Nove mere koje se odnose na regulisanje cena i marži danas su zvanično stupile na snagu, međutim, kako stručnjaci objašnjavaju, za svaki pokušaj sabotiranja od strane trgovinskih lanaca, država nastoji da u potpunosti zaštiti građane od svakog vida prevare.
Kada država odluči da menja pravila igre na tržištu i uvede nove mere koje se odnose na cene i marže, posledice se ne osećaju samo u prodavnicama ili na računima potrošača. Takve odluke imaju mnogo širi značaj i direktno se odražavaju na državni budžet.
Marže, odnosno razlika između nabavne i prodajne cene, deo su mehanizma koji određuje koliko će proizvodi i usluge koštati, a time i koliki će biti poreski prihodi države kroz PDV, akcize i druge namete. Kada marže budu niže, potrošači mogu platiti manje. Upravo zato su ovakve mere veoma važne, jer utiču na sve: od domaćinstava koja planiraju potrošnju, do države koja mora da održava stabilnost finansija i planira buduće rashode.
Prof. dr Mihajlo Rabrenović, stručnjak za menadžment državne uprave, rekao je za Informer da nasuprot otežavajućim okolnostima koje su se dešavale prethodnih godina, ekonomija države uspešno nastoji u tome da olakša narodu i drži stabilnu ekonomsku situaciju.
- Nažalost, neke zdravstvene prilike i društvene koje su se dešavale u inostranstvu, nisu nam išle na ruku pa smo imali krizu korone, zatvaranje preduzeća, ukrajinsko - ruski sukob koji se odrazio na naše evropske partnere, i rekao bih da je ovaj uspeh o kome govorimo, da kažemo sa ekonomske strane veći, imajući u vidu otežavajuće okolnosti koje dolaze iz spoljneg okruženja - rekao je Rabrenović za Informer TV.
Foto: Shutterstock
Kako ove mere utiču na budžet države?
Rabrenović ističe da se Evropska unija (EU) preterano meša kada je u pitanju ekonomija naše zemlje.
- EU se ovde meša i u ono što treba i u one što ne treba, neke preporuke su korisne, neke štetne, neke zlonamerne, ali interesatno je da imamo preduzeće iz EU. Oni se navodno zalažu na slobodnu tržištu privredu, posebno tamo kod njih i ta preduzeća se, vrlo dobro znamo, ne ponašaju kao kartel da dogovaraju cene, već se tako takmiče, a isto tako imamo tu evropsku vrednost koja se zove zaštita potrošača, da se potrošač stavi u fokus pažnje, a tamo oni i jesu. Pomenuli su maržu od 18 odsto, tako su i ovde došli, ali kada dođu evropska preduzeća onda su oni monopolisti i taj novac se iznosi i ide tamo u EU, to je jedan vid ekspolatacije - kaže Rabrenović i dodaje:
- Mi ne smemo da zavisimo od stavova evropske komisije, ja pozdavljam i pohvaljujem meru Vlade republike Srbije, koja je odnela nedavno ovu uredbu, koja danas stupa na snagu, ali videli ste, ta uredba ograničava na jedan sasvim savremen način.
Foto: Freepik.com
Za svaki prekršaj uslediće kazne
On dodaje da je važno to što država poštuje pravne regulative, i time štiti potrošače od potencijalnih trikova koje trgovinski lanci pokušavaju.
- Važno je da savremena država, ovim svim merama pravne regulative, stane toj bahatoj praksi na put. Ali videli ste šta se desilo, oni su opet našli neke trikove. Jedan od trikova jeste da su se maloprodajni lanci obratili dobavljačima da im oni iskažu više cene kojim su se malopordajni lanci vratili, kako bi izigrali Vladu Srbije, e zato smo morali da uradimo dopunu uredbe koja će tome da stane na put. Nisu shvatili ozbiljno mere države, ali će ona pažljivo pratiti njihovo ponašanje i preduzimati mere. Lično smatram da one kazne od 50.000, 100.000 ili 200.000 hiljada, predviđene uredbom su jako male.
Kolike su kazne za prekršaj ove mere
Za svaki prekršaj pravno lice biće kažnjeno navršenom kaznom u iznosu od 300.000 dinara, odgovorno lice 50.000, a preduzetnik sa 150.000 dinara.
Rabrenović je objasnio i na šta se odnosi mera za zaštitu vršenja delatnosti.
- Ta mera za zaštitiu vršenja delatnosti odnosi se na dve mere, odnosi se i na preduzeće i na odgovorno lice i pravno lice, po mom mišljenju u vremenu koje dolaze treba povećati i te kazne - kaže stručnjak.
Foto: Shutterstock
Marže su deo mehanizma koji određuje koliko će proizvodi i usluge koštati
Da li će se trgovinski lanci pridržavati ovih mera?
Rabrenović ističe da trgovinski lanci ne deluju dobronamerno, kao i da ne prikazuju zainteresovanost zbog ovih mera.
- Oni uopšte ne deluju dobronamerno, mi pričamo već dugo, njih to ne interesuje, ponašaju se bahato, verovatno da imaju neku zaštitu iz inostranstva, velik je to novac. Imamo komisiju za zaštitiu konkurencije, a ona se nije oglasila, ali ajde i to, navodno ne smeju, oni su započeli postupak prošle jeseni a još uvek nisu doneli nikakvu odluku a sami su rekli da postoji osnovana sumnja da je to kartelski monopolitičko ponašanje - zaključio je Rabrenović.
