Nemačka je u Drugom svetskom ratu bez objave rata na današnji dan 6. aprila 1941. godine, napala Kraljevinu Jugoslaviju. Beograd, koji je tri dana ranije proglašen otvorenim gradom, u 6.30 sati napala su 234 bombardera i 120 lovaca. U bombardovanju nastavljenom i naredna dva dana poginulo je oko 2.500 ljudi.
U bombardovanju nastavljenom i naredna dva dana poginulo je oko 2.500 ljudi. Uništeno je više stotina zgrada, među njima i zdanje Narodne biblioteke Srbije, ustanove osnovane 1832, sa oko 300.000 knjiga, uključujući srednjovekovne rukopise i druga dela od neprocenjive vrednosti za srpsku kulturu.
Aprilski napad bez objave rata je, prema brojnim istorijskim izvorima, bio Hitlerova odmazda za 27. mart 1941, kada su zbog potpisivanja pakta sa Nemačkom oboreni vlada Cvetković-Maček i namesništvo čija je prva ličnost bio knez Pavle Karađorđević.
Foto: wikipedia.com
Bombardovanje Beograda 1941.
Pošto su predstavnici vlade Kraljevine Jugoslavije 25. marta u Beču potpisali protokol o pristupanju Trojnom paktu, predvođenim Nemačkom, 27. marta je usledio puč i masovne demonstracije podrške pučistima u Beogradu, ali i drugim srpskim gradovima i u još nekim u zemlji. I puč i masovni protesti bili su manifestacije jasnog opredeljenja ka zapadnim saveznicima.
Tačan broj žrtava bombardovanja Beograda nije tačno utvrđen. Evidentirano je da je tokom vazdušnih napada poginulo 1.160 Srba, civila, ali tačan broj nikada nije utvrđen, dok je u bombardovanju ranjeno 1.400 stanovnika prestonice.
Pripadnici jugoslovenskog ratnog vazduhoplovstva hrabro su se suprotstavili napadačima i naneli im znatne gubitke. U prvim vazdušnim borbama 6. aprila poginula su dvojica, a ranjeno je šest jugoslovenskih pilota. U aprilskim vazdušnim borbama poginulo je 11 jugoslovenskih avijatičara.
U naletima nacističkih bombardera pogođeno je i porodilište u Krunskoj, jedno obdanište, Slavija, Nemanjina i Dečanska ulica, Bajlonijeva pijaca, Pašino brdo, Zeleni venac, Železnicka stanica, Narodno pozorište.
Foto: sites.google.com
Bombardovani Beograd 1941. godine
Zgrada Narodne biblioteke na Kosančićevom vencu, uništena je takođe tog 6. aprila 1941. u požaru, pri čemu je izgoreo čitav bibliotečki fond od preko 300.000 knjiga, među kojima su se nalazili i brojni retki i dragoceni primerci, autografi, dokumenti.
Albanci su 1969. godine minirali srpsku pravoslavnu crkvu i oni su tvrdili da se radi o rimskoj, katoličkoj crkvi iz 12. veka, što je potpuna laž i gaženje tradicije kulture i identiteta jednog naroda.
Obaranje F-117 kod Buđanovaca je događaj tokom agresije NATO i bombardovanja SRJ koji predstavlja prvi i jedini potvrđeni gubitak aviona NATO alijanse izrađenog u stelt tehnologiji.
Dok se ovih dana polemiše o budućoj sudbini ostataka kompleksa Saveznog sekretarijata za narodnu odbranu (SSNO), kako se pogrešno često naziva ,,Generalštab”, arhitektonskog mastodonta na uglu Nemanjine i Kneza Miloša, skoro da se ne zna da su se upravo na tom mestu skoro čitav vek, pre nego što je Tito odlučio da baš ti podigne svoje ministarstvo odbrane, nalazile dve zgrade koje su srušene iako su imale veliku istorijsku i kulturnu vrednost i bile delo slavnih arhitekata.
Dragoljub Draža Mihailović bio je čuveni četnički vojvoda koga su posle Drugog svetskog rata streljali komunisti. Od 1946. godine se postavlja pitanje gde se nalazi njegov grob, iako je bilo mnogo spekulacija, do danas nije potvrđena tačna lokacija. Međutim, isplivale su nove informacije.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Albanci su 1969. godine minirali srpsku pravoslavnu crkvu i oni su tvrdili da se radi o rimskoj, katoličkoj crkvi iz 12. veka, što je potpuna laž i gaženje tradicije kulture i identiteta jednog naroda.
