Širom bivše Jugoslavije 25. maj masovno se slavio kao Dan mladosti i rođendan nekadašnjeg predsednika SFRJ Josipa Broza Tita.
Simbol ovog dana bila je štafeta mladosti, koja se doživotnom predsedniku SFRJ predavala na stadionu JNA.
Ideja nastala u Kragujevcu
Ideja o nekad najpopularnijoj manifestaciji u bivšoj Jugoslaviji potekla je 1945. godine u Kragujevcu, gde je Odeljenje za sport i fiskulturu osmislilo masovnu omladinsku štafetu koja će proći širom Jugoslavije, i to trčanjem najuspešnijih omladinaca koji nose Štafetu mladosti.
Prva Titova štafeta
U prvoj Titovoj štafeti, učestvovalo je 12.500 omladinaca, koji su pretrčavši trasu dugu 9.000 kilometara, Titu predali prvih devet štafetnih palica i Plavu knjigu sa 15.000 potpisa omladine Šumadije.
Titova štafeta 1957. godine postaje Štafeta mladosti.
Prva Štafeta mladosti krenula je iz Kumrovca, Titovog rodnog mesta. Na putu dugom 3.500 kilometara prošla je kroz sve republike, kroz mnoga manja mesta i veće gradove u kojima je svečano dočekivana uz specijalno organizovan program.
Ko je prvi predao Titu štafetu
Čast da prvu Štafetu mladosti svečano preda Josipu Brozu Titu, na stadionu JNA, pripala je Miki Tripalu, apsolventu prava i predsedniku CK Narodne omladine Jugoslavije, dok su samu štafetnu palicu izradili skulptor Vladeta Petrić i grafičar Boško Karanović.
#NaDanasnjiDan 22. maj 1946. – Upućena Prva štafeta omladine Jugoslavije povodom rođendana Josipa Broza Tita (kasnijih godina postala tradicionalna manifestacija – „Dan mladosti“ – koja se završavala 25. maja svečanim sletom na Stadionu JNA). pic.twitter.com/N8PUGPKmPG
— Istorijski arhiv Beograda (@IA_Beograda) May 22, 2020
Centralna manifestacija na stadionu JNA
Štafeta mladosti je svake godine polazila iz drugog mesta i iz druge republike, i uvek masovno dočekivana širom nekadašnje Jugoslavije.
Centralna manifestacija je organizovana na tadašnjem stadionu JNA u Beogradu, gde su pioniri, omladinci izvodili slet.
Štafetu su Titu, uz prigodnu čestitku sa željama za dug život i dobro zdravlje, uručivali najbolji omladinci i omladinke.
Kako su izgledale štafete
Štafete su se uglavnom pravile od drveta, ali i drugih različitih materijala. Svaka je bila drugačija i jedinstvena na svoj način. Uvek su u svom dizajnu, pored ostalih detalja, sadržale petokraku zvezdu, pa čak i buktinju na samom vrhu, kao ustaljeni simbol Jugoslavije. Umetnici iz čitave zemlje dobijali su mogućnost da osmisle njen izgled.
U vreme dok je štafeta obilazila državu, vesti su pratile svaki njen korak i lokaciju, kako bi narod u bilo kom momentu mogao da zna gde se ona nalazi.
Glavni slogan svakog "Dana mladosti" glasio je poklikom: "Mi smo Titovi i Tito je naš!"
Foto: Printskrin
Štafeta se nosila i posle Titove smrti
Iako je Tito preminuo 1980. godine, Štafeta mladosti je nastavila da ide iz ruke u ruku miliona mladih ljudi od Triglava do Đevđelije, samo pod drugačijim nazivom "I posle Tita - Tito", uz zakletvu Jugoslovena da će istrajati na njegovom putu i negovati "bratstvo i jedinstvo".
Nošenje štafete trajalo je do 1987. godine, pune 42 godine.
U Muzeju Jugoslavije može se pogledati zbirka štafeta, izrađenih od najraznovrsnijeg materijala, originalnih oblika i posebno značajnih pisanih poruka iz svih krajeva Jugoslavije.
Predsednik SFRJ Josip Broz Tito bio je poznat po svojim raskošnim putovanjima prilikom kojih je obišao celu planetu i bio gost kod nekih od najuticajnijih ljudi tadašnjeg sveta. Godine 1971. obreo se u Sjedinjenim Američkim Državama kao lični gost Ričarda Niksona, predsednika SAD
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Predsednik SFRJ Josip Broz Tito bio je poznat po svojim raskošnim putovanjima prilikom kojih je obišao celu planetu i bio gost kod nekih od najuticajnijih ljudi tadašnjeg sveta. Godine 1971. obreo se u Sjedinjenim Američkim Državama kao lični gost Ričarda Niksona, predsednika SAD
Zamenik predsednika Srpske radikalne stranke Aleksandar Šešelj sahranio je sve nade i lažne iluzije blokaderskog pokreta, ogolivši do samog kraja opasne namere opozicije koje se svode samo na jednu stvar - progon političkih protivnika, revanšizam i otimanje vlasti po svaku cenu.
