Morski orah invazivna je vrsta koja svetli u mraku i jede sopstveno potomstvo. Ovaj morski kanibal ubrzano se širi Baltikom i uništava riblji fond.
Izgleda poput meduze, svetli u mraku, a u nedostatku hrane sposoban je da pojede sopstveno potomstvo. Mnemiopsis leidyi (invazivni rebraš, poznat kao morski orah), jedno od najneobičnijih morskih bića, sve se agresivnije širi Baltičkim morem i predstavlja sve veći izazov za tamošnji ekosistem.
Iako svojim izgledom podseća na meduzu, ova vrsta zapravo ne pripada grupi meduza i nema žarne ćelije kojima bi mogla da opeče druge organizme. U Evropu je stigla tokom osamdesetih godina 20. veka, najverovatnije brodovima koji su uplovljavali u luke Crnog mora, a poreklom je sa atlantskih obala Severne i Južne Amerike. Nakon dolaska brzo se proširila i postala jedan od dominantnih organizama u novom staništu.
Vrhunac njenog širenja zabeležen je 1988. godine, kada je gustina populacije dostizala čak 400 jedinki po kubnom metru. No, nakon toga brojnost je počela da se smanjuje jer je iscrpeo glavnu zalihu hrane – zooplankton kojim se hrani. U Baltičkom moru ova vrsta još nije dostigla tako dramatične brojke, ali najnovija istraživanja pokazuju da se njeno širenje ubrzava. Jedan od činilaca koji joj pogoduje mogao bi da bude sve veći broj područja sa manjkom kiseonika, takozvanih morskih pustinja ili mrtvih zona.
Ugrožava riblji fond
Ovaj neobični beskičmenjak poseduje sposobnost bioluminiscencije, odnosno stvaranja sopstvene svetlosti, ali njegova posebnost nije samo u neobičnom izgledu. Za ribarstvo predstavlja ozbiljnu pretnju jer se hrani jajima i larvama brojnih riba, naročito vrsta poput papaline i srdele. Time može da smanji buduće riblje populacije.
Naučna istraživanja pokazala su i da Mnemiopsis leidyi troši ogromne količine zooplanktona, čime ulazi u direktnu konkurenciju sa drugim morskim organizmima i narušava prirodnu ravnotežu ekosistema.
Posebno je zanimljiva njegova sposobnost preživljavanja u nepovoljnim uslovima. Kada hrane počne da nedostaje, odrasle jedinke mogu da pojedu sopstvene larve, dok istovremeno proizvode velik broj jaja koja u periodima nestašice hrane mogu da posluže kao dodatni izvor energije. Taj oblik „morskog kanibalizma“ omogućava mu opstanak čak i u teškim uslovima. Ipak, najbolje uspeva u plitkim, toplim i hranljivim priobalnim vodama.
Prirodni neprijatelji
Kada se invazivne vrste pojave u novom okruženju, često nemaju prirodne neprijatelje koji bi mogli efikasno da ograniče njihov broj. U Baltičkom moru situacija je nešto drugačija – tamo postoji vrsta koja se hrani larvama češljara.
Reč je o trobodlji (Gasterosteus aculeatus), maloj ribi koja je prirodni stanovnik Baltičkog mora. Istraživanja objavljena početkom 2026. godine pokazala su da bi upravo ona mogla da ima važnu ulogu u kontroli širenja vrste Mnemiopsis leidyi jer se hrani njenim larvama. Međutim, najnovija zapažanja pokazuju da rastući nedostatak kiseonika u moru ograničava aktivnost trobodlji i smanjuje količinu larvi češljara koje uspevaju da pojedu.
Foto: Shutterstock
To znači da uspeh ove invazivne vrste ne zavisi samo od rasta temperature mora povezanog sa klimatskim promenama, nego i od postepenog nestanka pogodnih staništa za njene prirodne neprijatelje. Paradoksalno, klimatske promene istovremeno doprinose i smanjenju slanosti Baltičkog mora. To ne mora nužno da pogoduje vrsti Mnemiopsis leidyi jer ova vrsta najbolje uspeva u vodama nešto veće slanosti. Upravo zbog složenosti procesa koji se odvijaju u Baltiku naučnicima je teško da precizno predvide buduće promene.
Ekosistem se menja
Pojava „morskog kanibala“ samo je jedan od brojnih znakova da se ekosistem Baltičkog mora nalazi pod snažnim pritiskom. Poslednjih godina naučnici beleže širenje područja bez kiseonika, velike promene nivoa mora i sve češće pojave povezane sa klimatskim promenama.
Takvi procesi menjaju uslove života za domaće vrste i mogu da olakšaju širenje stranih organizama koji se bolje prilagođavaju novim uslovima. Ipak, nisu sve strane vrste nužno pretnja ekosistemu. Neke se s vremenom uključe u postojeće lance ishrane, a neke čak mogu da doprinesu povećanju biološke raznovrsnosti.
Baltičko more tako ostaje dinamičan i osetljiv ekosistem u kojem se prirodni procesi sve više isprepliću sa posledicama ljudskog delovanja i globalnih klimatskih promena. Pojava novih vrsta, promene temperature, gubitak kiseonika i promene u lancima ishrane pokazuju koliko je morska ravnoteža krhka – i koliko brzo čovekove aktivnosti mogu da promene život u morima.
