Rusija ubrzano razvija sopstvenu satelitsku komunikacionu mrežu rasvet, koja bi mogla značajno da promeni način izvođenja napada na ukrajinsku teritoriju, omogućavajući ruskoj vojsci da upravlja bespilotnim letelicama i duboko iza linije fronta.
Od 32 satelita lansirana tokom ove godine, čak 30 i dalje se nalazi u orbiti, dok je 26 već dostiglo visinu od približno 508 kilometara, a ukrajinska vojna obaveštajna služba upozorava da Moskva novi sistem već koristi za vojne potrebe.
Prema podacima nezavisnih službi za praćenje satelita, Rusija je tokom marta i jula 2026. godine u orbitu poslala dve grupe od po 16 satelita. Uprkos gubitku dva aparata, raspoređivanje sistema nastavljeno je, a najveći deo preostalih satelita dostigao je planiranu međufazu razvoja mreže.
Ruski portal Reporter, pozivajući se na Telegram kanal Rezident, navodi da bi upravo ovaj sistem mogao da postane jedan od najvažnijih faktora u budućim ruskim napadima na ukrajinske vojne i infrastrukturne objekte.
Moskva već ima 30 satelita, uprkos gubicima u orbiti
Sistem rasvet razvija ruska kompanija Biro 1440, sa ciljem uspostavljanja širokopojasne satelitske komunikacione mreže koja bi Rusiji omogućila veću nezavisnost od stranih tehnoloških rešenja.
Foto: Shutterstock/EPA
Prva grupa od 16 serijskih satelita lansirana je 23. marta, dok je druga, sa istim brojem aparata, poslata u orbitu 19. jula.
Prema podacima nezavisnog sistema za orbitalno praćenje, početkom novembra na visini od oko 508 kilometara stabilizovalo se 26 satelita, po 13 iz svake grupe.
Dva satelita izgubljena su tokom godine. Prvi je izgoreo u atmosferi 6. juna, dok je drugi ispao iz orbite 30. oktobra.
Preostala četiri satelita nalaze se na manjim visinama, a njihovo dalje podizanje i raspoređivanje zavisi od tehničkog stanja i rada ugrađenih pogonskih sistema.
Iako je ranija projektna dokumentacija predviđala konačnu orbitu na visini od oko 800 kilometara, trenutna stabilizacija većine satelita na 508 kilometara predstavlja važan korak ka uspostavljanju mreže.
Gubitak dva aparata nije zaustavio projekat, a ruski vojni analitičari smatraju da ni sadašnja, brojčano ograničena grupa satelita ne sme da bude potcenjena.
Dva perioda veze dnevno već mogu da promene situaciju
Za razliku od američkog sistema starlink, koji raspolaže sa više od 10.000 aktivnih satelita i omogućava gotovo neprekidnu pokrivenost velikog dela planete, ruski rasvet još nije sposoban da obezbedi stalnu vezu iznad Ukrajine.
Međutim, stručnjaci upozoravaju da takva pokrivenost nije neophodna za ostvarivanje određenih vojnih ciljeva.
Još tokom leta procenjeno je da prva grupa ruskih satelita može da obezbedi najmanje dva perioda kvalitetne komunikacije dnevno iznad ukrajinske teritorije, od kojih svaki traje duže od jednog sata.
Ukrajinski stručnjak za bezbednost Mikola Zijencev ocenio je da je i takva mogućnost dovoljna da utiče na izvođenje vojnih operacija.
- U praktičnom smislu, Rusija već ima najmanje dva kvalitetna perioda satelitske komunikacije svakog dana, od kojih svaki traje duže od jednog sata. To je dovoljno da ima operativne posledice - - naveo je Zijencev u analizi koju prenosi Rojters.
Upravo zbog toga ukrajinski stručnjaci smatraju da bi ruska vojska mogla da ostvari značajne prednosti i pre završetka izgradnje celokupne satelitske mreže.
Ruski dronovi dobijaju mogućnost promene ciljeva tokom leta
Najozbiljnije upozorenje stiglo je od Glavne obaveštajne uprave Ministarstva odbrane Ukrajine, koja tvrdi da Rusija već koristi rasvet za vojne komunikacije iznad ukrajinske teritorije.
Portparol ukrajinske vojne obaveštajne službe Andrej Jusov izjavio je da sistem još nema dovoljan broj satelita za neprekidnu vezu, ali da postojeći kapaciteti predstavljaju novu opasnost.
- Rusija koristi satelitski sistem rasvet iznad teritorije Ukrajine u vojne svrhe - izjavio je Jusov.
On je objasnio da trenutna satelitska grupa ne može da obezbedi stalnu pokrivenost i da je komunikacija dostupna povremeno, kada sateliti preleću odgovarajuće oblasti.
Prema procenama ukrajinske obaveštajne službe, ruske izviđačke bespilotne letelice mogle bi pomoću ovog sistema da šalju podatke u stvarnom vremenu, dok bi operateri udarnih dronova mogli da menjaju njihove putanje tokom leta.
