Smešten na istoku Srbije u blizini Despotovca, manastir Manasija predstavlja jedno od najstarijih zdanja srednjovekovne Srbije. Zadužbina je velikog srpskog vladara despota Stefana, sina cara Lazara i smatra se spomenikom kulture od velikog značaja.
Ovaj manastir opasan je visokim i jakim zidinama, a tačno vreme početka njegove gradnje i dalje je nepoznato. Osim istorijskog, ovaj manastir ima i ogroman kulturni značaj, s obzirom na to da je odmah po osnivanju, u okvirnu njegovih zidina, počela sa radom "Resavska škola" koja je imala značajni uticaj na razvijanje srpske književnosti.
"Resavska škola" tada je bila prepisivačka radionica i bila je izvor pisanih dela i prevoda i posle pada despotovine. Prepisivači su bili monasi, koji su se u manastir Manasija uselili odmah posle izgradnje, a njihova dela naširoko su važila za pouzdane izvore informacija.
Manastirski kompleks sastoji se iz crkve Svete Trojice, velike trpezarije ili takozvane "škole" i tvrđave sa 11 kula od kojih je najveća "Despotova kula". Od 1954. godine Manasija postaje ženski manastir, a nekoliko decenija kasnije za potrebe rastućeg sestrinstva sagrađen je i savremeni konak koji se nalazi na istočnom delu porte.
Foto: Tanjug
Mošti despota Stefana
Jedna od najvećih misterija bila je ta što se nikako nije moglo tačno utvrditi gde počivaju mošti despota Stefana, neki su smatrali da su one u Manasiji, dok su mnogi mislili da one leže upravo u manastiru Koporin. Međutim, višedecenijska nagađanja prekinuta su analizom ostatka koja su pronađena u Manasiji i prema njoj je, sa 99,93%, utvrđeno da su ostaci pripadali despotu Stefanu.
U toku viševekovne turske okupacije, manastir je više puta pustošen i razaran. Sa crkve je bio skinut olovni krov, pa je više od jednog veka crkvena građevina prokišnjavala i dve trećine fresaka je nepovratno propalo.
Ipak, i pored velikih oštećenja koja je ova svetinja pretrpela i dalje se oseća neverovatan mir u porti. Dvorište je prelepo uređeno, sa puno zelenila, a osoblje koje radi veoma je ljubazno. Freske odlikuje autentičan kolorit i umetnički stil, budući da su ga oslikali najbolji umetnici Vizantije u to vreme.
U manastirskoj radnji pored raznog asortimana, možete kupiti i domaće proizvode koji se prave upravo u manastiru. Takođe imaju i liniju kozmetika koja ima delotvorna dejstva na razna oboljenja kože, zglobova itd.
O knjizi „Srbi u vihoru novog svijeta: Srbija i Srpska pred izazovima” i našoj istoriji, govorio je u Info danu njen autor sociolog prof. dr Milimir Mučibabić.
Stav Nikole Tesle prema zdravlju i bolesti iz današnje perspektive zvuči kao da je bio ”čudotvorac” koji je razumeo da bol ima fizičku, psihičku i emocionalnu komponentu u sebi.
Tog 17. jula 1946. godine streljan je Dragoljub Draža Mihailović, komandant Jugoslovenske vojske u Otadžbini. Mnogi detalji o hapšenju, suđenju i smrti Dragoljuba Mihailovića i danas su obavijeni velom tajne, a njegov lik i delo izazivaju brojne polemike i kontroverze. Nešto od onoga što je general govorio u svoju odbranu ipak je sačuvano.
U selu Račak na Kosovu i Metohiji, opština Štimlje, pre 25 godina, 15. januara 1999. dogodio se oružani sukob srpske policije i pripadnika albanskih terorističkih formacija, takozvane OVK.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
O knjizi „Srbi u vihoru novog svijeta: Srbija i Srpska pred izazovima” i našoj istoriji, govorio je u Info danu njen autor sociolog prof. dr Milimir Mučibabić.
Američki Stejt department oglasio se povodom najave da od sutra počinje strateški dijalog Srbije i Sjedinjenih Američkih Država, istakavši kako to odražava novu eru odnosa dve zemlje.
