Neverovatno otkriće u Srbiji biće uskoro predstavljeno široj javnosti.
Urna stara gotovo 18 vekova, koja je pripadala sinkretičkom verskom pokretu, gnosticima, potisnutim još početkom 4. veka, a koju su naši arheolozi pronašli u Viminacijumu pre nekoliko godina, biće uskoro zvanično predstavljena naučnom svetu kao nešto što dokazuje prisustvo ovog mističnog bliskoistočnog učenja u drevnoj metropoli. Do sada na evropskom prostoru ništa slično nije pronađeno!
Naučnici su dugo istraživali kome je ovaj unikatni olovni kovčežić, ukrašen tajanstvenim simbolima, pripadao, jer nisu imali sa čime da ga uporede. Gnostičko učenje je, prema istorijskim podacima, početkom nove ere bilo rašireno u Egiptu, Siriji i Palestini i preplitalo se s ranim hrišćanstvom.
Foto: Arheološki institut
- Kovčežić s tajanstvenim simbolima ćemo u velikoj monografiji Viminacijuma, koja uskoro izlazi iz štampe, hrabro predstaviti kao urnu gnostika - kaže profesor dr Miomir Korać, direktor Arheološkog instituta i čelnik Naučnog projekta Viminacijum.
- Hrabrost je u tome da smo spremni na osporavanja, ali je i to bolje nego da prećutimo jedinstveni pronalazak. Ne znamo ko su bili ti bliskoistočni mistici i kako su stigli u Viminacijum, ali dokaz da su živeli ovde su i urna i prstenovi s gnostičkim simbolima koje smo pronašli u drugim grobnicama. Oni su, takođe, svetska retkost.
Urna je pronađena na nekropoli između tipičnih rimskih grobova, u minijaturnoj konstrukciji od opeka. Kada su je arheolozi otvorili, ukazala se olovna kutija sa reljefnim romboidom na poklopcu kroz čiju osu prolazi strela. Strane urne su bile ukrašene osmokrakim strelastim zvezdama i palmom, drvetom života. Naučnici nisu videli ništa slično do tada.
- U urni je bilo mnogo nesagorelih kostiju, što je neuobičajeno, jer posle kremacije ostaje samo prah - kaže dr Kostić. - U njoj je bio i novčić iz prve polovine 3. veka, iskovan u maloazijskoj Nikeji, koji nam je omogućio datovanje sahrane. U stvari, samo to je bilo sigurno u vezi s urnom.
Foto: Arheološki institut
Arheolozi su dugo pokušavali da pronađu neki sličan nalaz u literaturi, ali uzalud. Zatim su se usredsredili na dešifrovanje simbola kojima je urna ukrašena.
- Oni koji su pohranili kosti u urnu želeli su da naglase pokojnikovu intelektualnu i mentalnu pripadnost - objašnjava dr Korać. - Olovni sarkofag ukazivao je na njegov izuzetan status, možda učitelja ili predvodnika zajednice. Zrakasti ukrasi na urni imaju nedvosmislenu zodijačku strukturu. Reljef na poklopcu je posebno interesantan.
Romboidna struktura, presečena po sredini strelicom, izgleda kao predstava pomirenja dva sveta: ljudskog, sa linearnim shvatanjem vremena, u kome je pokojnik živeo i kosmičkog beskraja u koji odlazi. To nas je asociralo na učenja drevnih gnostika o božanskoj prirodi čoveka koja se vraća Bogu kroz koncentrične sfere vasione. Njihova kosmologija je bila neverovatna, nekako su naslutili postojanje planetarnih i zvezdanih sistema i opisali ih. Čak i njihova priča o praizvoru kosmosa podseća na naučnu teoriju "velikog praska".
Foto: Arheološki institut
Profesor Korać napominje da su gnostici ostavili vrlo malo materijalnih tragova, jer su bili idealisti i individualisti:
Foto: Arheološki institut
- Iako su se izjašnjavali kao hrišćani, nisu smatrali da se Bog može spoznati verom i kroz crkvu, već samo kroz lično spoznanje, gnozu. Na njih je veliki uticaj imala Platonova filozofija. Kada je hrišćanska crkva postala zvanična religiozna institucija Rima, nemilosrdno su progonjeni i njihovi tragovi su uništavani. Ipak, simboli koje su ostavili na prstenovima, koje su koristili kao znak raspoznvanja, uverili su nas da urna koju smo otkrili u Viminacijumu pripada gnostiku.
Viminacijum - tolerantna metropola
U prvim vekovima naše ere gnostici su bili vrlo aktivni, o čemu svedoče zapisi otaca rane hrišćanske crkve koji su ih anatemisali kao jeretike.
- Kada je Rim postao hrišćanski, počeo je progon gnostika, ali u metropoli Viminacijumu je izgleda bilo drugačije - kaže dr Korać. - Ovdašnje nekropole svedoče da su se pripadnici svih verskih tradicija sve vreme sahranjivali jedni uz druge, čak i kada je hrišćanstvo postalo državna religija. To znači da je tolerancija vladala i u svetu živih.