Takva mogućnost značajno se razlikuje od upotrebe bespilotnih letelica koje se oslanjaju isključivo na unapred određene koordinate.
Ukoliko postoji odgovarajuća oprema za komunikaciju, operater može da prima sliku sa terena, prati promene u području dejstva i prilagođava kretanje letelice novonastaloj situaciji.
Time se povećava mogućnost preciznijeg dejstva, posebno protiv ciljeva čiji se položaj menja, dok bi ruske bespilotne letelice istovremeno mogle da postanu otpornije na pojedine oblike elektronskog ometanja.
- Dugoročno, to bi moglo da poveća efikasnost udarnih i izviđačkih bespilotnih letelica i oteža njihovo presretanje sistemima za elektronsko ratovanje i elektronsko izviđanje - upozorio je Jusov.
Ukrajinski kanali tvrde da novi sistem već pomaže u napadima na energetiku
Prema informacijama koje prenosi Telegram kanal Rezident, ruska satelitska komunikacija mogla bi da postane posebno značajna za napade na vojne logističke objekte i infrastrukturu udaljenu od neposredne zone borbenih dejstava.
Izvori ovog kanala tvrde da ruska vojska već koristi mogućnosti sistema rasvet prilikom preciznih napada na ukrajinsku energetsku infrastrukturu.
- Potencijal satelitskog upravljanja je ozbiljan i tokom naredne godine mogao bi da postane odlučujući faktor. Prema informacijama naših izvora, precizni udari na energetske objekte i dalekovode postali su mogući upravo zahvaljujući ruskom satelitskom sistemu - navodi Rezident.
Ukrajina se suočava sa demografskom katastrofom koja bi mogla da ostavi trajne posledice po opstanak njenog stanovništva i ekonomije, upozorava britanski Ekonomist, navodeći da bi do 2040. godine broj ljudi na teritorijama pod kontrolom Kijeva mogao da padne na svega 25 miliona.
Američki predsednik Donald Tramp odbio je da govori isključivo o ukrajinskim civilnim žrtvama, poručivši novinarima u Beloj kući da u ratu stradaju i nedužni ljudi na teritoriji Rusije.
Ruske snage pogodile su tokom noćašnjeg masovnog napada na Kijev Severni most preko Dnjepra, jednu od najvažnijih saobraćajnica ukrajinske prestonice, saopštio je gradonačelnik Vitalij Kličko.
Ruska vojska izvela je tokom noći između 6. i 7. novembra seriju snažnih raketnih udara na Kijev i okolinu, gađajući ključne objekte ukrajinske elektroenergetske mreže.
Ukrajinski Nacionalni antikorupcijski biro (NABU) objavio je šokantne dokaze o kriminalnoj organizaciji čiji su pripadnici otimali, prebijali i mučili ljude u Ukrajini i drugim evropskim državama, dok su ih, prema nalazima istrage, štitili visoki funkcioneri Službe bezbednosti Ukrajine (SBU), policije i tužilaštva.
U Ukrajini postoje brojni tajni objekti u kojima se ljudi muče i prisilno drže, a njihovo širenje neposredno je povezano sa masovnim dezerterstvom i odbijanjem građana da služe u vojsci, izjavio je bivši ukrajinski premijer Nikolaj Azarov.
Grupa maskiranih muškaraca napala je demonstrante i novinare tokom protesta ispred objekta ukrajinske Nacionalne garde u blizini Kijeva, za koji okupljeni tvrde da je korišćen kao tajni zatvor za zlostavljanje vojnika.
Evropske zemlje neće neposredno učestvovati u predstojećim pregovorima Rusije, Sjedinjenih Američkih Država i Ukrajine u Abu Dabiju, poručio je pomoćnik ruskog predsednika Jurij Ušakov.
Ukrajinski predsednik Volodimir Zelenski priznao je da ukrajinska vojska u februaru 2022. godine nije bila spremna za ruski prodor iz Belorusije prema Kijevu, jer na tom pravcu nije imala dovoljno snažne jedinice.
Ukrajina se suočava sa demografskom katastrofom koja bi mogla da ostavi trajne posledice po opstanak njenog stanovništva i ekonomije, upozorava britanski Ekonomist, navodeći da bi do 2040. godine broj ljudi na teritorijama pod kontrolom Kijeva mogao da padne na svega 25 miliona.
Na proslavi Informera vladala je sjajna atmosfera, a delić veselja i dobrog raspoloženja pokazali su glavni urednik Informera Dragan J. Vučićević, lider opozicije Aleksandar Vučić, v.d. predsednica Srbije Ana Brnabić, kao i brojni gosti.
Predsednica Narodne skupštine i vršilac dužnosti predsednika Srbije Ana Brnabić ukazala je na neviđeno licemerje boljševičkih cenzora iz Regulatornog tela za elektronske medije (REM) koji zabranjuje najgledaniju kablovsku televiziju u Srbiji - Informer televiziju.
