Svetski dan klimatskih promena se obeležava svakog 4. novembra sa ciljem podizanja svesti o značaju ovog globalnog problema.
Mnogi od nas veruju da su se vremenski uslovi drastično izmenili. Često čujemo da umesto četiri imamo dva godišnja doba, naučnici i razni stručnjaci nas uveravaju da grešimo i da je u prirodi sve u najboljem redu i da sve ide svojim tokom, da li je ustavri baš tako?
Istorijat
Godine 2015. je, povodom Svetskog dana klimatskih promena, usvojen novi Globalni klimatski sporazum u Parizu na 21. Konferenciji država članica Okvirne konvencije Ujedinjenih nacija o promeni klime. Srbija je među prvih deset zemalja sveta Sekretarijatu Konvencije dostavila Nameravane nacionalno određene doprinose smanjenju emisija gasova sa efektom staklene bašte.
Ovaj negativni efekat koje ove klimatske promene izazivaju su razne vremenske nepogode koje su prouzrokovale brojne katastrofe, pogađajući pojedine delove planete i izazivajući neprocenjivu štetu privredi i društvu u celini.
Svake godine se povodom Svetskog dana klimatskih promena organizuju radionice, predavanja i druge aktivnosti širom sveta. U Srbiji se preduzimaju brojne aktivnosti u ublažavanju klimatskih promena i prilagođavanju izmenjenim klimatskim uslovima.
Naučnici upozoravaju da je kolaps dela leda na Zapadnom Antarktiku već prešao tačku nepovrata, što će dovesti do neizbežnog porasta nivoa mora za najmanje tri metra u narednim vekovima.
Generalni sekretar Ujedinjenih nacija Antonio Gutereš upozorio je da je čovečanstvo definitivno promašilo cilj Pariskog sporazuma o ograničavanju globalnog zagrevanja na 1,5 stepeni Celzijusa.
Prema izveštaju o nacionalnoj proceni klimatskog rizika, milion i po Australijanaca koji žive u priobalnim područjima biće ugroženi porastom nivoa mora do 2050. godine.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Naučnici upozoravaju da je kolaps dela leda na Zapadnom Antarktiku već prešao tačku nepovrata, što će dovesti do neizbežnog porasta nivoa mora za najmanje tri metra u narednim vekovima.
Gledalačko-obaveštajna služba Informera (GOSI) došla je do novog šok snimka sa blokaderskog plenuma u Nišu iz kog saznajemo kako funkcioniše blokaderska "demokratija" i kako su mažnjavane prljave zgubidanske pare.
Novinar "Frankfurtskih Vesti" Zoran Vicelarević napadnut je večeras na tribini "Proglasa" u tom gradu i to samo zato što je postavio pitanje koje se okupljenima nije svidelo.
Organizator ProGlasovskih aktivnosti Dragan Vasiljević snimljen je pijan u Frankfurtu nakon što je u tom gradu na tribini ProGlasa napadnut novinar Zoran Vicelarević, kada je pokušao da postavi pitanje predstavnicima ProGlasa.
Pevač iz Slovenije Manjifiko, Srbin poreklom, danas je usred Frankfurta hvalio srpsku vlast i predsednika Srbije Aleksandra Vučića, iako je bio pozvan da kao govornik učestvuje na tribini Proglasa - blokaderske organizacije za širenje antisrpskih stavova.
Marketinški stručnjak Nebojša Krstić oglasio se na svom nalogu na mreži Iks, gde je komentarisao napad na novinara Frankfurtskih Vesti - Zorana Vicelarevića.
Voditeljka Informer TV Andrea Veskov uputila je javno izvinjenje Privrednoj pravnoj akademiji iz Novog Sada i njenom rektoru prof dr Milanu Počuči zbog pogrešno interpretiranog stava u vezi sa tom institucijom u poslednjem izdanju emisije Paralela.
Publika od sada ima priliku da svake srede od 17 časova na Prvom programu Radio Beograda prati novi politički tok-šou "U sredu sa Bojanom Bilbijom". Reč je o autorskom projektu koji se bavi najvažnijim političkim, geopolitičkim i društvenim temama koje oblikuju svakodnevni život građana Srbije, ali i globalne procese koji utiču na ceo svet.
Više od tri godine nakon masakra u Osnovnoj školi "Vladislav Ribnikar", jedno pitanje i dalje ne prestaje da zanima javnost - šta će biti sa Kostom K. kada napuni 18 godina, i da li će jednog dana napustiti ustanovu u kojoj se nalazi?
Američki predsednik Donald Tramp izjavio je večeras da je američka vojska u pripravnosti, nakon što je Iran lansirao rakete na Izrael i pozvao Iran da obustavi napade i da se vrati za pregovarački sto.
Operativni štab iranskih oružanih snaga Hatam al Anbija saopštio je danas, nakon lansiranja raketa na Izrael, da Izrael mora da zaustavi napade na Liban ili će se suočiti sa "daljim razornim udarcima".
Ruski ministar spoljnih poslova Sergej Lavrov izjavio je da je potpuno vraćanje prava ruskog govornog područja u Ukrajini jedan od ključnih uslova za postizanje dugoročnog rešenja rata.
U Jermeniji je završeno glasanje na izborima za Narodnu skupštinu. Rezultati izbora direktno će pokazati da li zemlja izlazi iz ruske sfere uticaja i postaje kandidat za članstvo u EU, ili se vraća pod kontrolu Moskve. Pojačane policijske snage raspoređene su u centar Jerevana nakon zatvaranja biračkih mesta, pišu mediji.
Američki glumac Džejms Hendi poznat po ulogama u filmovima Top Gan: Maverik i Džumandži, izboden je na smrt u vlastitom domu u Los Anđelesu, saopštila je policija.
Pozorište lutaka "Pinokio" sa ponosom najavljuje premijeru predstave "Luna Luna Park", u režiji Fabricija Montekija, koja će se održati u subotu 6.juna u 19:00 časova.
Slaviša Čurović bio je protiv referenduma 2006. godine i odvajanja Crne Gore, a njegov stav nije podržala produkcijska kuća, te je zadala kukavički udarac!
U sred leta paradajz je u najintenzivnijoj fazi razvoja, pa zahteva posebnu pažnju. Zbog toga se mnogi baštovani okreću prirodnim đubrivima koja mogu da obezbede neophodne hranljive materije za zdrav rast paradajza.
Imate mišljenje?
Ukoliko želite da ostavite komentar, kliknite na dugme.
Ostavite komentar