Neverovatno otkriće u Srbiji biće uskoro predstavljeno široj javnosti.
Urna stara gotovo 18 vekova, koja je pripadala sinkretičkom verskom pokretu, gnosticima, potisnutim još početkom 4. veka, a koju su naši arheolozi pronašli u Viminacijumu pre nekoliko godina, biće uskoro zvanično predstavljena naučnom svetu kao nešto što dokazuje prisustvo ovog mističnog bliskoistočnog učenja u drevnoj metropoli. Do sada na evropskom prostoru ništa slično nije pronađeno!
Naučnici su dugo istraživali kome je ovaj unikatni olovni kovčežić, ukrašen tajanstvenim simbolima, pripadao, jer nisu imali sa čime da ga uporede. Gnostičko učenje je, prema istorijskim podacima, početkom nove ere bilo rašireno u Egiptu, Siriji i Palestini i preplitalo se s ranim hrišćanstvom.
Foto: Arheološki institut
- Kovčežić s tajanstvenim simbolima ćemo u velikoj monografiji Viminacijuma, koja uskoro izlazi iz štampe, hrabro predstaviti kao urnu gnostika - kaže profesor dr Miomir Korać, direktor Arheološkog instituta i čelnik Naučnog projekta Viminacijum.
- Hrabrost je u tome da smo spremni na osporavanja, ali je i to bolje nego da prećutimo jedinstveni pronalazak. Ne znamo ko su bili ti bliskoistočni mistici i kako su stigli u Viminacijum, ali dokaz da su živeli ovde su i urna i prstenovi s gnostičkim simbolima koje smo pronašli u drugim grobnicama. Oni su, takođe, svetska retkost.
Urna je pronađena na nekropoli između tipičnih rimskih grobova, u minijaturnoj konstrukciji od opeka. Kada su je arheolozi otvorili, ukazala se olovna kutija sa reljefnim romboidom na poklopcu kroz čiju osu prolazi strela. Strane urne su bile ukrašene osmokrakim strelastim zvezdama i palmom, drvetom života. Naučnici nisu videli ništa slično do tada.
- U urni je bilo mnogo nesagorelih kostiju, što je neuobičajeno, jer posle kremacije ostaje samo prah - kaže dr Kostić. - U njoj je bio i novčić iz prve polovine 3. veka, iskovan u maloazijskoj Nikeji, koji nam je omogućio datovanje sahrane. U stvari, samo to je bilo sigurno u vezi s urnom.
Foto: Arheološki institut
Arheolozi su dugo pokušavali da pronađu neki sličan nalaz u literaturi, ali uzalud. Zatim su se usredsredili na dešifrovanje simbola kojima je urna ukrašena.
- Oni koji su pohranili kosti u urnu želeli su da naglase pokojnikovu intelektualnu i mentalnu pripadnost - objašnjava dr Korać. - Olovni sarkofag ukazivao je na njegov izuzetan status, možda učitelja ili predvodnika zajednice. Zrakasti ukrasi na urni imaju nedvosmislenu zodijačku strukturu. Reljef na poklopcu je posebno interesantan.
Romboidna struktura, presečena po sredini strelicom, izgleda kao predstava pomirenja dva sveta: ljudskog, sa linearnim shvatanjem vremena, u kome je pokojnik živeo i kosmičkog beskraja u koji odlazi. To nas je asociralo na učenja drevnih gnostika o božanskoj prirodi čoveka koja se vraća Bogu kroz koncentrične sfere vasione. Njihova kosmologija je bila neverovatna, nekako su naslutili postojanje planetarnih i zvezdanih sistema i opisali ih. Čak i njihova priča o praizvoru kosmosa podseća na naučnu teoriju "velikog praska".
Foto: Arheološki institut
Profesor Korać napominje da su gnostici ostavili vrlo malo materijalnih tragova, jer su bili idealisti i individualisti:
Foto: Arheološki institut
- Iako su se izjašnjavali kao hrišćani, nisu smatrali da se Bog može spoznati verom i kroz crkvu, već samo kroz lično spoznanje, gnozu. Na njih je veliki uticaj imala Platonova filozofija. Kada je hrišćanska crkva postala zvanična religiozna institucija Rima, nemilosrdno su progonjeni i njihovi tragovi su uništavani. Ipak, simboli koje su ostavili na prstenovima, koje su koristili kao znak raspoznvanja, uverili su nas da urna koju smo otkrili u Viminacijumu pripada gnostiku.
