januara ili početkom februara, pošto Studentskoj listi, kako je rekao, odgovara ovo vreme bez institucija.
Miloš Đuričković iz Škaljara (56), koji je danas ubijen na Cetinju, imao je burnu kriminalnu prošlost, a pre devet godina bio je ranjen u Beogradu, ali je preživeo.
U mestu Bajice, na Cetinju, jutros je ubijen Miloš Đuričković (56), navodni član škaljarske organizovane kriminalne grupe. Policija je blokirala uže i šire područje, kao i putne pravce, a u toku je potraga za počiniocem.
U mestu Bajice, na Cetinju, jutros je ubijen Miloš Đuričković (56), navodni član "škaljarske" organizovane kriminalne grupe. Policija je blokirala uže i šire područje, kao i putne pravce, a u toku je potraga za počiniocem.
Italijanski mediji danas izveštavaju o detaljima smrti Z. S. (72), poreklom iz Bosne i Hercegovine, koji je tragično preminuo usled trovanja ugljen-monoksidom.
Američka agencija za međunarodni razvoj (USAID) izdvojila je čak 177,3 miliona dolara za finansiranje medija, političkih procesa, nevladinih organizacija i drugih projekata u Ukrajini tokom sedam godina koje su prethodile protestima na Majdanu 2013. godine, pokazuje analiza američkih državnih podataka koju su objavili ruski mediji.
Skoro polovina stanovnika Nemačke želi da Berlin smanji ili potpuno ukine vojnu i finansijsku pomoć Ukrajini, pokazalo je danas objavljeno istraživanje čije rezultate prenosi Dojče vele.
Francuska je danas ocenila kao "veoma razočaravajući" novi predlog višegodišnjeg budžeta Evropske unije za period od 2028. do 2034. godine, koji je predstavio predsednik Evropskog saveta Antonio Košta, uz smanjenje od 204 milijarde evra u odnosu na početni predlog Evropske komisije.
Francusko tužilaštvo potvrdilo je danas pokretanje istrage protiv glumca Žerara Depardjea, pisca Mišela Uelbeka i reditelja Gijoma Niklua zbog sumnje na seksualno nasilje tokom snimanja filma "Thalasso" 2018. godine.
Na sceni Sava centra 16. januara 2027. godine nastupiće maestro Plasido Domingo, jedna od najvećih umetničkih ličnosti u istoriji operske umetnosti na poziv srpske istaknute srpske operske umetnice, soprana Marije Jelić, najavili su organizatori.
Devedesete godine prošlog veka smatraju se zlatnim dobom filmskih trilera. Bio je to period u kojem su priče postajale mračnije, psihološki kompleksnije, a režija i filmska tehnika sve preciznije.
Nekada su bile nezaobilazne na prazničnim trpezama, slavama i porodičnim okupljanjima, a pravile su se od jednostavnih i jeftinih sastojaka koje je gotovo svaka kuća imala.
Istraživanje je pokazalo da kod mnogih može da bude izraženija upravo u tridesetim i ranim četrdesetim godinama, kada se češće javljaju seksualne maštarije i veća otvorenost za neobavezne odnose.
Gugl Maps priprema novu funkciju pod nazivom Ask Maps, zasnovanu na veštačkoj inteligenciji Gemini, koja bi korisnicima mogla da omogući da jednostavno, na osnovu svojih želja i ideja, dobiju kompletan plan putovanja.
Stotine kamenih kuća bez krovova, prozora i vrata, napuštene crkve, zarasle uličice i tišina na svakom koraku. Tako danas izgleda Kajakoj, jedno od najneobičnijih sela u Turskoj.
Pevačica Sara Reljić iznenadila je javnost iskrenim priznanjem o ljubavnom brodolomu kroz koji je prošla, otkrivši do sada nepoznate detalje iz prethodne veze.
Voditeljka Bojana Lazić ponovo je privukla pažnju na društvenim mrežama, a ovog puta razlog je njeno izazovno izdanje sa plaže koje je podelila sa pratiocima na Instagramu.
Pevačica Goga Gačić prvi put je otvoreno govorila o svom bivšem suprugu i pevaču Marku Gačiću koji je nedavno dobio sina sa ženom koja mu je bila ljubavnica dok je bio u bračnoj zajednici sa Gogom.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.