Smešten na istoku Srbije u blizini Despotovca, manastir Manasija predstavlja jedno od najstarijih zdanja srednjovekovne Srbije. Zadužbina je velikog srpskog vladara despota Stefana, sina cara Lazara i smatra se spomenikom kulture od velikog značaja.
Ovaj manastir opasan je visokim i jakim zidinama, a tačno vreme početka njegove gradnje i dalje je nepoznato. Osim istorijskog, ovaj manastir ima i ogroman kulturni značaj, s obzirom na to da je odmah po osnivanju, u okvirnu njegovih zidina, počela sa radom "Resavska škola" koja je imala značajni uticaj na razvijanje srpske književnosti.
"Resavska škola" tada je bila prepisivačka radionica i bila je izvor pisanih dela i prevoda i posle pada despotovine. Prepisivači su bili monasi, koji su se u manastir Manasija uselili odmah posle izgradnje, a njihova dela naširoko su važila za pouzdane izvore informacija.
Manastirski kompleks sastoji se iz crkve Svete Trojice, velike trpezarije ili takozvane "škole" i tvrđave sa 11 kula od kojih je najveća "Despotova kula". Od 1954. godine Manasija postaje ženski manastir, a nekoliko decenija kasnije za potrebe rastućeg sestrinstva sagrađen je i savremeni konak koji se nalazi na istočnom delu porte.
Foto: Tanjug
Mošti despota Stefana
Jedna od najvećih misterija bila je ta što se nikako nije moglo tačno utvrditi gde počivaju mošti despota Stefana, neki su smatrali da su one u Manasiji, dok su mnogi mislili da one leže upravo u manastiru Koporin. Međutim, višedecenijska nagađanja prekinuta su analizom ostatka koja su pronađena u Manasiji i prema njoj je, sa 99,93%, utvrđeno da su ostaci pripadali despotu Stefanu.
U toku viševekovne turske okupacije, manastir je više puta pustošen i razaran. Sa crkve je bio skinut olovni krov, pa je više od jednog veka crkvena građevina prokišnjavala i dve trećine fresaka je nepovratno propalo.
Ipak, i pored velikih oštećenja koja je ova svetinja pretrpela i dalje se oseća neverovatan mir u porti. Dvorište je prelepo uređeno, sa puno zelenila, a osoblje koje radi veoma je ljubazno. Freske odlikuje autentičan kolorit i umetnički stil, budući da su ga oslikali najbolji umetnici Vizantije u to vreme.
U manastirskoj radnji pored raznog asortimana, možete kupiti i domaće proizvode koji se prave upravo u manastiru. Takođe imaju i liniju kozmetika koja ima delotvorna dejstva na razna oboljenja kože, zglobova itd.
O knjizi „Srbi u vihoru novog svijeta: Srbija i Srpska pred izazovima” i našoj istoriji, govorio je u Info danu njen autor sociolog prof. dr Milimir Mučibabić.
Stav Nikole Tesle prema zdravlju i bolesti iz današnje perspektive zvuči kao da je bio ”čudotvorac” koji je razumeo da bol ima fizičku, psihičku i emocionalnu komponentu u sebi.
Tog 17. jula 1946. godine streljan je Dragoljub Draža Mihailović, komandant Jugoslovenske vojske u Otadžbini. Mnogi detalji o hapšenju, suđenju i smrti Dragoljuba Mihailovića i danas su obavijeni velom tajne, a njegov lik i delo izazivaju brojne polemike i kontroverze. Nešto od onoga što je general govorio u svoju odbranu ipak je sačuvano.
U selu Račak na Kosovu i Metohiji, opština Štimlje, pre 25 godina, 15. januara 1999. dogodio se oružani sukob srpske policije i pripadnika albanskih terorističkih formacija, takozvane OVK.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
O knjizi „Srbi u vihoru novog svijeta: Srbija i Srpska pred izazovima” i našoj istoriji, govorio je u Info danu njen autor sociolog prof. dr Milimir Mučibabić.
Džihadisti iz Sarajeva spalili su zastavu Republike Srpske postavljenu na jarbolu uz entitetsku liniju između Bosne i Hercegovine i Republike Srpske u blizini Darive.
