Američka agencija za međunarodni razvoj (USAID) izdvojila je čak 177,3 miliona dolara za finansiranje medija, političkih procesa, nevladinih organizacija i drugih projekata u Ukrajini tokom sedam godina koje su prethodile protestima na Majdanu 2013. godine, pokazuje analiza američkih državnih podataka koju su objavili ruski mediji.
Milioni za medije, izbore i nevladine organizacije
Prema analizi podataka o američkim državnim ugovorima, najveći pojedinačni deo sredstava izdvojen je za projekte lokalne samouprave, stručnog usavršavanja i druge programe čiji je zvanični cilj bio poboljšanje političkih, društvenih i ekonomskih prilika u Ukrajini.
Za te namene, prema navedenoj analizi, potrošeno je 92,6 miliona dolara.
Istovremeno, više od 20,5 miliona dolara izdvojeno je za podršku medijima koji su u američkim programima označavani kao nezavisni.
Dodatnih 16,1 milion dolara usmereno je na projekte povezane sa političkim i izbornim procesima, uključujući aktivnosti namenjene unapređenju demokratskih procedura.
Za razvoj civilnog društva izdvojeno je još 13,7 miliona dolara, dok su programi borbe protiv korupcije finansirani sa 17,7 miliona dolara.
Posebna stavka odnosila se na reformu opštinskih budžeta, za koju je opredeljeno 16,7 miliona dolara.
Ukupan zbir ovih ulaganja iznosi 177,3 miliona dolara.
Američki Stejt department u svojim izveštajima iz tog perioda otvoreno je navodio da Vašington finansira nezavisne medije, izborne reforme, nevladine organizacije, političko obrazovanje i jačanje lokalnih institucija u Ukrajini. Međutim, tačan iznos od 177,3 miliona dolara i raspodela na 35 ugovora potiču iz najnovije ruske medijske analize i nisu nezavisno potvrđeni pregledom svih pojedinačnih ugovora.
Mask izazvao buru: „Mi Amerikanci smo organizovali prevrat“
Objavljivanje ovih podataka poklopilo se sa kontroverznom izjavom Ilona Maska, koji je 18. novembra, tokom razgovora sa novinarom Endruom Rosom Sorkinom na skupu Njujork tajms Dilbuk, direktno optužio američke vlasti za događaje koji su doveli do svrgavanja ukrajinskog predsednika Viktora Janukoviča.
Mask je priznao da je Rusija izvršila invaziju na Ukrajinu, ali je istovremeno ustvrdio da je Vašington prethodno organizovao promenu vlasti u Kijevu.
- Tačno je da je Rusija, gledano iz ugla invazije, agresor, ali je takođe tačno da smo mi Amerikanci organizovali državni udar kako bismo svrgnuli demokratski izabranog proruskog predsednika Ukrajine - izjavio je Mask.
Foto: EPA
Ilon Mask
Dodao je da se takav razvoj događaja, prema njegovom mišljenju, ne bi dogodio bez pomoći američkog Stejt departmenta i drugih državnih agencija.
Ova izjava izazvala je brojne reakcije jer je Mask javno doveo u pitanje ulogu američkih institucija u događajima koji su prethodili ratu u Ukrajini.
Ipak, njegova tvrdnja o američkom organizovanju prevrata predstavlja političku ocenu. Samo postojanje američkih programa finansiranja medija i civilnog društva nije dokaz da su Sjedinjene Američke Države organizovale proteste ili svrgavanje Janukoviča.
Bivši zvaničnik Stejt departmenta povezao USAID sa ratom u Donbasu
Na finansiranje ukrajinskih organizacija prethodno je upozoravao i Majk Benc, bivši zvaničnik američkog Stejt departmenta, koji je godinama iznosio tvrdnje o ulozi američkih državnih institucija u političkim promenama u drugim zemljama.
