Alpinista Aleksandar Milosavljević se 15. maja 2025, posle dva meseca ekspedicije, popeo na Mont Everest (8.848 m) i tako postao 11. Srbin koji je osvojio najviši planinski vrh na svetu.
Na ovoj visini svaki korak traje kao večnost, vazduh reže pluća, a svaki udah je mala pobeda, ističe Aleksandar Milosavljević.
Planina ne oprašta
- Bilo nas je sedmoro u timu, a samo se troje vratilo sa vrha. Dvoje je odustalo zbog zdravstvenih problema, a dvoje je izgubilo život - telo jednog alpiniste je dopremljeno da bi porodica mogla da ga isprati, dok je drugi zauvek ostao u večnom ledu. Planina daje, ali ne oprašta - započinje on svoju ispovest za Informer.
Bio je lep trenutak kada je razvio našu zastavu na krovu sveta, ali iza toga se krije iscrpljujuća borba sa ledom, vetrom, visinom, kao i sa samim sobom.
- Ne volim reč "osvajanje". Planina se ne osvaja. Ona vas, ako imate dovoljno poniznosti, pusti da nakratko stanete na njen vrh. A ako imate sreće, pusti vas i da se vratite - kaže Aleksandar.
Ekspedicija koštala 80.000 evra
Mont Everest bio je Aleksandru četvrti vrh u izazovu "7 samits čelendž", projektu koji vodi ka osvajanju svih sedam najviših planinskih vrhova sveta. Ekspedicija je imala i humanitarni cilj - da se prikupi 8.849 novih donatora za Unicef, za pomoć deci u Srbiji. Aleksandar je ambasador Unicefa.
- Ekspedicija je koštala 80.000 evra. Bez donatora i sponzora to bi bilo nemoguće finansirati - kaže Aleksandar, koji se već sprema za nove poduhvate - najviši vrh Antarktika, kao i osmi najviši vrh sveta - Manaslu u Nepalu, za šta će mu takođe biti potrebna podrška donatora.
Njegova strast za penjanjem razvila se dok je još bio dete.
- Kao dečak sam sa ocem, koji je bio alas, provodio vreme u Đerdapskoj klisuri. Tada je prvi put dopustio da brat i ja sami lutamo šumom. Shvatio sam da priroda nije neprijatelj, već prostor slobode. Popneš se na jedno brdo i vidiš da iza njega stoji drugo, veće. Tada sam razumeo - iza svakog vrha čeka novi. I tako je počelo - kaže naš sagovornik.
Godine uspona po Srbiji, regionu, Alpima, Africi i Južnoj Americi vodile su ga ka najvećem izazovu - Mont Everestu. Za taj poduhvat pripremao se gotovo tri godine.
- Drugog aprila 2025. stigao sam u Katmandu, u srcu Nepala. Čekali smo povoljno vreme i 12. maja krenuli iz baznog kampa ka višim logorima. Već na C3 vazduh postaje suviše redak da bi disanje bilo prirodno. Svaki pokret zahteva svestan napor. Greške se ne praštaju. A onda "zona smrti" - područje iznad 8.000 metara. Temperature padaju i do minus 40 stepeni, a vetrovi dodatno pojačavaju osećaj hladnoće. Na toj visini ljudsko telo više ne može normalno da funkcioniše, niti da se oporavlja - ono se polako gasi. Organizam troši poslednje rezerve, srce radi pod ogromnim opterećenjem, mozak trpi - kaže on za naš list.
Foto: Privatna arhiva
Aleksandar Milosavljević
Uspon prema vrhu bio je i trijumf i tragedija. U njegovoj ekipi bio je i mladi penjač sa Filipina koji je, nažalost, doživeo srčani udar.
- Njegov pomoćnik pokušao je da ga reanimira. Uspeli su da ga podignu. Napravio je još nekoliko koraka. A onda je nedaleko od kampa ponovo pao, ovog puta zauvek. Porodica je molila da im se dopremi telo da ga sahrane - priseća se on.
Kako kaže, bilo je teško za sve njih, ali morali su da nastave dalje.
- Tog 15. maja, u 8.32 po lokalnom vremenu, dotakao sam vrh sveta. Nebo je bilo blizu. Svet se protezao ispod mene. Nepregledne planine, doline i oblaci. Sreća, ponos, zahvalnost, osećanja koja se ne mogu opisati rečima - priča Aleksandar.
Izgubili ljude
Ali radost nije bila potpuna - na povratku, svega 100 metara ispod vrha, posustao je i Subrata Goš iz Indije, Aleksandrov cimer iz šatora.
- Doživeo je ono što penjači zovu "bela smrt", kada telo počinje da kanibalizuje samo sebe. Potrošilo je sve - svaku kaloriju, svaku rezervu snage, pa počinje da gasi ekstremitete da bi sačuvalo vitalne organe. Zbog nedostatka kiseonika javlja se čudan osećaj topline i mira. Ljudi pomisle da im je lepo, da su na sigurnom, kod kuće ili na plaži. Nekad ne shvataju da je minus 40 i skidaju stvari sa sebe. Legnu da se odmore i zaspu - objašnjava Aleksandar i dodaje:
- Gubitak ljudi na vrhu sveta nije samo tragedija. To je surovi podsetnik da pravila igre diktira priroda.
Pojavio se potresan video ruske alpinistkinje Natalije Nataše Nagovicine (47), koja je ostala zarobljena na visini od oko 7.000 metara na vrhu Pobeda (7.439 m) u Kirgistanu. U snimku, nastalom pre nekoliko dana, Nagovicina govori da se „ne boji smrti“.
