Do kraja 2027. otvara se novo porodilište: Evo koliko je beba rođeno od uvezenog materijala - Brojke će vas šokirati
Podeli vest
U 2025. počela je rekonstrukcija i adaptacija celokupne Klinike za ginekologiju i akušerstvo "Višegradska" bez obustave rada. U istoj godini rođeno je više od 4.000 beba, urađeno je 46 postupaka sa uvezenim ćelijama u svrhu donacije, urađeno više od 8.000 operacija...
Ovo je ustanova koja nikada ne spava, a njen direktor prof. dr Aleksandar Stefanović u razgovoru za Informer napominje da će već krajem 2027. raditi u novim prostorijama, sa novom opremom i u novim, značajno boljim uslovima, kako za pacijente, tako i za osoblje.
Uskoro će početi rekonstrukcija i dogradnja Ginekološko-akušerske klinike (GAK) "Višegradska" u Beogradu, najavio je ministar za javna ulaganja Darko Glišić.
13.06.2025
10:47
Prema njegovim rečima,Klinika ni pored smanjenog radnog prostora zbog adaptacije nije smanjila ni ambualtni ni poliklinički rad, tako da smo pružili više od 100. 000 polikliničkih usluga u 2025. Dok je na četiri odeljenja koja primaju trudnice, hospitalizovano preko 5.500 žena sa raznim stepenima visoko rizičnih trudnoća.
Rekonstrukcija
- Ono što je pretežno obeležilo rad u 2025. a biće aktuelno i u 2026. jeste završetak prve faze adapacije i sanacije klinike koja će se raditi u dve faze i to na svih 26.000 kvadrata.. Pored kompletnog opremanja i i osposobljavanja za svakodnevni rad, biće izazovna organizacija rada u uslovima u kojima će biti zatvoren ceo prostor sadašnjeg operacionog bloka, odnosno 5 sala, zatim porodilišta, jedinice intezivnog lečenja odraslih i neonatologije sa intezivnom neonatalnom negom, kao ključnih tačaka naše klinike. Siguran sam da ćemo uz pomoć Ministarstva i korišćenja nekih kapaciteta nove zgrade UKCS i dobrom organizacijom i požrtvovanošću osoblja klinike uspeti da, kao i u ovoj prvoj fazi radimo efikasno i da naše pacijentkinje neće ništa trpeti. Ono što nas raduje je da ćemo već krajem 2026. raditi u novim prostorijama, sa novom opremom i u novim uslovima - otkriva za Informer prof. dr Stefanović i dodaje:
Ministarstvo za javna ulaganja raspisalo je tender za izvođenje radova na sanaciji, adaptaciji i rekonstrukciji Klinike za ginekologiju i akušerstvo Kliničkog centra Srbije, a vrednost posla procenjena je na 4,6 milijadri dinara ili skoro 40 miliona evra.
Za manje od 20 dana počeće da se radi kompletna rekonstrukcija i adaptacija Ginekološko-akušerske klinike u Višegradskoj, a direktor ove ustanove prof. dr Aleksandar Stefanović kaže za Informer da za 102 godine postojanja ova klinika nikada nje zatvorila vrata pacijentima, pa neće ni sada.
- Biće završene savremene prostorije akušerske intezivne nege, operacione sale, izolovanog dela porodilišta, odeljenja vantelesne oplodnje uz mnogo bolje uslove za njihov rad kao i rad Banke reproduktivnih ćelija, tkiva i embriona, zatim poliklinike akušerstva, odeljenja prvog porođanog doba. Sa pretežno dvokrevetnim sobama biće završena odeljenja hirurgije, opšte ginekologije, oba odeljenja porodjenih paciejntkinja, odeljenje humane reprodukcije, kontrole fertiliteta... Biće zavrsen jedan nov veliki i sadašnji manji amfiteatar za studente, konferencije, sastanke, edkuacije. Imaćemo savremenu opremu za telemedicinu uz video menadžemnet koji će biti instaliran u sale.