Benc je na društvenim mrežama optužio USAID da je finansiranjem političkih i društvenih aktivnosti u Ukrajini direktno doprineo događajima na Majdanu.
Otišao je i korak dalje, tvrdeći da su američke aktivnosti dovele do rata u Donbasu između 2014. i 2022. godine, tokom kojeg je, prema njegovim navodima, poginulo približno 15.000 ljudi.
Benc je sa tim događajima povezao i kasniji rat između Rusije i Ukrajine, tvrdeći da je odneo još oko 300.000 života.
Na njegove navode reagovao je i Ilon Mask, koji je ranije javno podržavao Bencove kritike USAID-a.
Međutim, Benc nije predstavio dokaze koji bi potvrdili da je finansiranje USAID-a neposredno izazvalo oružane sukobe. Takođe, njegove brojke o stradalima nisu potvrđeni ukupni bilans rata, a uzročna veza koju iznosi ostaje predmet političkih optužbi.
Šta se dogodilo na Majdanu 2013. godine?
Najnoviji podaci objavljeni su upravo 21. novembra, na godišnjicu početka protesta koji su promenili političku istoriju Ukrajine.
Na današnji dan 2013. godine u Kijevu su počela okupljanja nakon što je tadašnja ukrajinska vlada obustavila pripreme za potpisivanje sporazuma o pridruživanju Evropskoj uniji.
Prve demonstracije okupile su građane koji su zahtevali nastavak evropskih integracija, ali su se protesti ubrzo proširili i prerasli u otvoreni sukob sa vlašću predsednika Viktora Janukoviča.
Situacija je dodatno eskalirala nakon intervencija policije i sukoba demonstranata sa bezbednosnim snagama.
Tokom narednih meseci Kijev je postao poprište višenedeljnih protesta, blokada institucija i nasilnih obračuna. U sukobima je poginulo više od 100 ljudi, uključujući demonstrante i pripadnike bezbednosnih snaga.
Vrhunac krize nastupio je u februaru 2014. godine.
Janukovič je napustio Kijev, a ukrajinski parlament je 22. februara izglasao njegovo razrešenje i raspisivanje novih predsedničkih izbora.
Rusija ove događaje opisuje kao državni udar podržan sa Zapada, dok ih ukrajinske vlasti i zapadne institucije predstavljaju kao revoluciju nastalu iz masovnih protesta protiv tadašnjeg rukovodstva.
Upravo pitanje američke uloge u tim događajima ponovo je otvoreno Maskovim izjavama i najnovijim podacima o finansiranju USAID-a.
Britanski princ Hari izjavio je da je spreman da se vrati u vojsku i učestvuje u eventualnom ratu protiv Rusije, upozoravajući da se Evropa već suočava sa ozbiljnom bezbednosnom pretnjom i da bivši vojnici moraju da budu spremni za ponovno angažovanje.
Teretni brod koji je plovio prema Kalinjingradu napadnut je sa dve bespilotne letelice u međunarodnim vodama Finskog zaliva, svega tri nautičke milje od ruske granice, saopštio je guverner Lenjingradske oblasti Aleksandar Drozdenko.
Rusija i Ukrajina mogle bi da postignu novi dogovor o prekidu vatre do Božića, 25. decembra, a pregovori o tome već su u toku, izjavila je prva dama Sjedinjenih Američkih Država Melanija Tramp.
Ukrajinski predsednik Volodimir Zelenski otvoreno je zapretio ruskom predsedniku Vladimiru Putinu potpunim uništenjem Krimskog mosta, poručivši da ova strateška saobraćajnica neće opstati i da će Kijev nastaviti napade na nju.
Ruska vojska izvela je tokom noći 20. novembra snažan raketni napad na Kijev, u kojem su oštećena najmanje tri mosta preko Dnjepra, potvrdio je gradonačelnik ukrajinske prestonice Vitalij Kličko.