Bogat dečiji program, rekordna zastava, primeri tehnološkog napretka i koncerti najvećih domaćih muzičkih zvezda. To je samo deo onoga što će građani imati prilike da vide sutra, 27. juna, na velikom skupu ispred Skupštine Srbije.
Pred Posebnim odeljenjem za borbu protiv visokotehnološkog kriminala Višeg javnog tužilaštva u Beogradu saslušan je V. J. zbog pretnji predsedniku Aleksandru Vučiću i glavnom javnom tužiocu VJT.
Dok naša Vlada sa ponosom podržava ispunjenje poslednje želje srpskog heroja, Aleksandar Radovanović, generalni sekretar Pokreta slobodnih građana i jedan od podržavalaca uličnih blokada, sramno je napao lik i delo Blagoja Jovovića.
Samozvana organizacija „Alternativa Crna Gora“, predvođena Veskom Pejakom, pokrenula je sramnu hajku protiv vlasnika i glavnog urednika Informera Dragana J. Vučićevića!
Viši sud u Beogradu, po predlogu Višeg javnog tužilaštva u Beogradu izdao je međunarodnu poternicu protiv dvojice muškaraca osumnjičenih da su učestvovali u ubistvu Darka Veskovića Prike u Kumodražu.
Maloletni M.M. koji je kao 13-godišnjak ubio školskog druga Andreja Simića (13) u porodičnoj kući u Niškoj Banji, biće saslušan danas u Višem sudu u Nišu na suđenju svojim roditeljima M. M. i M. M. M. optuženim za teško delo protiv opšte sigurnosti i zlostavljanje maloletnika.
Najnoviji detalji iz istrage ubistva Darka Veskovića u Kumodražu ukazuju na sumnju da je zločin bio unapred i detaljno osmišljen, a da je napadač iskoristio javni oglas za posao pica-majstora kako bi prišao žrtvi.
Pripadnici policije u Novom Pazaru, po nalogu nadležnog tužilaštva, podneće krivičnu prijavu protiv N. I. (42) iz Novog Pazara zbog sumnje da je izvršio krivično delo falsifikovanje isprave.
Vlasti Krima i grada Sevastopolja odlučile su danas da proglase regionalno vanredno stanje radi rešavanja ekonomskih problema, saopštio je guverner Krima Sergej Aksjonov.
Kamion sa prikolicom koji je prevozio više od 400 košnica prevrnuo se u Teksasu i ispustio milione pčela u naseljeno područje, zbog čega su hitne službe zatvorile puteve i naredile stanovnicima da ostanu u kućama.
Pakleni toplotni talas odneo je stotine života širom Evrope, dok temperature u pojedinim zemljama prelaze 40 stepeni. Najteže je pogođena Španija, gde vlasti više od 200 smrtnih slučajeva povezuju sa ekstremnom vrućinom.
Slavni glumac i reditelj Radoš Bajić odlučio je da svoj godišnji odmor provede u Srbiji, tačnije u svom voljenom zavičaju, selu Medveđa kraj Trstenika.
Ako vam se baterija tokom putovanja prazni mnogo brže nego inače, uzrok možda nije stari telefon, već automatski uključeni lokacioni servisi i neprekidna potraga za signalom i Wi-Fi mrežama.
Glumica Selma Hajek otkrila je da efekat prirodnog "fejsliftinga" postiže tako što kosu zateže u visoki rep ili čvrstu punđu, što vizuelno podiže crte lica.
Čuveni kolač "slatki greh", koji se pravi od keksa, vanila krema i čokolade, gotov je za svega 20 minuta i idealan je izbor kada želite osvežavajući desert bez uključivanja rerne.
Specijalnim nultim danom sinoć je svečano otvoreno ovogodišnje izdanje festivala Belgrade Music Week, a čast da započnu najveći muzički događaj leta, i to višečasovnim koncertnim spektaklom, pripala je neprikosnovenom tandemu - Jali Bratu i Bubi Corelliju.
Večeras će Tašmajdan biti epicentar najvećeg muzičkog događaja godine. Sve je spremno za Južni Vetar festival, spektakl koji će na jednom mestu okupiti legende najpopularnijeg muzičkog pokreta u istoriji domaće muzike.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.