Manastir Manasija, poznat i kao Resava, predstavlja jedno od najznačajnijih kulturno-istorijskih i duhovnih središta srednjovekovne Srbije, koji oduzima dah turistima i vernicima, pogotovo u zimskim danima.
Smešten u blizini Despotovca, u dolini reke Resave, Manasija je podignuta početkom 15. veka kao zadužbina srpskog despota Stefana Lazarevića, jednog od najobrazovanijih i politički najuticajnijih vladara svog vremena.
Izgradnja manastira započeta je 1406., a završena oko 1418. godine. Manasija je zamišljena ne samo kao verski objekat, već i kao snažno utvrđeni kompleks, što svedoče masivne zidine sa jedanaest kula i duboki rovovi koji su ga okruživali. Takva arhitektura bila je odgovor na nestabilne političke prilike i sve veću osmansku pretnju, čineći Manasiju jednim od najjačih fortifikacionih manastira na Balkanu.
Foto: Foto: Shutterstock
U središtu kompleksa nalazi se crkva Svete Trojice, podignuta u duhu Moravske škole, sa bogatom kamenom dekoracijom i skladnim proporcijama. Unutrašnjost crkve nekada je bila u potpunosti oslikana freskama izuzetnog umetničkog kvaliteta, od kojih su sačuvani fragmenti i danas svedoče o visokom dometu srpskog zidnog slikarstva kasnog srednjeg veka.
Manasija je bila i jedno od najvažnijih intelektualnih središta tog doba. U njenim zidovima delovala je čuvena Resavska prepisivačka škola, koja je imala ključnu ulogu u razvoju srpske pismenosti, književnosti i standardizaciji jezika. Prepisivanjem i prevođenjem bogoslužbenih i književnih dela, manastir je postao centar duhovne i kulturne obnove u vreme velikih istorijskih prelomnica.
Foto: Foto: Shutterstock
Legenda
Ostalo je zabeleženo da su Turci, osvojivši Manasiju, "svetiteljima poizbadali oči, zidove izgrebli i veliku skarednost pričinili". Ali, kad su došli do freske Arhangela Mihaila u nameri da unište njegov lik, on se, veli predanje, ukazao pred njima, pa su Turci uplašeni od onoga što vide, odustali od skrnavljenja. Otud je jedan od očuvanih likova na freskama upravo lik arhangela Mihaila.
Tokom vekova, Manasija je više puta stradala i obnavljana, ali je uspela da sačuva svoj identitet i značaj. Danas je zaštićena kao spomenik kulture od izuzetnog značaja i predstavlja jednu od najposećenijih istorijskih destinacija u Srbiji. Manastir Manasija nije samo svedok prošlosti, već i trajni simbol državnosti, duhovnosti i kulturnog nasleđa srpskog naroda.
Na obroncima Golije nalazi se manastir Gradac, zadužbina kraljice Jelene Anžujske. Ova svetinja sagrađena je krajem 13. veka, a danas čuva posebnu legendu koja zaintrigira svakog posetioca.
U dolini Lima u blizini Prijepolja, nalazi se Mileševa, jedan od najpoznatijih, a po mišljenju mnogih i najlepših srpskih manastira, upravo zbog čudotvorne freske Belog anđela.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Na obroncima Golije nalazi se manastir Gradac, zadužbina kraljice Jelene Anžujske. Ova svetinja sagrađena je krajem 13. veka, a danas čuva posebnu legendu koja zaintrigira svakog posetioca.
Ruska vojska izvela je udare dronovima „Geranj“ po železničkim lokomotivama u Dnjepropetrovskoj oblasti, saopštilo je Ministarstvo odbrane Rusije, navodeći da su pogođeni ciljevi kod Pavlograda, Sineljnikova i Novomoskovska.
Nakon što su pojedine organizacije i omladinski aktivisti ponovo pokrenuli akciju sa simbolom "krvave šake", koja se pojavila još 2016. godine uz poruke "nikada nećemo zaboraviti genocid u Srebrenici" stigao je brutalan odgovor Branka Babića
Кo se još pita zašto je crnogorskom novinaru Petru Кomneniću zabranjen ulazak u Srbiju, evo crno na belo krunskog dokaza o kakvom se autošovinisti i mrzitelju naše zemlje radi.