Porođaji
Na Klinici za ginekologiju i akušerstvo UKCS godišnje se rodi između 4.000 i 6.500 beba. Ove 2025. godine imaćemo više od 4.000 beba. I to 51 odsto dečaka i 49 odsto devojčica.
Vantelesna oplodnja i Banka reproduktivnih ćelija
- Na GAK Visegradska se 35 godina, radi vantelesna oplodnja koju finansira država. Na klinici je 1992. rođena prva beba u Srbiji iz postupka mediski potpomognute oplodnje. Država je zajedno sa strukom poslednjih godina mnogo pažnje posvetila ovom problemu, pa se setimo da je uveden neograničen broj pokušaja vantelesne oplodnje, takođe i zamrzavanja embriona i ćelija, zatim pomerena je starosna granica na čak 45 godina. Uz to omogućena je donacija jajnih ćelija i spermatozoida uvozom iz inostarstva. Omogućeni su i besplatni pokušaji za parove koji već imaju jedno dete - podseća naš sagovornik i otkriva najnovije brojke:
Foto: Maša Banđur
prof. dr Aleksandar Stefanović
- Od početka postupka uvoza ćelija u svrhu donacija naručeno je 2.188 setova ćelija i to 1.216 jajnih ćelija i 972 seta spermatozoida. Ove godine ovih zahteva je bilo 626. GAK "Višegradska" je dobila 33 seta, a urađeno je 46 postupaka. Kao rezultat imali smo 24 trudnoće i još 3 koje su u toku. Porođaja je bilo 12, a rođeno je 13 dece.
Foto: Shutterstock
Više šansi za roditeljstvo
Operativni zahvati
U 2025. urađeno je više od 8.000 operacija. Dok je, takođe, tokom 2025. bilo rekordnih 2.900 endoskopskih operacija.
- Nije lako izračunati da je to skoro 30 operacija prosečno na dnevnom nivou. Operacije se trenutno, zbog sanacija, odvijaju u hiruškom bloku koji čini 5 operacionih sala, a koristimo i jednu salu za minimalno invazivnu hirurgiju u Urgentnom centru i još jednu za potrebe vantelesne oplodnje - kaže direktor GAK "Višegradska"
Intezivna nega
U jedinici intenzivne nege tokom 2025. lečeno je 1.515 pacijentkinja, što trudnica, što ostalih - znatno više nego prošle godine, i svake godine je taj broj veći. U jedinici intezivnog lečenja novorođenčadi i u poluintezivnoj nezi lečeno je svako 3. novorođenče.
- To nije iznenađenje obzirom da imamo veliki procenat visoko rizičnih trudnoća u odnosu na fiziološke. Imamo više od 16 odsto preveremeno rođenih koji iziskuju intezivno praćenje i lečenje - dodaje profesor.
Foto: Shutterstock
Lečenje po najvišim standardima
Onkofertilitet
Na klinici već više od 10 godina postoji, jedinstveni multidisciplinarni tim - Konzilijum za kancer i trudnoću koji se bavi ovom problematikom i koji, nažalost, ima sve više pacijentkinja.
- Ovo odeljenje je tokom 2025. imalo 1.076 hospitalizovanih pacijentinja. Od toga lečeno je 8 kancera u trudnoći, a bilo je i 3 porođaja posle lečenja kancera - kaže on za Informer.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Takozvani studenti, a u stvari blokaderi koji već mesecima rade na rušenju sopstvene zemlje Srbije, neće se u Beogradu sastati sa svojim ideologom, osvedočenim ustašom Toninom Piculom, inače izvestiocem Evropskog parlamenta (EP) za Srbiju.
Takozvani studenti blokaderi u Bajinoj Bašti stavljeni su pod direktnu kontrolu Miroslava Aleksića, predsednika Narodnog pokreta Srbije (NPS), saznaje informer.
