Bogorodičina crkva u Donjoj Kamenici po mnogo čemu je najneobičnija crkva u čitavoj Srbiji. Smeštena u centru sela kraj Knjaževca i podno Stare planine, ova lepa srednjovekovna građevina i danas je prilično misteriozna i neistražena, a ono što se o njoj zna zapravo otvara mnogo više pitanja, nego što daje odgovora.
Sama arhitektura Bogorodičine crkve prilično je neobična i nekarakteristična za ove krajeve. Iako relativno malih dimenzija, građevina ima kupolu i sprat, ali i dva zvonika zbog kojih se stiče utisak mnogo veće građevine. Nastala je pod uticajem mešavine dva stila - vizantijskog i romanskog, a čitav izgled doneo joj je i nadimak - srpski Notr Dam.
Da stvar bude interesantnija - ovo nije jedina neobičnost kada je u pitanju ova crkva.
Misteriozni ktitor
Crkva Presvete Bogorodice izgrađena je u prvoj polovini 14. veka, ali je njen ktitor nepoznat. Na osnovu ktitorske kompozicije zna se da je crkvu podigao Mihailo. Ipak, o tome ko je Mihailo bio, postoje sporenja - bugarski istoričari smatraju da je u pitanju njihovog car Mihailo Šišman, dok srpski istraživači misle da je crkvica zadužbina Mihaila Anđelovića, velikog vojvode despota Lazara Brankovića.
Postoji i mogućnost da je u pitanju bio neki lokalni plemić, a ne član vladajuće dinastije, pa zapravo pravi ktitor sve do danas ostaje nepoznat.
Foto: Wikipedia
Kako je crkva nekada izgledala?
Bogorodičina crkva je decenijama bila u ruiniranom stanju. Tako je dočekala i početak 20. veka. Zabeleženo je da je 1932. znatan deo oltarskog prostora bio u ruševinama. Konzervatorski radovi i istraživanje okoline okončani su tek 1958. godine, a arheološka iskopavanja tada su otkrila nekropolu u blizini crkve iz perioda od 14. do 17. veka. Osim vrednih materijalnih nalaza oko same svetinje otkopano je i preko 70 grobova.
Zahvaljujući ktitorskoj kompoziciji sačuvanoj u donjem nivou crkve na kojoj se vidi njen nekadašnji izgled, zna se da je nekada imala i drveni egzonarteks sa spratom. On nije obnavljan, pa su od njega danas vidljivi samo kameni temelji.
Bogorodičina crkva u Donjoj Kamenici nalazi se pod zaštitom kao spomenik kulture od velikog značaja.
Jedinstvene freske
Ova crkvica poznata je i po specifičnim freskama od kojih su neke jedinstvene u čitavom pravoslavnom svetu.
Činjenica da je u njihovoj izradi korišćena vizantijsko plava govori o tome da ktitor ove crkvice nije štedeo na troškovima. Ova boja je tokom Srednjeg veka bila skuplja od zlata, pa je korišćena za oslikavanje samo najbogatijih crkava i manastira - Sopoćana, Studenice, Dečana, Gračanice… i Bogorodičine crkve u Donjoj Kamenici.
Foto: Wikipedia
Osim izrade, i pojedini prikazi na freskama neobični su i posebni - Sveti ratnici Teodor Tiron i Teodor Stratilat prikazani su zagrljeni kako jašu na konjima, Tajna večera specifična je po rasporedu sedenja Hristosa i apostola, a u jednoj od kula nalaze se i freske iz ciklusa života i stradanja Svete Petke na kojima je svetiteljka prikazana obnaženih grudi što je jedinstveno u hrišćanskom svetu.
Većini fresaka u donjem nivou crkve ostećena su lica. Rasprostranjeno je mišljenje da je ovo učinjeno za vreme turske vladavine ovim prostorima, ali postoje i tvrdnje da je reč zapravo o običaju koji korene ima u paganskom verovanju.
Naime, po ovome, osoba koja bi odlomila malter sa očiju freske, mogla bi da povrati vid ili izleči kakvu drugu bolest. Ako je ova teorija tačna, oštećenja su mogli napraviti i hrišćani koji su na taj način pokušavali da izleče neku svoju boljku.
Ako posećujete knjaževački kraj Bogorodičina crkva u Donjoj Kamenici mesto je koje ne bi trebalo da propustite. Preko puta ove svetinje nalazi se info centar koji je postavila Turistička ogranizacija Knjaževca tako da tu uvek možete dobiti sve informacije o ovoj crkvici i njenoj misterioznoj prošlosti.
Delujući kao komad Venecije, na oko 14 km udaljen od grada Kotora, usidrio se prelepi miran gradić Perast koji svojom pričom i arhitekturom privlači turiste širom sveta.
Dragoljub Draža Mihailović, ili iz milošte čiča Draža, ostao je upamćen kao jedna od najvoljenijih ličnosti naše istorije, međutim, svaka njegova fotografija koja je dospela u javnost prikazuje ga u starijim danima svog života.
Beograd je tokom proteklih vekova građen i rušen, išao iz ruke u ruku, od Rimskog preko Osmanskog do Austrougarskog carstva, a i dalje, iako danas urbana metropola, krije misteriozne i nadasve zanimljive priče koje nikoga ne ostavljaju ravnodušnim.