Nakon što je zapanjio i zgrozio celokupnu javnost Srbije sramnim pretnjama upućenim majkama, bakama i sestrama koje ne podržavaju opozicioni haos, blokader Živko Gvozdenović pao je na najniže moguće grane.
U najnovijem bezdušnom i lešinarskom istupu, Ana Mirković lažni psiholog i kandidatkinja sa 159. mesta na blokaderskoj listi, na najmonstruozniji način iskoristila je nezapamćenu tragediju iz OŠ "Vladislav Ribnikar" kako bi sakupljala najprljavije političke poene.
Potpredsednica GO SNS-a Ana Brnabić, sinoć je u samom programu tajkunske televizije N1 očitala istorijsku lekciju voditeljki Tatjani Aleksić i do temelja ogolila decenijski medijski mrak i mržnju koja se sa te platforme prosipa po Srbiji.
Gostujući na televiziji, blokaderski analitičar Nikola Parun otkrio je pravu istinu o blokaderskoj listi, potvrđujući da im je kampanja amaterska, a ljudi koji su se kandidovali potpuno nedorasli i nesposobni za vođenje ozbiljnog sistema kao što je država.
Predsednik Republike Srbije Aleksandar Vučić sastao se tokom 81. zasedanja Generalne skupštine Ujedinjenih nacija u Njujorku sa potpredsednikom Narodne Republike Kine Han Džengom.
Nakon poraza Crvenih strasti u timu se ne smiruju, a Nikola Lakić za atmosferu koja mu se ne sviđa odgovornom smatra Radu Đorđević zbog čega se sukobio sa njom.
U udesu koji se dogodio sinoć oko 20 časova u Ulici patrijarha Dimitrija u Rakovici, teže povrede zadobio je M. S. (53) kada je na njega automobilom "reno klio" naleteo L. G. (21).
N. L. (38), vozač automobila koji je, kako se sumnja, u alkoholisanom stanju usmrtio motociklistu iz Lunovog sela Marka T. (21) u teškoj saobraćajnoj nesreći kod Užica, izneo je svoju odbranu tokom saslušanja u policiji.
Tokom protekle noći u Beogradu se dogodilo šest saobraćajnih nezgoda, u kojima je povređeno sedam osoba, od kojih su dve bile pešaci, rečeno je u službi Hitne pomoći.
Državno tužilaštvo opštine Zlatar podiglo je optužnicu protiv muškarca (24) iz Stubičkih Toplica zbog pokušaja nanošenja teške telesne povrede i pretnje drugom mladiću. Prema optužnici, incident se dogodio 26. februara ove godine oko dva sata ujutru u porodičnoj kući u Oroslavju.
Predsednik SAD Donald Tramp iskoristio je obilazak Bele kuće sa kineskim predsednikom Si Đinpingom da ga odvede do mesta na kojem bi trebalo da stoji portret njegovog prethodnika Džozefa Bajdena i pokaže mu – sliku mašine za automatsko potpisivanje.
Rusija bi već u narednim mesecima mogla da izvede ograničeni vojni napad na jednu ili više članica NATO koje se graniče sa njom, upozorila je danska vojna obaveštajna služba FE u novoj proceni pretnje.
Kineski predsednik Si Đinping objavio je posle razgovora sa predsednikom SAD Donaldom Trampom u Beloj kući da su kineski i američki ekonomski timovi postigli novi zajednički dogovor, ocenjujući da je rezultat pregovora dobra vest ne samo za dve najveće svetske ekonomije već i za čitavo globalno tržište.
Predsednik Francuske Emanuel Makron demantovao je dramatične navode da je CIA upozorila Pariz na mogući ruski napad dronovima iz civilnih brodova na jug Evrope.
Postoje knjige koje se pročitaju jednom i zaborave, ali i one kojima se čitaoci vraćaju godinama, koje se prenose iz generacije u generaciju i čije se stranice iznova otvaraju i dugo nakon što su prvi put objavljene.
Preminuo je Husnija Hašimović, glumac kojeg su čitave generacije gledalaca s ponosom pamtile i obožavale po kultnoj ulozi Merdžana u filmu "Dom za vešanje".
Baset je pravi majstor izležavanja, sa dugim ušima, kratkim nogama i prepoznatljivim pogledom, deluje kao da je rođen za jednu stvar, odmaranje bez granica.
Tajni recept za vrhunski užitak u krevetu ne krije se u komplikovanim pozama niti u udžbeničkim potezima, već u nečemu mnogo jednostavnijem, potpunoj prisutnosti.
Pevačica Nataša Bekvalac proslavila je svoj 46. rođendan, a intimnom slavlju prisustvovala je i pevačica Aleksandra Prijović koja je uživala u Natašinom pevanju.
Mirna Košanin gostovala je u emisiji „Demanti“, gde je otvoreno govorila o školovanju, trudnoći tokom srednje škole, ali i početku karijere koju je izgradila kao frizerka.
Bivši rijaliti učesnik Dejan Dragojević ponovo je u javnosti govorio o bolnom i teškom periodu kroz koji su njegova izabranica Jovana i on prošli kada je ona u poodmakloj trudnoći izgubila bebu.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.