U blizini arheološkog nalazišta Viminacijum, na mestu na kome se nekada Mlava ulivala u Dunav, otkriven je brod dužine između 15 i 16 metara, verovatno iz antičkog perioda.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
U blizini arheološkog nalazišta Viminacijum, na mestu na kome se nekada Mlava ulivala u Dunav, otkriven je brod dužine između 15 i 16 metara, verovatno iz antičkog perioda.
Dijana Hrka, jedna od najostrašćenijih blokaderki, žena koja je i sama bila deo blokaderskih okupljanja, objavila je video-snimak koji je do detalja ogolio stvarne, prljave motive lažnih boraca za pravdu.
Tačno 65 godina nakon Prve konferencije šefova država ili vlada nesvrstanih zemalja, Beograd će 31. avgusta i 1. septembra 2026. godine ponovo postati mesto susreta nesvrstanog sveta i i jedna od ključnih pozornica svetske politike.
Potpredsednik Slobodne Crne Gore i poznati barski privrednik i ugostitelj Vlado Stijović obezbedio je smeštaj za pedesetoro dece sa Kosova i Metohije i njihove učitelje, koji borave na Crnogorskom primorju.
Kada Nemačka zabranjuje opoziciju pred izbore, to je za Brisel i tajkunske medije "odbrana ustava", a kada bi Srbija sankcionisala ulično nasilje i pretnje – to bi nazvali fašizmom! Zahtev Borisa Pistorijusa za gašenje AfD-a ogolio je do koske sve dvostruke aršine i lažnu brigu zapadnih elita za demokratiju.
Učesnici prve sezone Exatlona Srbija Radojica Lazić i Anabela Zonai trenutno se nalaze u Dominikani, a javnost najviše zanima da li je njihov odlazak povezan sa drugom sezonom takmičenja.
Reper Gazda Paja pokazaće svoje veštine u najvećem sportskom rijalitiju Exatlonu, a njegova žena Vesna je takođe u sjajnoj formi, pa je suprugu komotno mogla da se pridruži u takmičenju.
Stravično nasilje dogodilo se pre nekoliko dana u Obrenovcu, kada je državljanin Azerbejdžana N. O. (38) brutalno pretukao svoju devojku, ukrajinsku državljanku L. S. (22), nanevši joj teške povrede po glavi i telu.
Nakon jednomesečne potere policija je uhapsila mladića osumnjičenog da je 15. jula sa više maskiranih lica palicama napao grupu maloletnika u parku kod Srednje medicinske škole "7. april" u Novom Sadu.
Dva policajca povređena su tokom nesvakidašnje potere za traktoristom u okolini Lebana, koji je, prema nezvaničnim saznanjima, prethodno zaustavljen dok je prevozio ogrevno drvo bez prateće dokumentacije.
Novica Elek, koji je sinoć likvidiran u Surčinu, kada je nepoznati napadač pucao u njega nasred ulice, ostao je upamćen u srpskoj javnosti po teškom zločinu koji je počinio pre 10 godina, kada je svojoj supruzi Tijani pucao u noge.
Holivudska glumica Anđelina Džoli je ponovo u Ukrajini. Prema lokalnim izveštajima, zvezda je viđena u Ternopolju, ali njen dolazak za sada nije zvanično potvrđen.
Nemački konzul u Kostariki Mario Genc (53) utopio se danas u nesreći u jednom rekreativnom centru u toj zemlji, saopštilo je nemačko Ministarstvo spoljnih poslova.
Novinari su tokom snimanja reportaže o izborima u nemačkoj pokrajini Saksonija-Anhalt u kancelariji političara stranke Alternativa za Nemačku (AfD) Hans-Tomasa Tilšnajdera primetili crnu šolju sa natpisom "Ruska armija" i crvenom zvezdom.
Sinoć je u Zaječaru počeo tradicionalni rok spektakl, 59.Gitarijada koja se održava u podnožju Kraljevice uz rokere koji su pristigli iz svih gradova Srbije, ali i iz inostranstva.
Ako ste nekada putovali avionom, verovatno ste tokom poletanja osetili neprijatan pritisak, zapušenost ili čak bol u ušima. Ova pojava se naziva barotrauma uha ili "avionsko uho", a do nje dolazi zbog nagle promene vazdušnog pritiska u kabini aviona.
Kada počne sezona šljiva, pravo je vreme da se razmisli o pripremi zimnice. Osim što od njih možemo napraviti ukusan domaći džem, deo šljiva možemo sačuvati u zamrzivaču i kasnije koristiti za pripremu kolača.
Masnoća koja se nakuplja na dugmićima šporeta vremenom stvara lepljiv sloj koji se teško uklanja samo vodom. Za njihovo su dovoljni topla voda i običan deterdžent za pranje sudova.
Ivan Marinković progovorio je o odluci ćerke Lene da promeni prezime u majčino, istakavši da ga taj potez nije iznenadio jer je bio pripremljen na takav scenario, ali da je i dalje razočaran.
Pevačica Jovana Pajić prisetila se početaka svoje karijere, pa otkrila kako njene ćerke koje je dobila u braku sa Saletom Tropikom takođe imaju talenat za muziku.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.