Glavni urednik Informera Dragan J. Vučićević objavio je tokom današnjeg prvog Kolegijuma naše televizije ekskluzivne informacije kako je Beograd spreman da uvede recipročne mere Crnoj Gori nakon što je on u toj zemlji stavljen na crnu listu.
Predsednik Demokratske stranke (DS) Srđan Milivojević dotrčao je kod hrvatskih medija i preko njih otkrio svoje političke fantazije, istovremeno preteći aktuelnoj vlasti u Srbiji.
Predsednik Republike Srbije Aleksandar Vučić predstavio je javnosti najnoviji, sveobuhvatni paket državnih mera koje su direktno usmerene na podizanje životnog standarda i ekonomsko osnaživanje svih građana naše zemlje.
Skupina koja sebe naziva studentima u blokadi je još jednom pokazala da kada ne maltretiraju i ne napadaju građane Srbije kojima ne daju da mirno žive, onda napadaju i maltretiraju jedni druge.
Eparhija raško-prizrenska izrazila je danas duboku zabrinutost i najodlučniji protest povodom postupanja tzv. kosovske policije tokom i naročito nakon jučerašnjeg obeležavanja Vidovdana na Gazimestanu.
U istoriji pravosuđa postoje trenuci kada svedoci, teorije i spekulacije padaju u vodu pred jednim jedinim, neoborivim materijalnim dokazom. Tehnologija, forenzika i digitalni tragovi danas kroje sudbinu optuženih, a neki od najpoznatijih procesa u Srbiji i svetu prelomljeni su upravo u sekundi kada je na sto iznet dokaz koji je promenio sve.
Putevi opojnih droga se ukrštaju u Srbiji jer se nalazi na geografskoj sponi Evrope u Azije, kaže za Informer Marko Nicović, advokat i član svetske Asocijacije šefova policija.
Viši sud u Bijelom Polju ukinuo je oslobađajuću presudu Osnovnog suda u Podgorici od 3. oktobra prošle godine i vratio predmet "Tunel“ na ponovno suđenje.
Prava drama odigrala se večeras u samom centru Novog Sada, kada je izbio požar u Kosovskoj ulici. Prema prvim informacijama, vatrena stihija je zahvatila jedan napušteni objekat, a gust dim je brzo počeo da se širi okolnim ulicama.
Komanda Oružanih snaga Ukrajine poslala je plaćenike koji govore španski na harkovski pravac, ali je deo njih odbio da izvrši naređenja i samovoljno napustio jedinicu, navode ruske bezbednosne strukture.
Nepoznata osoba ostavila je torbu u blizini zgrade u Monaku, koja je eksplodirala ubrzo nakon toga. Prema prvim izveštajima sa terena, najmanje tri osobe su povređene u ovoj eksploziji.
Tokom 28. juna i u noći na 29. jun, jedinice Odbrambenih snaga Ukrajine izvele su seriju koordinisanih udara na niz važnih vojnih ciljeva pod kontrolom ruskih snaga.
Oružane snage Ruske Federacije izvele su seriju snažnih vazdušnih udara na ukrajinske vojne i industrijske ciljeve u Harkovu, koristeći teške razorne avio-bombe tipa FAB opremljene univerzalnim modulima za planiranje i korekciju (UMPK).
Glumac Predrag Miki Manojlović odbio je reditelja Stivena Spilberga, a francuskom predsedniku Emanuelu Makronu je u lice rekao istinu o Kosovu i Metohiji.
Plaža Glifoneri, koja se nalazi oko 7 kilometara od Limenasa na ostrvu Tasos, predstavlja odličan izbor za sve koji žele da uživaju u mirnom ambijentu i prirodnoj hladovini.
Ako zadobijete opekotine od sunca, važno je da što pre pružite koži odgovarajuću negu. Osim što treba da rashladite kožu i unosite dovoljno tečnosti, oporavak mogu da olakšaju i pojedini prirodni sastojci.
Srbi bruje o vreloj sceni sa Music Week-a kada su se smuvali Indodjija i Đekson, koji je dosta stariji od nje, a malo ko zna da je Đekson drug njenog rođenog brata.
Pevačica Anabela Atijas nastupala je sinoć u Crnoj Gori, a pored njene pojave na bini, pažnju u publici privukla je i bivša članica grupe "Models" Ivana Stamenković Sindi.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.