• aktuelno
Dnevne novine
SRBIJA
Informer
Video

Izvor: M. Vu

27.07.2026

18:00

Jeziva neman se širi Evropom! Svetli u mraku i jede sopstvenu decu, naučnici u strahu od morskog kanibala!

Shutterstock

Vesti

Jeziva neman se širi Evropom! Svetli u mraku i jede sopstvenu decu, naučnici u strahu od morskog kanibala!

Morski orah invazivna je vrsta koja svetli u mraku i jede sopstveno potomstvo. Ovaj morski kanibal ubrzano se širi Baltikom i uništava riblji fond.

Izgleda poput meduze, svetli u mraku, a u nedostatku hrane sposoban je da pojede sopstveno potomstvo. Mnemiopsis leidyi (invazivni rebraš, poznat kao morski orah), jedno od najneobičnijih morskih bića, sve se agresivnije širi Baltičkim morem i predstavlja sve veći izazov za tamošnji ekosistem.

Iako svojim izgledom podseća na meduzu, ova vrsta zapravo ne pripada grupi meduza i nema žarne ćelije kojima bi mogla da opeče druge organizme. U Evropu je stigla tokom osamdesetih godina 20. veka, najverovatnije brodovima koji su uplovljavali u luke Crnog mora, a poreklom je sa atlantskih obala Severne i Južne Amerike. Nakon dolaska brzo se proširila i postala jedan od dominantnih organizama u novom staništu.

Vrhunac njenog širenja zabeležen je 1988. godine, kada je gustina populacije dostizala čak 400 jedinki po kubnom metru. No, nakon toga brojnost je počela da se smanjuje jer je iscrpeo glavnu zalihu hrane – zooplankton kojim se hrani. U Baltičkom moru ova vrsta još nije dostigla tako dramatične brojke, ali najnovija istraživanja pokazuju da se njeno širenje ubrzava. Jedan od činilaca koji joj pogoduje mogao bi da bude sve veći broj područja sa manjkom kiseonika, takozvanih morskih pustinja ili mrtvih zona.

Ugrožava riblji fond

Ovaj neobični beskičmenjak poseduje sposobnost bioluminiscencije, odnosno stvaranja sopstvene svetlosti, ali njegova posebnost nije samo u neobičnom izgledu. Za ribarstvo predstavlja ozbiljnu pretnju jer se hrani jajima i larvama brojnih riba, naročito vrsta poput papaline i srdele. Time može da smanji buduće riblje populacije.

Naučna istraživanja pokazala su i da Mnemiopsis leidyi troši ogromne količine zooplanktona, čime ulazi u direktnu konkurenciju sa drugim morskim organizmima i narušava prirodnu ravnotežu ekosistema.

Posebno je zanimljiva njegova sposobnost preživljavanja u nepovoljnim uslovima. Kada hrane počne da nedostaje, odrasle jedinke mogu da pojedu sopstvene larve, dok istovremeno proizvode velik broj jaja koja u periodima nestašice hrane mogu da posluže kao dodatni izvor energije. Taj oblik „morskog kanibalizma“ omogućava mu opstanak čak i u teškim uslovima. Ipak, najbolje uspeva u plitkim, toplim i hranljivim priobalnim vodama.

Prirodni neprijatelji

Kada se invazivne vrste pojave u novom okruženju, često nemaju prirodne neprijatelje koji bi mogli efikasno da ograniče njihov broj. U Baltičkom moru situacija je nešto drugačija – tamo postoji vrsta koja se hrani larvama češljara.

Reč je o trobodlji (Gasterosteus aculeatus), maloj ribi koja je prirodni stanovnik Baltičkog mora. Istraživanja objavljena početkom 2026. godine pokazala su da bi upravo ona mogla da ima važnu ulogu u kontroli širenja vrste Mnemiopsis leidyi jer se hrani njenim larvama. Međutim, najnovija zapažanja pokazuju da rastući nedostatak kiseonika u moru ograničava aktivnost trobodlji i smanjuje količinu larvi češljara koje uspevaju da pojedu.

Foto: Shutterstock

 

 

To znači da uspeh ove invazivne vrste ne zavisi samo od rasta temperature mora povezanog sa klimatskim promenama, nego i od postepenog nestanka pogodnih staništa za njene prirodne neprijatelje. Paradoksalno, klimatske promene istovremeno doprinose i smanjenju slanosti Baltičkog mora. To ne mora nužno da pogoduje vrsti Mnemiopsis leidyi jer ova vrsta najbolje uspeva u vodama nešto veće slanosti. Upravo zbog složenosti procesa koji se odvijaju u Baltiku naučnicima je teško da precizno predvide buduće promene.

Ekosistem se menja

Pojava „morskog kanibala“ samo je jedan od brojnih znakova da se ekosistem Baltičkog mora nalazi pod snažnim pritiskom. Poslednjih godina naučnici beleže širenje područja bez kiseonika, velike promene nivoa mora i sve češće pojave povezane sa klimatskim promenama.

Takvi procesi menjaju uslove života za domaće vrste i mogu da olakšaju širenje stranih organizama koji se bolje prilagođavaju novim uslovima. Ipak, nisu sve strane vrste nužno pretnja ekosistemu. Neke se s vremenom uključe u postojeće lance ishrane, a neke čak mogu da doprinesu povećanju biološke raznovrsnosti.

Baltičko more tako ostaje dinamičan i osetljiv ekosistem u kojem se prirodni procesi sve više isprepliću sa posledicama ljudskog delovanja i globalnih klimatskih promena. Pojava novih vrsta, promene temperature, gubitak kiseonika i promene u lancima ishrane pokazuju koliko je morska ravnoteža krhka – i koliko brzo čovekove aktivnosti mogu da promene život u morima.

 BONUS VIDEO

Komentari

Ostavite komentar

Pravila komentarisanja:

Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.

Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.

Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.

Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.

sledeća vest

Politika

Hronika

Planeta

JOŠ Planeta VESTI

Zabava

Magazin

Džet set