Matilda Kembel (23), koja je upala u provaliju između dve stene, visila je naglavačke sedam sati dok spasioci nisu došli po nju i šokirali se kada su ugledali njene gole tabane.
Planina Bukulja, smeštena nadomak Aranđelovca, predstavlja mirnu i lako dostupnu destinaciju za kratak odmor u prirodi, a cene smeštaja u njenoj okolini kreću se od oko 2.900 dinara po noćenju.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Pojavio se potresan video ruske alpinistkinje Natalije Nataše Nagovicine (47), koja je ostala zarobljena na visini od oko 7.000 metara na vrhu Pobeda (7.439 m) u Kirgistanu. U snimku, nastalom pre nekoliko dana, Nagovicina govori da se „ne boji smrti“.
Moldavija je u potpunosti odustala od kupovine ruskog gasa, izjavila je predsednica Maja Sandu, u trenutku kada se zemlja suočava sa energetskom krizom i rastom cena energenata, prenose RIA Novosti.
Čuveni novinar Milomir Marić je najnovijom epizodom svoje kultne emisije "Ćirilica" ogolio pozadinu "studentskog pokreta" u Srbiji, odnosno onoga što je našu zemlju zadesilo na dan izbora 25. oktobra 2026. godine, ali i nakon toga.
Poznati novinar Dragan Vujačić je razotkrio je suštinu "studentskog pokreta", poručivši da je na delu opšte "truljenje mozgova" i da od njihovih akcija niko u Srbiji neće videti nikakvo dobro.
Posle samo 17 dana potpunog rasula koje vlada u Srbiji pod palicom "Studentske liste", na društvenoj mreži Iks pojavio se video-snimak koji na najbolji način pojašnjava koncepciju nove vlasti i takozvanih plenuma.
Grupa "FDU u blokadi" pohvalila se da je upravo ona bila ta koja je "po zakonu zatražila informacije o zaposlenima u medijskim kućama", pre svega na Radio-televiziji Srbije (RTS), na šta se nadovezao glavni urednik Informera Dragan J. Vučićević i otkrio ko su u stvari oni koji bi da ućutkuju svakoga ko im se ne pokorava.
U najvećem sportskom rijalitiju "Exatlon", koji se emituje na Informer televiziji, održana je borba za eliminaciju u kojoj je pobedu odneo Crveni tim rezultatom 8:7, nakon velike drame i preokreta na poligonu.
Dve osobe uhapšene su u nastavku akcije suzbijanja korupcije i finansijskog kriminala zbog sumnje da su fiktivnim poslovanjem i pranjem novca oštetile budžet Republike Srbije za više od 5,7 miliona dinara.
U Mostaru je Dž. Š. (45) određen jednomesečni pritvor zbog sumnje da je napao policijske službenike, oteo pištolj jednom od njih i pretio da će pucati, nakon čega je pobegao.
Američki pregovarači Stiv Vitkof i Džared Kušner doputovali su na moskovski aerodrom Vnukovo, gde ih je dočekao specijalni predstavnik predsednika Rusije za investiciono-ekonomsku saradnju sa inostranstvom i direktor Ruskog fonda za direktne investicije (RFPI) Kiril Dmitrijev.
Najmanje dve osobe su poginule, a 17 je povređeno kada se srušila trospratna zgrada u Bruklinu, saopštili su zvaničnici Njujorka, dok spasioci pretražuju ruševine u potrazi za eventualno zatrpanim ljudima.
Rusija i Iran napravili su važan korak ka uspostavljanju direktne železničke veze između Rusije, Persijskog zaliva i Indije, nakon što su u Teheranu potpisani dokumenti za nastavak izgradnje pruge Rešt–Astara.
Težak poraz republikanaca na izborima za američki Kongres mogao bi da primora predsednika SAD Donalda Trampa da žrtvuje pokušaje približavanja Rusiji kako bi sačuvao sopstveni politički položaj.
Britanski glumac Danijel Redklif, koji se proslavio širom sveta igrajući Harija Potera, priznao je da još nije siguran da li će pogledati novu HBO seriju o čuvenom čarobnjaku.
Film "Ruka pravde", u režiji Nemanje Ćeranića juče je imao svetsku premijeru na 67. Međunarodnom filmskom festivalu u Solunu, jednom od najznačajnih filmskih festivala u Evropi, čime je započeo svoj međunarodni festivalski život.
Pojedini kultni filmovi koje smo godinama gledali i kojima se iznova vraćamo danas bi imali potpuno drugačije zaplete, a neki od njih možda uopšte ne bi mogli da funkcionišu.
Osim što je nezaobilazan začin u kuhinji, peršun se može koristiti i u kućnoj nezi kože. Maska od peršuna može da osveži kožu, pruži joj dodatnu hidrataciju i doprinese blistavijem i negovanijem izgledu lica.
Veštačka inteligencija može biti korisna za planiranje finansija, ali stručnjaci upozoravaju da deljenje podataka poput brojeva kartica i lozinki sa četbotovima nosi ogroman rizik.
Starleta i bivša rijaliti učesnica Maja Marinković godinama je prepoznatljiva po svojoj dugoj, gustoj i crnoj kosi, koja je postala jedan od njenih zaštitnih znakova.
Pevač Mile Kitić koji je decenijama u braku sa koleginicom Martom Savić, ranije je uzburkao javnost otvorenim priznanjem o svom privatnom životu i bračnim "izletima".
Bivša rijaliti učesnica Jelena Batoš otkrila je kako je kroz velike operacije prolazila bez straha zbog vere u Boga i posebne datume koji je prate tokom čitavog života.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.