Rudolf Arčibald Rajs umro je u Beogradu na današnji dan, 8. avgusta 1929. godine. Bio je švajcarski forenzičar, publicista, doktor hemije i profesor na Univerzitetu u Lozani. Svetski poznat postao je kao kriminolog radom na istraživanju zločina nad srpskim narodom za vreme Prvog svetskog rata.
Za redovnog profesora kriminalistike na Univerzitetu u Lozani izabran je 1906. godine, a kao profesor bavio se naučnim radom i stekao ugled kriminologa svetskog glasa.
Godine 1912, za vreme Prvog Balkanskog rata, bio je reporter u Solunu. Na poziv Vlade Srbije, Rajs je 1914. godine došao u našu zemlju da istražuje zločine austrougarske, nemačke i bugarske vojske nad civilnim stanovništvom, o čemu je napisao brojne radove i knjige, a redovne izveštaje objavljivao je u uglednom časopisu neutralne Švajcarske "Gazet", čime je doprineo stvaranju pozitivne slike o srpskom narodu, a protiv propagandne Nemaca i Austrougara o Srbima kao divljačkom narodu.
Foto: Foto: Printscreen You Tube
Arčibald Rajs
Sa srpskom vojskom prešao je Albaniju, učestvovao na Solunskom frontu i sa Moravskom divizijom umarširao u oslobođeni Beograd, novembra 1918. godine.
Bio je član delegacije jugoslovenske Vlade na Mirovnoj konferenciji u Parizu. Zavoleo je srpskog vojnika, seljaka i srpski narod i do kraja života ostao u Srbiji.
Preminuo je 8. avgusta 1929. godine u Beogradu od posledica moždanog udara, kao posledica žučne svađe sa prvim komšijom, bivšim ministrom i ratnim profiterom Milanom Kapetanovićem.
Sutradan, 9. avgusta 1929. godine, telo dr Arčibalda Rajsa bilo je preneto u Opštu državnu bolnicu. Tamo je, prema njegovoj poslednjoj želji, izvađeno njegovo srce radi prenosa na Kajmakčalan. Posmrtni ostaci velikog Švajcarca su izloženi u Oficirskom domu. Sahranjen je 10. avgusta 1929. godine, na Topčiderskom groblju sa vojnim počastima i po pravoslavnom obredu. Na poslednjem ispraćaju velikog srpskog prijatelja bili su izaslanici kralja Aleksandra I Karađorđevića, predstavnici Vlade, građanskih i vojnih vlasti, ogromnog broja naroda, raznih kulturnih i humanitarnih organizacija i veliki broj ratnika.
Foto: Foto: Printscreen You Tube
Arčibald Rajs
Po sopstvenoj želji njegovo izvađeno srce odneseno je u urni na Kajmakčalan, gde je sahranjeno zajedno sa ostalim oslobodiocima Solunskog fronta. Na urni, koja je polomljena od Bugara u Drugom svetskom ratu, je pisalo:
"Ovde u ovoj urni, na vrhu Kajmakčalana zlatno srce spava, prijatelj Srba iz najtežih dana, junak pravde, istine i prava, Švajcarca Rajsa, kom' nek je slava".
Objavio je brojne naučne i stručne radove u svojoj struci, zatim ratne i političke publikacije, od kojih su neke od velikog značaja za istoriju Srbije. U Srbiji je najpoznatije njegovo delo "Čujte Srbi", posmrtno zaveštanje srpskom narodu. Godine 2004. publikacija je štampana u velikom tiražu i deljena besplatno, zaslugom Fondacije "Dr Arčibald Rajs" iz Beograda i Šabačko-valjevske eparhije SPC.
Arčibald Rajs je nosilac brojnih odlikovanja Srbije i Kraljevine Jugoslavije, mnoge ulice i ustanove u Beogradu i drugim gradovima u Srbiji i Republici Srpskoj nose ovo slavno ime, a u njegovu čast podignuti su i spomenici i spomen biste i na širim srpskim prostorima.
Jedan od najbriljantnijih vojskovođa Prvog svetskog rata i jedan od najvećih ako ne i najveći, u istoriji Srba, Živojin Mišić, rođen je u selu Struganik, desetak kilometara jugoistočno od Mionice, približno stotinu kilometara od Beograda, 7. jula po starom odnosno 19. jula po novom, zvaničnom kalendaru.
Petar Bojović je bio mnogo toga - vojnik koji nije želeo da se bavi politikom, vojskovođa koji nije napuštao svoje ratnike, čovek privržen porodici, strog prema svima, a najviše prema sebi, zaboravljeni heroj... U nizu od samo četiri srpska generala koji su dobili čin vojvode, bio je poslednji kome je ova počast dodeljena, a i najmlađi.
Gradu Šapcu je na današnji dan, 8. jula 1920. godine, svečano uručeno francusko odlikovanje "Ratni krst" za heroizam i stradanje njegovog stanovništva u Prvom svetskom ratu u kojem je broj meštana ovog srpskog grada prepolovljen.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Jedan od najbriljantnijih vojskovođa Prvog svetskog rata i jedan od najvećih ako ne i najveći, u istoriji Srba, Živojin Mišić, rođen je u selu Struganik, desetak kilometara jugoistočno od Mionice, približno stotinu kilometara od Beograda, 7. jula po starom odnosno 19. jula po novom, zvaničnom kalendaru.