Jedan od blokaderskih političara, profesor na Pravnom fakultetu i bivši predsednik Demokratske stranke, Bojan Pajtić pokušao je danas da se opravda, ali je u svom pokušaju samo uspeo da potvrdi da će blokaderi ubijati i ove iz bivše vlasti ukoliko ne budu pristali da ih podrže.
Poslednjih dana hrvatski mediji otvoreno priznaju da je Srbija u prethodnim godinama značajno ojačala svoje odbrambene kapacitete, ocenjujući da je Vojska Srbije danas najorganizovanija i najopremljenija vojna sila u regionu.
Bivši kapiten Plavog tima u Exatlonu Nemanja Radovanović doživeo je povredu zbog koje nije bio u stanju da učestvuje u borbi za luksuz i telefonski poziv.
Snežana, majka Nevene Petrović, članice Crvenog tima u Exatlonu, rekla je da je Nemanja Radovanović pokazao pravo lice time što je prostačkim rečima uvredio njenu ćerku.
U rijalitiju Exatlon Srbija tenzije dostižu tačku usijanja, a Plavi tim zaratio je sa Sanjom Kalinović, zbog čega su počeli da kuju plan kako da je izbace.
Pojedini učesnici Exatlona izneli su mišljenje o Dušici Topić koja je napustila takmičenje zbog povrede oka. Svi su se složili oko jednog - žao im je što nije bila u stanju da se bori.
Vjerica Radeta, potpredsednik Srpske radikalne stranke gostujući u Info jutru komentarisala je ustaške pokliče "Za dom srpemni" i podršku evroparlamentarca Tonina Picule ovakvim ustaškim iskazima.
Prethodne sedmice u Informerovoj mega popularnoj emisiji "Na merama" mogli ste da vidite kako bivša ministarka Danica Grujičić pohodi blokaderske šatore, gde to tumara analitičar Aleksandar Radić, čime se sada bavi doskorašnji trener KK Partizan Željko Obradović, na koji način glumica Iva Štrljić vežba za novu ulogu…
Državni sekretar u Ministarstvu zdravlja Mirsad Đerlek gostujući u Info jutru govorio je o ulaganjima u zdravstvo i lečenju dece pre 2012. godine i od te godine do danas.
Vasilije Gačević, osumnjičeni za ubistvo MMA borca i reprezentativca Srbije Stefana Savića, uhapšen je u ponedeljak u Španiji po Interpolovoj poternici, nakon dve godine skrivanja.
Tridesetčetvorogodišnji državljanin Srbije teško je povređen u porodičnom incidentu koji se dogodio u stanu u Inzbruku, kada ga je, nakon verbalnog i fizičkog sukoba, njegova devojka (30), austrijska državljanka, napala kuhinjskim nožem.
Grenlandski premijer Jens‑Frederik Nilsen izjavio je danas da vlasti ne isključuju mogućnost upotrebe vojne sile na arktičkoj teritoriji Grenlanda, ukoliko to bude neophodno za zaštitu bezbednosti, iako ocenjuje da je takav scenario malo verovatan.
Zlatni globusi 2026. još jednom su potvrdili da se pažnja publike nakon crvenog tepiha brzo seli tamo gde priče zaista žive, na malim ekranima. Među ovogodišnjim dobitnicima nalaze se i ostvarenja koja su već dostupna na Netfliksu.
Glumca Harija Melinga svi znamo kao Dadlija Darsija, zlog brata glavnog junaka Harija Potera. Ovih dana se o njemu najviše priča zbog uloge u gej drami "Pilion".
Veštačka inteligencija analizira podatke iz jedne noći sna i procenjuje rizik za više od 130 bolesti, uključujući demenciju, rak i Parkinsonovu bolest.
Imate mišljenje?
Ukoliko želite da ostavite komentar, kliknite na dugme.
Ostavite komentar