Ekipa Informera je pazarila osnovne potrepštine u četiri najveća trgovinska lanca neposredno pre stupanja na snagu ekonomskih mera, a danas smo obišli jednu od prodavnica kako bi uporedili cene istih proizvoda.
Siniša Mali, prvi potpredsednik vlade i ministar finansija jutros je pazario proizvode obuhvaćene ekonomskim merama, u istoj prodavnici kao i prethodne sedmice, kako bi uporedio cene nakon ograničenja marži.
Od ponedeljka, 1. septembra, najavljeno je smanjenje trgovinskih marži, što će se direktno odraziti na niže cene u prodavnicama, pa će tako građani Srbije moći da obavljaju kupovinu po znatno povoljnijim uslovima.
Samo dan pre stupanja na snagu novih ekonomskih mera i nižih cena na rafovima u prodavnicama, voditeljka i novinarka Lidija Makragić posetila je još jedan u nizu marketa i kupila proizvode čije će cene biti ograničene.
Ekipa Informera je pazarila osnovne potrepštine u četiri najveća trgovinska lanca neposredno pre stupanja na snagu ekonomskih mera, a danas smo obišli jednu od prodavnica kako bi uporedili cene istih proizvoda.
Večeras je u Savskoj ulici, došlo do blokade na poziv lidera Suverenista Srbije Vukše Dragovića, zbog nasilja i terora koji su obeležili ovih devet dana takozvane demokratske vlasti tzv. Studentske liste.
Pozivi na hapšenje novinarke i voditeljke Informer TV Andree Veskov, koji su se pojavili na društvenim mrežama, ponovo su otvorili pitanje granica političke netrpeljivosti i odnosa prema novinarima koji imaju drugačije stavove.
Poznati novinar Ivan Radovanović i pisac Muharem Bazdulj u jednom podkastu brutalno su ogolili laži, teror i licemerje "Studentske liste" i njihovih političkih nalogodavaca!
Kako Informer saznaje, Milan Kuč, direktor korporativne bezbednosti Aerodroma "Nikola Tesla", koji se dodvorava tzv. Studenstoj listi i novoj budućoj vlasti u Srbiji, prijavio je prolazak Aleksandra Vulina preko VIP terminala, uz tvrdnju da Vulin nije prošao redovnu kontrolu na VIP terminalu.
Lider Srpskih suverenista Vukša Dragović, istakao je da je tokom okupljanja u Savskoj poslata jasna poruka, da građani više neće trpeti teror, i da ih očekuje novi važan zadatak – podrška Informer televiziji.
Glavni i odgovorni urednik Informera, Dragan J. Vučićević, najavio je da će se zbog aktuelnih dešavanja i pritisaka nova epizoda Exatlona Srbija emitovati u izmenjenom terminu.
Prava drama i nezapamćeno nasilje odigrali su se u noći između nedelje i ponedeljka na Banovom brdu, kada su dvojica razbojnika upala u stan devedesetogodišnje starice i brutalno je maltretirala.
Demokratski kandidat za senatora iz Mičigena Abdul el Sajed proglasio je pobedu na međuizborima koji su u Sjedinjenim Američkim Državama održani 3. novembra, čime će, ukoliko i zvanični rezultati to potvrde, postati prvi musliman izabran u američki Senat.
Vladimir Zelenski opstaje na vlasti zahvaljujući sobama za mučenje koje su osnova njegove vlasti, izjavila je predstavnica Ministarstva spoljnih poslova Rusije Marija Zaharova za Sputnjik.
Ruski predsednik Vladimir Putin postepeno izlazi iz međunarodne izolacije u koju su zapadne države pokušale da ga stave nakon početka rata u Ukrajini, a ključnu ulogu u jačanju diplomatskog položaja Moskve ima američki predsednik Donald Tramp, piše Njujork tajms.
Specijalne jedinice brojnih zapadnih država već deluju na teritoriji Ukrajine, a strani vojni stručnjaci neposredno učestvuju u pripremi raketnih udara na ruske vojne i civilne objekte, izjavio je bivši generalni sekretar Organizacije ugovora o kolektivnoj bezbednosti (ODKB) Nikolaj Bordjuža.
Legendarna glumica Jelena Žigon, koju generacije gledalaca pamte po ulozi prije Jelene Todorović u kultnoj "Žikinoj dinastiji", rođena je 3. novembra 1933. godine u Beogradu.
Slikarka i scenografkinja Vasilisa Radojević preminula je u nemaštini, a njen poslednji ispraćaj u Nikšiću organizovao je lokalni Centar za socijalni rad.
Poznati turski glumački par Pinar Altug i Jagmur Atadžan privukao je veliku pažnju javnosti nakon što je otvoreno govorio o neprijatnim situacijama u kojima se nalaze kada ih rođaci i prijatelji zamole za novac.
Pravljenje i dekorisanje slavskog kolača zahteva umeće, a ključni trenutak za uspeh jeste - postavljanje ukrasa. Saznajte kada je pravo vreme za dekoraciju, kako da izbegnete uobičajene greške i da li je bolje da ukrase stavljate pre ili posle pečenja.
Kada je ChatGPT krajem 2022. godine postao globalni fenomen, mnogi su predviđali da bi tradicionalni internet pretraživači mogli postepeno da izgube svoju ulogu. Najnoviji rezultati pokazuju da se tržište razvilo drugačije nego što su mnogi očekivali.
Marina Tucaković, jedna od najpoznatijih tekstopisaca sa naših prostora, rođena je na današnji dan 1953. godine, a da je živa, danas bi proslavljala 73. rođendan.
Komentari