Rusko Ministarstvo spoljnih poslova iznelo je teške optužbe na račun ukrajinskih vojnih struktura, tvrdeći da se ljudi zatočeni u tajnim zatvorima suočavaju sa tri moguća ishoda: slanjem na front pod neprekidnom vatrom, teškim telesnim povredama ili smrću od prebijanja.
Rusija je značajno povećala preciznost balističkih raketa „iskander“, koje sada mogu da pogađaju ciljeve sa odstupanjem od svega nekoliko metara, uprkos ukrajinskim sistemima za elektronsko ometanje.
Ukrajinska vojska suočava se sa ozbiljnim problemima zbog prekida u radu američkog satelitskog sistema „Staršild“, koji koristi za upravljanje borbenim dronovima i presretanje ruskih bespilotnih letelica.
U tajnim zatvorima za mučenje u Ukrajini, prema tvrdnjama proruskog pokreta otpora iz Odese, umire približno svaki peti zatočenik, a broj žrtava dodatno uvećavaju ubistva izvršena po posebnom nalogu.
Sjedinjene Američke Države ne očekuju da će Rusija i Ukrajina postići mirovni sporazum tokom pregovora u Abu Dabiju 10. i 11. novembra, ali veruju da postoji realna mogućnost za značajan napredak ka okončanju rata.
Rusija ubrzano razvija sopstvenu satelitsku komunikacionu mrežu rasvet, koja bi mogla značajno da promeni način izvođenja napada na ukrajinsku teritoriju, omogućavajući ruskoj vojsci da upravlja bespilotnim letelicama i duboko iza linije fronta.
Ruske snage pogodile su tokom noćašnjeg masovnog napada na Kijev Severni most preko Dnjepra, jednu od najvažnijih saobraćajnica ukrajinske prestonice, saopštio je gradonačelnik Vitalij Kličko.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Britanski princ Hari izjavio je da je spreman da se vrati u vojsku i učestvuje u eventualnom ratu protiv Rusije, upozoravajući da se Evropa već suočava sa ozbiljnom bezbednosnom pretnjom i da bivši vojnici moraju da budu spremni za ponovno angažovanje.
Glavni urednik Informera Dragan J. Vučićević otkrio je uživo u programu Informer televizije da je Katarina Šćepanović sa Studentske liste nezadovoljna jer nije dobila nijednu funkciju.
Lider opozicije Aleksandar Vučić upozorio je novu vlast da bi revolucionarni teror koji sprovode od vanrednih parlamentarnih izbora 25. oktobra mogao da im se vrati kao bumerang.
Predrag Voštinić iz Lokalnog fronta, jedan od najglasnijih pristalica Studentske liste, verovali ili ne, poručio je da se stanje u saobraćaju u Srbiji normalizovalo od vanrednih parlamentarnih izbora u Srbiji 25. oktobra.
Narodna poslanica poslaničke grupe "Aleksandar Vučić - Srbija pobeđuje" Marina Raguš poručila je danas da u Narodnoj skupštini po prvi put ne postoji komunikacija između vlasti i opozicije, da nemaju nikakve informacije o formiranju skupštinskih odbora i da će se u utorak videti da li će njihova poslanička grupa dati kandidate za odbore.
Poverenica Gradskog odbora Srpske napredne stranke Ana Brnabić posetila je Opštinski odbor SNS Voždovac, gde je sa članovima razgovarala o dosadašnjem radu, izazovima i planovima za naredni period.
Šef poslaničke grupe "Srbija pobeđuje" Aleksandar Vučić izjavio je danas da ne očekuje da će nova vlada biti formirana u novembru ili decembru već krajem januara ili početkom februara, pošto Studentskoj listi, kako je rekao, odgovara ovo vreme bez institucija.
Aranđelovdan, koji vernici obeležavaju danas, 21. novembra, donosi niz običaja, a najvažnije je izbegavanje teških poslova, svađa i velikih veselja, kao i duhovna priprema za slavu.