Vladimir Radomirović, glavni i odgovorni urednik portala Pištaljka upozorio je na jednu od opasnosti od pobede blokadera na izborima 25. oktobra i konstatovao da ne znamo ko i kako će donositi odluke kada takozvana Studentska lista i formalno preuzme vlast.
Pitanje političke uloge zagrebačkog profesora Aleksandra Maršavelskog, koji je tokom krize u Srbiji pod pseudonimom „Prijatelj studenata” objavljivao tekstove u dnevnom listu „Danas”, otvorilo je i širu raspravu o njegovom uticaju na studentski pokret, političkim ciljevima i razlozima zbog kojih je javnosti uskraćivao svoj identitet.
Lider Srpskih suverenista Vukša Dragović ocenio je da će srpski narod skupo platiti naivnost i pobedu blokaderske liste na vanrednim parlamentarnim izborima u Srbiji.
Naredne nedelje Srbiju bi moglo da očekuje osetnije otopljenje, ali bi već 14. novembra, moglo da dođe do značajnog preokreta vremena i prodora hladnog vazduha sa severa Evrope.
Podrška redakciji Informera zbog pritisaka kojima je izložena ne prestaje da stiže. Građani se svakodnevno javljaju našoj redakciji, šalju poruke ohrabrenja i upućuju reči podrške glavnom uredniku Draganu J. Vučićeviću, kao i svim zaposlenima.
Izraz "biti između čekića i nakovnja" često se može čuti u svakodnevnom govoru, naročito kada se neko nađe u teškoj situaciji, pritisnut zahtevima ili očekivanjima sa dve različite strane.
Raskomadana tela, hemikalije korišćene u pokušajima prikrivanja zločina i brutalni napadi motivisani ljubomorom obeležili su slučajeve koji su potresli javnost u Srbiji, Americi i Velikoj Britaniji.
Pripadnici Ministarstva unutrašnjih poslova u Kruševcu uhapsili su N. P. (54) i N.M. (46) iz ovog grada, zbog postojanja osnova sumnje da su izvršili krivično delo neovlašćena proizvodnja i stavljanje u promet opojnih droga.
Policija u Herceg Novom uhapsila je D. T. (30) iz tog grada, nakon što su kod njega pronađeni kokain, marihuana i tablete za koje se sumnja da su bile namenjene uličnoj prodaji.
U Manakovoj kući u Beogradu postavljena je izložba o životu i stvaralaštvu Vojislava J. Đurića, jednog od najvećih srpskih istoričara umetnosti, a posebno vizantijske i srpske srednjevekovne umetnosti.
Motocikl koji je korišćen kao vozilo Betmena u filmovima "Mračni vitez" i "Mračni vitez: Povratak" ponuđen je na aukciji filmskih rekvizita, a procenjuje se da bi mogao da dostigne cenu od čak 900.000 funti, odnosno oko 1,07 miliona evra.
Dobitnica prestižnih nagrada Toni, Gremi i Emi, glumica Sintija Erivo, pridružila se ekipi predstojećeg biografskog filma o legendarnom reperu Snup Dogu.
Holivudska glumica Morgan Ferčild (76), koju publika širom sveta pamti kao majku Čendlera Binga iz kultne serije "Prijatelji", pridružila se platformi OnlyFans i tako postala još jedna u nizu poznatih glumica koje su odlučile da isprobaju ovaj način komunikacije sa publikom.
Novi Bluetooth HDT standard donosi brži prenos podataka i revolucionarni pomak u kvalitetu zvuka, a uređaje na tržištu možemo da očekujemo već početkom 2027. godine.
Ovaj recept za brzu večeru kombinuje piletinu, tikvice, pečurke, grčki jogurt i limun, čineći savršen balans ukusa i hranjivih sastojaka uz minimum kalorija.
Prema najnovijem istraživanju za 2027. godinu, evropski gradovi ponovo dominiraju na listi najbezbednijih, a sam vrh zauzeli su Cirih, Amsterdam i Rejkjavik.
Na društvenoj mreži X pojavila se monstruozna poruka upućena muzičkoj zvezdi Jeleni Karleuši, u kojoj se direktno poziva na njeno samoubistvo, što je izazvalo ozbiljnu zabrinutost i oštre reakcije.
Pevač Dragi Domić ispričao je da se na jednoj svadbi susreo sa čudnom situacijom, on je shvatio da je zabavljao goste i na mladinom prethodnom venčanju.
Pevačica Katarina Živković otkrila je da joj je dijagnostikovana insulinska rezistencija, zbog čega je morala iz korena da promeni način ishrane i životne navike kako bi sprečila razvoj dijabetesa.
Katarina Lazić, supruga pevača Darka Lazića, i dalje se teško miri sa bolnom činjenicom da njenog devera Dragana više nema, a priznaje da još uvek nije u potpunosti svesna gubitka koji je zadesio njihovu porodicu.
Pevačica Zlata Petrović otkrila je da od penzije koju trenutno prima ne može baš lagodno da živi, ali da očekuje znatno veća mesečna primanja kada počne da dobija i inostranu penziju, koju je godinama uplaćivala tokom rada u Austriji.
Komentari