Lider SDA Bakir Izetbegović, bošnjački ekstremista koji ne odustaje od srbomrzačke politike svog oca Alije, javno je priznao da sanja "čistu" Bosnu i Hercegovinu, u kojoj nema mesta za Srbe i Hrvate!
U noći između srede i četvrtka u Prokuplju u Ulici Arsenija Čarnojevića došlo je prvo do verbalnog sukoba, a zatim do fizičkog, te je jedan mukarac uzeo nož i drugom naneo teške telesne povrede.
Zaječarska policija rasvetlila je tešku krađu i uhapsila četvoricu Zaječaraca koji su od početka godine iz magacina jednog preduzeća u Zaječaru ukrali veću količinu građevinskog materijala.
Državljani Srbije (18 i 51) upali su u kuću žene (88) u Langenzersdorfu misleći da ona krije veliki novac. Vezali su je čaršavom i brutalno pretukli, da bi joj na kraju iz novčanika uzeli samo nekoliko stotina evra.
Borbe na istoku Ukrajine ulaze u novu fazu, a glavna tačka pritiska sve više postaje slavjansko-kramatorska aglomeracija, najvažniji preostali ukrajinski bedem u Donbasu.
Ruski ekonomista Mihail Hazin tvrdi da je Zapad ušao u fazu duboke sistemske krize i da se iza zatvorenih vrata već vodi obračun između stvarnih vlasnika kapitala i njihovih „unajmljenih menadžera“ - političara, bankara i administrativnih elita koje su decenijama upravljale sistemom.
Ruska vojska izvela je udare dronovima „Geranj“ po železničkim lokomotivama u Dnjepropetrovskoj oblasti, saopštilo je Ministarstvo odbrane Rusije, navodeći da su pogođeni ciljevi kod Pavlograda, Sineljnikova i Novomoskovska.
Holandija je iscrpela mogućnosti za nove isporuke oružja Ukrajini, izjavila je ministarka odbrane Dilan Ješilgoz-Zegerijus, govoreći posebno o raketama-presretačima za sisteme „Patriot“.
Muzičku scenu potresla je vest o smrti Nadežde Zaharieve, autorke stihova za najpopularniju bugarsku verziju regionalnog hita "Luda za tobom", koji je domaća publika mogla da čuje i kao uvodnu numeru u bioskopskom hitu "Južni vetar".
Ono što je trebalo da bude miran odmor u njenom drugom domu, pretvorilo se u borbu za goli život, a uzrok smrti pevačice Boni Tajler intrigira javnost.
Boni Tajler, pevačica prepoznatljivog hrapavog glasa i autentične energije, preminula je u 74. godini nakon komplikacija usled hitnog medicinskog zahvata, a evo ko je zapravo bila.
Francuski startap za veštačku inteligenciju Mistral AI odbacio je rezultate najnovijeg međunarodnog rangiranja o upravljanju rizicima veštačke inteligencije.
Mnogi misle da je za dobar seksualni odnos najvažnije raspoloženje, ali nauka pokazuje da i vreme tokom dana, pa čak i životni ritam, mogu imati važnu ulogu.
Sedenje na podu vekovima je deo svakodnevice u mnogim kulturama, a danas privlači pažnju i stručnjaka koji istražuju njegov uticaj na fleksibilnost, držanje i zdravlje zglobova.
Dženifer Lopez ponovo je dokazala zašto važi za jednu od najvećih modnih ikona današnjice. Na Nedelji visoke mode u Parizu pojavila se u izdanju koje je privuklo sve poglede.
U novoj Informerovoj emisiji "Demanti", bivša rijaliti učesnica Ana Ćurčić je ekskluzivno za Informer otkrila da beba za koju je sumnjala da je ukradena zapravo nije, kao i da je preminula po rođenju.
U novoj Informerovoj emisiji "Demanti", Ana Ćurčić donela je dokumentacija koja potvrđuje da je beba koju je čekala sa Bulićem umrla, a Bulić je ovako do danas govorio o slučaju.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.