Na današnji dan, 1921. godine umro je Petar Prvi Karađorđević, kralj Srbije, jedan od najomiljenijih vladara naše zemlje u istoriji.
Njegova smrt 1921. godine ostavila je tugu u srcima svih naroda Srbije. Njegova vladavina ostavila je neizbrisiv trag na Srbiju, a njegova dela i doprinosi se i danas slave širom zemlje.
Rođen kao unuk slavnog Karađorđa, Petar je rano pokazao hrabrost i odlučnost. Njegovo učešće u Francusko-pruskom ratu i Hercegovačkom ustanku svedoče o njegovoj strasti prema vojničkom pozivu i odanosti svojoj zemlji. Mrkonjić Grad, nazvan po njegovom pseudonimu, i danas ponosno svedoči o njegovom doprinosu u borbi za slobodu.
Foto: S. K.
Kralj Petar Prvi Karađorđević
Bračna zajednica sa crnogorskom princezom Zorkom bila je izuzetno važna za Petra. Njihova deca, trojica sinova Đorđe, Aleksandar i Andrija, kao i ćerke Jelena i kratkoživela Milena, doprinela su njihovoj porodičnoj sreći. Krunisanje Petra I u Sabornoj crkvi, uz prisustvo mnogih uglednih ličnosti, označilo je novu eru u Srbiji.
Vladavina kralja Petra I Karađorđevića bila je obeležena napretkom zemlje u mnogim oblastima. Njegova podrška građanskom parlamentarizmu, ekonomskom i kulturnom razvoju, kao i diplomatskim vezama sa zemljama poput Francuske, Velike Britanije i Rusije, obezbedila je Srbiji prestižnu poziciju na svetskoj sceni.
Petar I nije bio samo vladar za stolom, već i na bojištu. Učestvovao je u balkanskim ratovima, šireći teritoriju Srbije i zasluženo osvajajući titulu "Oslobodilac". Tokom Prvog svetskog rata, hrabro je predvodio svoju vojsku kroz teške trenutke, a njegova snaga i odlučnost bili su inspiracija za ceo narod.
Foto: printskrin/youtube.com
Kralj Petar Prvi Karađorđević
Nakon povratka u Beograd, kralj Petar I je i dalje ostao voljen i poštovan, ali zdravlje mu je bilo narušeno.
Njegova smrt 1921. godine ostavila je tugu u srcima svih naroda Srbije. Sahranjen je u crkvi na Oplencu, mestu koje je sam podigao kao izraz svoje duboke veze sa otadžbinom.
"Čika Pera" će zauvek ostati sinonim za hrabrost, požrtvovanost i skromnost. Njegovo prevođenje dela "O slobodi" Džona Stjuarta Mila pokazuje i njegov intelektualni doprinos, dok sećanje na njega i dalje živi kroz priče, legende i pesme.
Rudolf Arčibald Rajs umro je u Beogradu na današnji dan, 8. avgusta 1929. godine. Bio je švajcarski forenzičar, publicista, doktor hemije i profesor na Univerzitetu u Lozani. Svetski poznat postao je kao kriminolog radom na istraživanju zločina nad srpskim narodom za vreme Prvog svetskog rata.
Petar Bojović je bio mnogo toga - vojnik koji nije želeo da se bavi politikom, vojskovođa koji nije napuštao svoje ratnike, čovek privržen porodici, strog prema svima, a najviše prema sebi, zaboravljeni heroj... U nizu od samo četiri srpska generala koji su dobili čin vojvode, bio je poslednji kome je ova počast dodeljena, a i najmlađi.
Jedan od najbriljantnijih vojskovođa Prvog svetskog rata i jedan od najvećih ako ne i najveći, u istoriji Srba, Živojin Mišić, rođen je u selu Struganik, desetak kilometara jugoistočno od Mionice, približno stotinu kilometara od Beograda, 7. jula po starom odnosno 19. jula po novom, zvaničnom kalendaru.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Rudolf Arčibald Rajs umro je u Beogradu na današnji dan, 8. avgusta 1929. godine. Bio je švajcarski forenzičar, publicista, doktor hemije i profesor na Univerzitetu u Lozani. Svetski poznat postao je kao kriminolog radom na istraživanju zločina nad srpskim narodom za vreme Prvog svetskog rata.