Stomačni virusi haraju plažama, a najviše se žale roditelji dece koja letuju u Crnoj Gori. Tamošnje ambulante su pune mališana koji imaju iste simptome, a to su dijareja, povraćanje, malaksalost i temperatura.
Novo istraživanje pokazalo je koje evropske destinacije nude najniže cene za svakodnevne troškove poput hrane, pića, kafe, piva i osnovnih stvari za plažu.
Na letu ka Roč Harburu na ostrvima San Huan, avion se u četvrtak uveče srušio u more kod ostrva Sjuša, nakon čega je izbio požar koji je zahvatio letelicu.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Stomačni virusi haraju plažama, a najviše se žale roditelji dece koja letuju u Crnoj Gori. Tamošnje ambulante su pune mališana koji imaju iste simptome, a to su dijareja, povraćanje, malaksalost i temperatura.
Dijana Hrka, majka mladića Stefana Hrke koji je stradao u padu nadstrešnice u Novom Sadu 1. novembra 2024. godine i koja je podlegla blokaderskoj histeriji, otvoreno je zapretila Informeru.
Tokom današnje sednice Narodne skupštine, na kojoj se raspravljalo o predlogu za glasanje o nepoverenju Vladi, Dačić je pred kamerama i poslanicima izvadio telefon i u sred sale pustio zvuk da svi čuju kako zapravo zvuči zvučni top.
Dejan Bodiroga, koji se nalazi na 25. mestu blokaderske liste za vanredne parlamentarne izbore, ne snalazi se baš najbolje u biznis vodama, a za to postoje i konkretni dokazi.
Redakcija Informera došla je do šokantnih dokumenata i grafičkih prikaza koji u potpunosti razotkrivaju razrađenu šemu i mrežu uticaja preko koje je Miroslav Aleksić, dok je bio na vlasti u Trsteniku, ispumpavao narodni novac i prelivao ga u privatne džepove.
Narodni poslanik i predsednik opozicionog sindikata Željko Veselinović potpuno je ogolio nerad, lenjost i amaterizam blokadera i fensi-opozicionara, poručivši im da se politika ne vodi iz kafića i preko Tviter tastatura, već konkretnim radom za narod.
Ministar finansija Siniša Mali održao je istorijsku lekciju u Narodnoj skupštini i pred celom Srbijom do temelja srušio lažni mit o "poštenom poljoprivredniku" Miroslavu Aleksiću.
U nedelju u ranim jutarnjim časovima, u Ulici Peke Dapčevića na pretučen je taksista M.Ć. (48), koji je zadobio teške telesne povrede nakon fizičkog napada putnika.
Treće osnovno javno tužilaštvo u Beogradu 25. jula je podiglo optužnicu protiv Pakistanca A. A. (36) zbog sumnje da je nedozvoljeno prešao državnu granicu i krijumčario ljude.
Selo Gornjane kod Bora zavijeno je u crno nakon što je Vladimir S. (29) ubio svoju nevenčanu suprugu Maju P. (31) a potom izvršio samoubistvo vešanjem.
Rusija poziva Ujedinjene nacije da daju pravednu i nepristrasnu ocenu krvavih zločina kijevskog režima, izjavio je stalni predstavnik Rusije pri UN u Ženevi Genadij Gatilov.
Bruto domaći proizvod (BDP) Rusije po paritetu kupovne moći i dalje se nalazi na četvrtom mestu u svetu i na prvom mestu u Evropi, rekao je ruski predsednik Vladimir Putin na sastanku sa poslanicima Državne dume.
Ministar spoljnih poslova Ukrajine Andrij Sibiha izjavio je danas da Iran podstiče rat Rusije slanjem oružja i da nema pravo da se pretvara da je žrtva.
Avion Norwegiana na letu Oslo–Dubrovnik jutros je vanredno sleteo u Beč nakon što je posada tokom leta uočila pukotinu na vetrobranskom staklu kokpita.
Dok novi filmski spektakl Kristofera Nolana "Odiseja" uveliko hara bioskopskim dvoranama širom sveta i Srbije i ruši sve rekorde gledanosti, na Iksu se pojavio snimak koji je sve nasmejao do suza.
Glumica Ivana Jovanović, koja se proslavila ulogom Nede u seriji "Greh njene majke", ponovo je izazvala pravu buru i gnev javnosti na društvenim mrežama.
Crni luk i šargarepa predstavljaju nezaobilaznu osnovu mnogih domaćih jela. Ipak, mnogi ih iz navike ubacuju u tiganj u isto vreme, a to je velika greška.
Epl je otklonio bezbednosni propust u funkciji "Hide My Email" u okviru iCloud+ usluge, koji je mogao da omogući otkrivanje e-mail adresa koje je ova opcija trebalo da zaštiti. Problem je prvi put javno otkriven početkom jula, a ispostavilo se da je Epl za ranjivost znao najmanje godinu dana pre njenog rešavanja.
Ukoliko vam je potreban brz, ukusan i zdrav namaz koji možete pripremiti za samo nekoliko minuta, ovaj recept će biti odličan izbor. Jednostavan je za pripremu, a pruža savršen spoj ukusa i hranljivosti.
Kristijan Golubović je okačio snimak na svoj Instagram gde je izjavio da ga bivša partnerka Kristina Spalević namešta, te da će i za to pokazati dokaze.
Stanija Dobrojević, Aneli Ahmić i Maja Marinković večeras su gosti emisije "Elita - Narod pita" koju će voditi Darko Tanasijević, te je narod nestrpljiv da vidi okršaj bivših!
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.