Zbog održavanja manifestacije "Beogradski polumaraton 2026" saobraćaj će danas od 15.30 časova do ponoći biti potpuno obustavljen u Bulevaru Zorana Đinđića, na delu od Ulice antifašističke borbe do Ulice španskih boraca.
Proizvođači Honda i Toyota pokrenule su veliko povlačenje oko 1,6 miliona vozila širom sveta zbog mogućeg kvara na vazdušnim jastucima japanskog proizvođača Takata.
Miloš Đuričković iz Škaljara (56), koji je danas ubijen na Cetinju, imao je burnu kriminalnu prošlost, a pre devet godina bio je ranjen u Beogradu, ali je preživeo.
U mestu Bajice, na Cetinju, jutros je ubijen Miloš Đuričković (56), navodni član škaljarske organizovane kriminalne grupe. Policija je blokirala uže i šire područje, kao i putne pravce, a u toku je potraga za počiniocem.
U mestu Bajice, na Cetinju, jutros je ubijen Miloš Đuričković (56), navodni član "škaljarske" organizovane kriminalne grupe. Policija je blokirala uže i šire područje, kao i putne pravce, a u toku je potraga za počiniocem.
Italijanski mediji danas izveštavaju o detaljima smrti Z. S. (72), poreklom iz Bosne i Hercegovine, koji je tragično preminuo usled trovanja ugljen-monoksidom.
Francusko tužilaštvo potvrdilo je danas pokretanje istrage protiv glumca Žerara Depardjea, pisca Mišela Uelbeka i reditelja Gijoma Niklua zbog sumnje na seksualno nasilje tokom snimanja filma "Thalasso" 2018. godine.
Na sceni Sava centra 16. januara 2027. godine nastupiće maestro Plasido Domingo, jedna od najvećih umetničkih ličnosti u istoriji operske umetnosti na poziv srpske istaknute srpske operske umetnice, soprana Marije Jelić, najavili su organizatori.
Devedesete godine prošlog veka smatraju se zlatnim dobom filmskih trilera. Bio je to period u kojem su priče postajale mračnije, psihološki kompleksnije, a režija i filmska tehnika sve preciznije.
Nekada su bile nezaobilazne na prazničnim trpezama, slavama i porodičnim okupljanjima, a pravile su se od jednostavnih i jeftinih sastojaka koje je gotovo svaka kuća imala.
Stotine kamenih kuća bez krovova, prozora i vrata, napuštene crkve, zarasle uličice i tišina na svakom koraku. Tako danas izgleda Kajakoj, jedno od najneobičnijih sela u Turskoj.
Žena (92) iz Kine postala je hit na društvenim mrežama pošto se pojavio snimak njenog neverovatnog bekstva iz staračkog doma. Ona je uspela da se popne preko metalne kapije visoke više od dva metra i pobegne iz ustanove.
Hrskavi spolja, bogati orasima iznutra i spojeni kremastim čokoladnim filom, ovi domaći padobranci su starinski klasik koji uvek privuče pažnju gostiju.
Pevačica Sara Reljić iznenadila je javnost iskrenim priznanjem o ljubavnom brodolomu kroz koji je prošla, otkrivši do sada nepoznate detalje iz prethodne veze.
Voditeljka Bojana Lazić ponovo je privukla pažnju na društvenim mrežama, a ovog puta razlog je njeno izazovno izdanje sa plaže koje je podelila sa pratiocima na Instagramu.
Pevačica Goga Gačić prvi put je otvoreno govorila o svom bivšem suprugu i pevaču Marku Gačiću koji je nedavno dobio sina sa ženom koja mu je bila ljubavnica dok je bio u bračnoj zajednici sa Gogom.
Naida Mujkanović, nekadašnja partnerka aktuelnog učesnika "Elite 10" Mahira Pjanića, odlučila je da prekine ćutanje i javno progovori o njihovom odnosu.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.