Za svega mesec dana, vlasti u Podgorici izvele su nezapamćeni udarac i brutalno zabili tri noža u leđa Srbiji i čitavom srpskom narodu! Najpre su sramno izmenili Ustav i ponovo odbili da srpskom jeziku daju status službenog, potom su bezobzirno blokirali inicijativu za povlačenje lažnog priznanja takozvanog Kosova, a kruna bezumlja usledila je kada su sa okorelim ustašama slavili zločinačku "Oluju" i etničko čišćenje Srba!
Ideolog kragujevačkih blokadera i profesor Fakulteta inženjerskih nauka u Kragujevcu Miladin Stefanović, u "specifičnom" psihičkom stanju, najprizemnije je vređao aktivistkinje Srpske napredne stranke.
Novi talas bezumlja, autošovinizma i brutalnog vređanja sopstvenog naroda ponovo je zapalio društvene mreže, a glavni akter je blokaderski glumac Tihomir Stanić.
Snimak mladića koji se, nakon teškog pada sa motora i borbe za život, oglasio iz bolničkog kreveta rečima “Srbija pobeđuje!”, izazvao je snažne reakcije na društvenim mrežama.
Predsednik Republike Srbije Aleksandar Vučić ugostio je večeras predsednika Ukrajine Volodimira Zelenskog, koji je doputovao u svoju prvu zvaničnu posetu našoj zemlji otkako se nalazi na čelu ukrajinske države.
Mladić u zatvoru Bilice u Hrvatskoj prijavio je da je više puta silovan, a slučaj je uzburkao javnost zbog sumnji na zataškavanje. Počinilac je navodno višestruki povratnik, poznat po sličnim zločinima, uključujući i napad na drugog zatvorenika pre deset godina.
Policija u Kruševcu uhapsila je D. S. (65) iz Batočine zbog sumnje da je izvršio krivično delo neovlašćena proizvodnja i stavljanje u promet opojnih droga, nakon što je u njegovom automobilu pronađena veća količina materije za koju se sumnja da je marihuana.
Prošle su 34 godine od izvršenja poslednje smrtne kazne u Srbiji, a 24 od njenog ukidanja, ali u javnosti sve češće se zbog svirepih zločina traži se da se ona ponovo uvede.
Istaknuti srpski glumac Jovo Maksić je proteran sa ognjišta tokom operacije "Oluja" kojom je izvršeno etničko čišćenje Srba sa prostora Krajine, te je sad progovorio o najtežem periodu u životu.
Zaboravite na zahtevne poze, "ležeći policajac" sve češće se pominje kao jednostavna opcija koja privlači pažnju zbog udobnosti i opuštenog pristupa intimnosti.
Pakovanje kofera ne mora da bude stresno. Uz nekoliko jednostavnih trikova možete poneti sve što vam je potrebno, uštedeti prostor i izbeći pretrpan prtljag.
Visoke letnje temperature mogu biti veoma naporne za pse, pa je važno da vlasnici prilagode svakodnevnu rutinu kako bi svojim ljubimcima olakšali boravak na vrućini.
Kompozitor Milutin Popović Zahar otvoreno je govorio o karijeri Aleksandre Prijović, njenom odnosu sa Lepom Brenom, ali i o izdaji koju je, kako tvrdi, doživeo od jedne od najvećih jugoslovenskih zvezda.
Dača Virijević bez dlake na jeziku raskrinkao je bivše cimere. On je oštro osudio Anitu i Luku, izneo šokantne tvrdnje da Asmin ne voli svoju ćerku Noru, te otkrio da pojedini učesnici već preklinju produkciju za ulazak u narednu sezonu.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.