Životni put princa Đorđa Karađorđevića, najstarijeg sina kralja Petra Prvog i Zorke, kćerke crnogorskog kralja Nikole Prvog, bio je predmet različitih opisa i tumačenja, a i danas ga prate brojne kontroverze i nimalo lepe priče koje su navodno uticale na njegovu sudbinu u borbi za presto.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Delujući kao komad Venecije, na oko 14 km udaljen od grada Kotora, usidrio se prelepi miran gradić Perast koji svojom pričom i arhitekturom privlači turiste širom sveta.
Međuvladin memorandum Rusije i Indije o saradnji na razvoju Severnog morskog puta mogao bi da bude potpisan do kraja ove godine, izjavio je potpredsednik Vlade Rusije Denis Manturov.
Predsednik Aleksandar Vučić sastao se u Parizu sa francuskim predsednikom Emanuelom Makronom, gde su imali izuzetno važne razgovore o budućnosti dveju zemalja, novim investicijama i strateškim projektima koji će dodatno pogurati ekonomiju Srbije u sam vrh Evrope!
Sociolog i profesor Filozofskog fakulteta Vladimir Vuletić je razotkrio lažne nade blokadera i opozicije. Vuletić je otkrio svu nemoć i nerad ove elite, progovorio o snazi Srpske napredne stranke i najavio potpuni kraj blokaderskog pokreta!
Hrvatski mediji zatečeni su susretom Aleksandra Vučića i Emanuela Makrona u Parizu. Umesto osude kojoj su se u Zagrebu nadali, francuski predsednik srdačno je dočekao Vučića, čime su u vodu pali svi pokušaji da se Srbija stavi u političku izolaciju.
Mark Kinanga u Srbiju je stigao pre četiri godine, za samo dve naučio je jezik i uklopio se u novu sredinu, a uskoro ćemo videti kako će se snaći u Exatlonu.
Doktor Stojan Radenović, matematičar i profesor u penziji gostujući u Info jutru objasnio je zašto je za njega čast da bude na izbornoj listi Srpske napredne stranke.
Informer TV od ranog jutra pratiće ispraćaj Ratka Mladića. Naša televizija emitovaće specijalni program posvećen sahrani genrala, uz direktna uključenja i praćenje svih dešavanja.
Taksista iz Skoplja priveden je nakon što je opljačkao turistu iz Kine koji je odbio da mu plati više od stvarne cene prevoza, saopštilo je Ministarstvo unutrašnjih poslova Severne Makedonije.
U Obrenovcu je tokom protekle noći upucan muškarac, koji je sa teškim telesnim povredama zbrinut na Vojno-medicinskoj akademiji u Beogradu, saopšteno je danas iz VMA.
Službeniku Uprave policije M. K., zaposlenom u Odeljenju bezbednosti Mojkovac, određeno je zadržavanje do 72 sata zbog sumnje da je zloupotrebio službeni položaj tako što je od jednog vozača uzeo 100 evra za navodno počinjeni prekršaj.
Međuvladin memorandum Rusije i Indije o saradnji na razvoju Severnog morskog puta mogao bi da bude potpisan do kraja ove godine, izjavio je potpredsednik Vlade Rusije Denis Manturov.
Evropa se ubrzano priprema za mogući rat sa Rusijom, a zatvaranje ruskih diplomatskih i kulturnih predstavništava predstavlja samo jednu fazu mnogo šire eskalacije koja bi mogla da se završi otvorenim sukobom, ocenjuje ruski analitičar i publicista Jurij Barančik.
Zatvaranje takozvanog „Volčanskog kotla“, u kojem se prema ruskim izvorima nalazi oko 2.000 ukrajinskih vojnika, moglo bi da otvori ruskim snagama prostor za dalje napredovanje prema Harkovu, ocenio je ruski vojni stručnjak i penzionisani kapetan prvog ranga Vasilij Dandikin.
Evropa bi, ukoliko nastavi da povećava sposobnost Ukrajine za napade duboko unutar Rusije, mogla da se suoči sa trenutkom kada će Moskva uzvratiti direktnim udarima na ciljeve u Nemačkoj i drugim državama NATO-a, upozorio je penzionisani brigadni general Bundesvera Erih Vad.
Ekranizacija istorijskih ličnosti i kompleksnih biografskih drama uvek privlači veliku pažnju javnosti. Nema sumnje da bi film o životu bivšeg komandanta Vojske Republike Srpske generala Ratka Mladića izazvao veliko interesovanje publike u Srbiji, ali i u svetu.
Karirani dezen je jedan od onih modnih klasika koji se svake jeseni vraća u novom ruhu. Ove sezone posebno će biti zastupljen na jaknama, koje dolaze u raznovrsnim krojevima - od opuštenih bomber modela do sofisticiranijih varijanti.
Koliko seksa je "previše" ne može se precizno odrediti, jer je granica različita za svakoga. Ipak, učestali ili dugotrajni seksualni odnosi mogu izazvati bol, oticanje, iritaciju i povećati rizik od određenih infekcija, upozoravaju stručnjaci.
Želite li da vam stomak izgleda ravnije, struk bude uži, a osećaj nadutosti nestane? Ova jednostavna salata od kupusa, cvekle i šargarepe može biti zanimljiv dodatak ishrani kada želite lagan obrok bogat povrćem.
Voditeljka "Slagalice" Jelena Simić jednom prilikom otvoreno je govorila o svojoj porodici, braku i roditeljstvu, ali i o izazovima sa kojima se susretala kao majka dvoje dece.
Majka Miljane Kulić Marija Kulić bez zadrške je prokomentarisala sve aktuelne teme i skandale koji poslednjih dana potresaju rijaliti program "Elita 10".
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.