Dok se blokaderska lista već mesecima predstavlja kao neka nova nada, istina je isplivala na videlo - na njihovoj listi nema studenata, u takozvanim plenumima vlada totalna pustoš, a propali blokaderi sada mole građane da se prijave za kontrolore jer nemaju dovoljno ljudi ni za biračke odbore!
Totalni kolaps u redovima lažne opozicije - Dok pokušavaju da obmanu javnost i predstave se kao složna struktura, njihove tajkunske medijske kuće i lideri su zaratili.
Kandidat za premijera liste "Ujedinjena Srbije" Aleksandar Vučić ocenio je danas, na godišnjicu petooktobarskog puča, da je taj datum strateška katastrofa za Srbiju.
Dok se propali blokaderi i njihovi predstavljaju kao nekakva "nova snaga", njihovi sopstveni ideolozi i analitičari javno su ih raskrinkali i priznali da na takozvanoj "studentskoj listi" nema ni s od studenata, već da su tu "babe i dede" sa prosekom godina od 60!
Politička scena u Srbiji potresena je novim skandalom koji još jednom dokazuje pravo lice opozicije i blokadera. Povodom najnovijih napada, oglasila se Sara Pavkov snažnom porukom koja je otkrila sav očaj blokaderskog pokreta.
Tokom predizborne kampanje i obilaska Srbije, Aleksandar Vučić je otkrio strategiju opozicije. Dok se u javnosti plasiraju lažne priče o blokaderskoj listi i "novim licima", Vučić je otkrio građanima istinu koju opozicija očajnički pokušava da sakrije.
Težak incident vršnjačkog nasilja odigrao se u petak u školi u Ivanjici kada je učenik trećeg razreda, nakon kraće verbalne rasprave u hodniku zgrade, fizički napao i povredio učenika prvog razreda, koji je zbog zadobijenih povreda hitno transportovan u Opštu bolnicu u Čačku.
Nišlijka M.G. (80), čije je telo pronađeno pored mrtvog sina I.G. (52) 31. avgusta u njihovom stanu u Ulici Branka Miljkovića, preminula je prirodnom smrću.
Ozbiljna drama odigrala se sinoć posle 22 časa u jednom tržnom centru u Beogradu, kada je policija intervenisala zbog muškarca koji se zaključao u kabini prodavnice i nije hteo da izađe.
Zlatko G. (70) doveden je na Županijski sud u Zagrebu zbog optužbi da je u januaru ove godine u ulici Kuniščak pokušao da ubije Borisa Š. (51), a iza ovog stravičnog napada krije se potresna porodična tragedija i fatalna zamena identiteta.
Tridesetogodišnja Karli Mišel Heler sa Floride uhapšena je nakon što je u razgovoru sa AI četbotom Klod napisala da planira napad na kancelariju lokalnog šerifa, a poruke je prvo označio bezbednosni sistem kompanije Antropik, zatim ih je pregledao čovek i slučaj prijavio policiji.
Snage međunarodno priznate vlade Jemena tvrde da su u velikoj protivofanzivi preuzele ključne položaje kod moreuza Bab el-Mandeb i veliki deo oblasti Dhubab od Huta (Ansarulah), čime pokušavaju da povrate kontrolu nad jednom od najvažnijih pomorskih ruta na svetu.
Kijev je jutros upao u ozbiljan saobraćajni kolaps posle višednevnih ruskih udara na mostove preko Dnjepra, a najteže je preći sa leve na desnu obalu grada.
Predsednik Ukrajine Volodimir Zelenski zapretio je Rusiji odgovorom ukoliko nastavi napade na mostove preko Dnjepra u Kijevu, poručivši da će posledice eskalacije osetiti i stanovništvo na ruskoj strani.
Film "Diger", u kojem Tom Kruz igra moćnog naftnog tajkuna suočenog sa ekološkom katastrofom gigantskih razmera, doživelo je strahovit debakl na bioskopskim blagajnama, preteći da postane jedan od najvećih promašaja u istoriji sedme umetnosti.
Dubravka Mijtović kaže da je najviše filozofiranja i mlataranja rukama doživela od prosečnih i nekvalitetnih ljudi, ali ne i kod ostvarenih ličnosti poput Milene Dravić.
Glumac Predrag Miki Manojlović govorio je o filmu "Zlatni rez 42: Djeca Kozare", ali i o podelama i kontroverzama koje je to ostvarenje Lordana Zafranovića izazvalo u regionu.
Nakon što je film Lordana Zafranovića "Zlatni rez '42: Djeca Kozare" premijerno prikazan u Beogradu, počele su da pristižu i prve zvanične reakcije iz Hrvatske.
Kupus sa rezancima je jedno od onih jednostavnih domaćih jela koje podseća na tradicionalnu kuhinju i vreme kada se od nekoliko osnovnih namirnica pravio ukusan i zasitan ručak.
Sve veće interesovanje za različite oblike seksualnog zadovoljstva dovelo je i do popularizacije e-stima, odnosno elektrostimulacije. Ovaj trend nazvan je još i masturbacija bez ruku.
Nobelova nagrada za medicinu dodeljena je Karlu Dajserotu, Peteru Hegemanu i Georgu Nagelu za istraživanje o moždanoj aktivnosti, koje podrazumeva proučavanje jonskih kanala kontrolisanih svetlošću i optogenetiku.
Prema astrološkim tumačenjima, svaki horoskopski znak ima određene situacije koje mu posebno teško padaju. Svako od njih ima svoje slabosti i strahove, čak i kada ih ne pokazuje drugima.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.