Tim od pet američkih tužilaca dolazi u ponedeljak u Derventu da istraži zločine koji su 1992. počinjeni nad Srbima u logoru Rabić, koji je bio pod kontrolom Hrvatskog vijeća odbrane (HVO).
Inspekcija Ministarstva zaštite životne sredine (MZŽS) danas je brzo reagovala po prijavama građana na kršenje propisa i nesavesno ponašanje odgovornih u opštinama Žabalj i Prijepolje koje su dostavljene preko portala "Ko si bre ti?", koji je inicirao predsednik Srbije Aleksandar Vučić.
Poznati pevač narodne muzike Milan Topalović Topalko, koji je u jednom trenutku odlučio da postane blokader, otvoreno se nudi za nosioca takozvane studentske liste.
Držanje predsednika Srbije Aleksandra Vučića u Kijevu bilo je dostojanstveno, odgovorno i u skladu s osećanjima većine srpskog naroda, poručio je danas predsednik SNSD Milorad Dodik i istakao da je za srpski narod tragedija to što je došlo do sukoba dva bratska pravoslavna naroda - Rusa i Ukrajinaca.
Lažno istraživanje CRTE, po kome blokaderi imaju skore deset odsto prednosti među opredeljenim biračima u odnosu na Srpsku naprednu stranku (44,9% - 35,7%) bilo je povod da se oglasi i blokader sa dna kace, novinar tajkunskog niskotiražnog lista Danas i profesor sociologije na Filozofskom fakultetu u Novom Sadu Aleksej Kišjuhas.
Dve osobe poginule su u teškoj saobraćajnoj nesreći koja se u sredu oko 19 časova dogodila na raskrsnici državnih puteva DC-547 i DC-54 kod Obrovca, u blizini nekadašnje fabrike glinice.
Posle iznenadne smrti Vuka Matića (22) Šabac je ponovo zavijen u crno, kao 27. aprila kada je u teškoj saobraćajnoj nezgodi kod Hrtkovaca poginulo troje mladih ljudi iz ovog grada.
Američka agencija Blumberg objavila je analizu u kojoj navodi da se Rusija istovremeno suočava sa vojnim, ekonomskim, diplomatskim i društvenim izazovima.
Epl je godinama imao drugačiji pristup od Android proizvođača i nije se upuštao u trku za što većim kapacitetom baterije. Međutim, dolazak Ajfona 18 serije mogao bi da označi veliki preokret, jer se očekuje da će AEpl napraviti značajne promene i ozbiljnije odgovoriti na konkurenciju kada je u pitanju trajanje baterije.
Iako su savremene drogerije prepune različitih preparata koji obećavaju jaču, gušću i zdraviju kosu, mnogi ljudi i dalje veruju tradicionalnim kućnim receptima. Među najpoznatijim takvim metodama nalazi se utrljavanje male količine domaće rakije u vlasište,
Iako važe za jedno od najlakših povrća za uzgoj, tikvicama je nekada potreban mali podsticaj kako bi davale plodove sve do jeseni. Tajna iskusnih baštovana krije se u jednom jednostavnom koraku pre same sadnje malčiranju zemljišta.
Voditelj Milan Milošević gostovao je u emisiji "Demanti", gde je otkrio da mu je nuđeno vrtoglavih 10.000 evra kako ne bi objavio jednu vest, što je on odbio.
Milan Milošević je u emisiji "Demanti" šokirao voditeljku kada je izjavio da je na paparaco fotkanju vukao "pimpek" voditelja i rijaliti učesnika Filipa Đukića jer se skupio od hladnoće!
U novoj epizodi naše emisije "Demanti" koja se emituje svakog četvrtka u 20h na YouTube kanalu "Informer Portal", Milan Milošević je pred našom voditeljkom Milicom Stanimirović konačno stavio tačku na sve spekulacije o svom životu i zaradi, ali i otkrio na koji način se skućio.
Pevačica Dara Bubamara trenutno boravi na primorju gde uživa sa 20 godina mlađim dečkom, a neretko provode vreme i na luks jahti odakle se sada oglasila.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.