Viminacijum - tolerantna metropola
U prvim vekovima naše ere gnostici su bili vrlo aktivni, o čemu svedoče zapisi otaca rane hrišćanske crkve koji su ih anatemisali kao jeretike.
- Kada je Rim postao hrišćanski, počeo je progon gnostika, ali u metropoli Viminacijumu je izgleda bilo drugačije - kaže dr Korać. - Ovdašnje nekropole svedoče da su se pripadnici svih verskih tradicija sve vreme sahranjivali jedni uz druge, čak i kada je hrišćanstvo postalo državna religija. To znači da je tolerancija vladala i u svetu živih.
U blizini arheološkog nalazišta Viminacijum, na mestu na kome se nekada Mlava ulivala u Dunav, otkriven je brod dužine između 15 i 16 metara, verovatno iz antičkog perioda.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
U blizini arheološkog nalazišta Viminacijum, na mestu na kome se nekada Mlava ulivala u Dunav, otkriven je brod dužine između 15 i 16 metara, verovatno iz antičkog perioda.
Lider Saveza nezavisnih socijaldemokrata (SNSD) Milorad Dodik, koji je u Beogradu prisustvovao skupu "Srbija, jedna porodica", izjavio je da je za Republiku Srpsku važno da je Srbija stabilna i moćna.
U Beogradu je danas održan skup "Srbija - jedna porodica", na kojem je, prema procenama MUP-a, bilo više od 200.000 ljudi. Nova S je na skupu intervjuisala prolaznike i one koji su namenski došli na skup i dobila neočekivan odgovor.
Ministarstvo unutrašnjih poslova obaveštava javnost da se danas, u Beogradu, na platou ispred Doma Narodne Skupštine Republike Srbije održava prijavljeno javno okupljanje u organizaciji ‘’Pokreta za narod državu’’.
Darko Vesković Prika, koji je brutalno likvidiran u ponedeljak 22. juna 2026. godine u kafiću u beogradskom naselju Kumodraž, danas je sahranjen na Centralnom groblju u Beogradu.
Više javno tužilaštvo u Beogradu podiglo je optužnicu protiv Andrije S. (20) zbog sumnje da je 10. decembra 2025. godine u jednom ugostiteljskom objektu na Vračaru, pokušao da ubije Vuka Bajruševića, i jer je neovlašćeno nosio vatreno oružje i municiju.
Više javno tužilaštvo u Beogradu pokrenulo je istragu protiv četvorice muškaraca zbog postojanja osnova sumnje da su 5. juna 2026. godine izvršenjem različitih krivičnih dela učestvovali u bacanju bombe na porodičnu kuću S.Č. na teritoriji opštine Novi Beograd.
Francuska se suočava sa ekstremnim toplotnim talasom koji je doneo tropske temperature i paralisao zemlju, a vrućine su tolike da i ptice padaju u nesvest, o čemu svedoče dramatični snimci na mrežama.
Najmanje tri pripadnika paravojne jedinice Sind Rendžers ubijena su u subotu nakon što su teroristi napali objekat te snage u oblasti Gulistan-i-Džauhar u Karačiju, saopštio je pokrajinski policijski načelnik.
Slavni glumac i reditelj Radoš Bajić odlučio je da svoj godišnji odmor provede u Srbiji, tačnije u svom voljenom zavičaju, selu Medveđa kraj Trstenika.
Nemačka influenserka Eda Elisa našla se u neprijatnoj situaciji na aerodromu kada joj je, neposredno pred let, rečeno da ne može da uđe u avion zbog odeće koju je nosila.
Tokom jula, Bikove, Vodolije i Jarčeve očekuju povoljne okolnosti koje bi mogle da im donesu dodatne prihode, reše dugove i otvore vrata novim poslovnim prilikama.
Beli hleb često je na lošem glasu kada je reč o zdravoj ishrani, ali stručnjaci tvrde da jednostavna promena u načinu pripreme može da utiče na to kako ga organizam vari.
Viktor Živojinović, sin pevačice Lepe Brene i bivšeg tenisera Bobe Živojinovića, privukao je pažnju pokazavši kako porodica uživa na svojoj luksuznoj jahti.
Voditeljka Jovana Jeremić podelila je sa pratiocima slike sa dečkom Milošem Stojanovićem Tigrom, a njeno izvajano telo je izazvalo buru pozitivnih komentara.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.