Danica Grujičić, direktorka Instituta za onkologiju i radiologiju Srbije (IORS) kaže da nas godišnjica bombardovanja podseća na nekoliko stvari, a između ostalog i da, ako uzmemo zdravlje naših ljudi, tihi rat i dalje traje.
Više od dve decenije kasnije, imamo dupliran broj obolelih na godišnjem nivou, sve agresivnije tumore koji ne raguju na terapije, sve više obolelih mlađih generacija, i što je najviše zabrinjava, sve više dece.
Prof. Grujičić je ubeđena da u povećanom broju obolelih od malignih bolesti ima uticaja osiromašenog uranijuma, ali ističe da nije on jedini krivac, već i zagađenje. A, s obzirom na to da smo u epidemiji korone i dalje, kaže da ćemo kada je o karcinoma reč tek platiti danak kovida 19, jer se mnogi plaše da idu kod lekara.
- Ovaj dan nas podseća na to da je jedna država usred Evrope bez ikakve odluke i uz puno kršenje međunarodnog prava bombardovana i razorena. Da su civili ubijani, da su rušene škole, bolnice i putevi. Da je pokušano da se od terorista naprave legitimni predstavnici i kriminalna država na teritoriji suverene države Srbije. Kao i na to da je ovo tihi rat koji i dalje traje, agresija posle agresije - kaže prof. dr Grujičić za Telegraf.rs.
Podsetila nas je na zvanične podatke obolevanja od karcinoma pre bombardovanja, i poredila ih sa sadašnjim.
- Pre bombardovanja se ta brojka kretala oko 19.000, dok je danas oko 35.000 obolelih na godišnjem nivou. Međutim, treba uzeti u obzir da je tada bilo mnogo više neprijavljenih slučajeva, tako da je i taj broj veći, kao što je i danas taj broj, nažalost, daleko veći.
Pre svega, karcinomi pluća, ali ono što je mene iznenadilo, to je karcinom dojke kod mladih žena. Znala sam da je taj broj obolelih ogroman, ali ne i u toj meri dok nisam došla u IORS. I ono što je tragično, to je da je sve veći broj mladih žena. Zato je vrlo važno da idu redovno na preglede i kontrole, da nauče da se same pregledaju.
Mislim da ćemo što se tiče malignih bolesti, tek platiti danak zbog korone. Puno ljudi se plaši da ide na redovne preglede i kontrole plašeći se korone i to će nam doći na naplatu u narednom periodu - objašnjava prof. dr Grujičić.
Prema njenim rečima, godišnje nam od posledica malignih bolesti premine više od 20.000 ljudi, ali je ona mišljenja da je taj broj i veći:
Foto: Zoran Sinko
- Ono što je dobro je što se u poslednjih nekoliko godina zaista ulaže dosta u nove aparate za lečenje, kao i terapije. Životni vek pacijenata sa malignim bolestima se sve više povećava i ide se ka tome da maligne bolesti budu nešto sa čim se normalno živi, uz adekvatnu terapiju.
Naravno, potrebno je mnogo više, još bolja organizacija u čitavoj Srbiji, od Subotice do Prizrena, takođe, i mnogo veća disciplina i svest celokupnog društva. I ono za šta se moj tim i ja trenutno borimo - nova zgrada Instituta za onkologiju i radiologiju, to je neophodno, i mislim da ćemo uspeti da do kraja godine započnemo taj projekat.
Mnoge bolesti koji se pojavljivale samo kod starije populacije, sada nemaju pravila, jer se, prema rečima naše sagovornice, nažalost, pojavljuju i kod dece.
- Nažalost, tumori su sve agresivniji. Neke standardne terapije na koje su reagovali odlično, poslednjih godina ne reaguju, moramo da menjamo terapije. Sve je više obolele dece. Podatak koji smo dobili pre tri godine od Instituta za javno zdravlje Srbije "Dr Milan Jovanović Batut" je da je u Srbiji broj obolele dece 2,5 puta veći od proseka u Evropi. Onda mi se nameće pitanje zbog čega? Dakle, morao je da postoji neki incident koji je na to uticao, a to je NATO agresija i sveukupno zagađenje koje je nastalo poslednjih 20-ak godina - kaže profesorka i ističe da je apsolutno ubeđena da je osiromašeni uranijum imao uticaj na povećano obolevanje od karcinoma:
- I ne samo od osiromašenog uranijuma (OU), već od svih zagađenja koja su tada nastala, koja su još opasnija od OU. Ne smemo zaboraviti bombardovane rafinerije, trafo stanice, fabrike oružja. Tom prilikom je u vazduh, zemlju i vodu otišla velika količina kancerogenih materija. Pored toga, poslednjih 20 godina je povećano i generalno zagađenje vazduha, zagađenje reka, što je dovelo do povećanja broja pacijenata.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Gazimestan je i ovog Vidovdana okupio veliki broj Srba koji su došli da obeleže jedan od najvažnijih datuma u srpskoj istoriji, ali je čitav skup protekao uz pojačano prisustvo pripadnika takozvane kosovske policije i iživljavanje naoružane šiptarske bande nad srpskim stanovništvom.
Blokaderi predvođeni Petrom Đurićem, pijani i drogirani, zaustavljeni su od strane policije u Kraljevu posle blokaderskog skupa, a u nastavku teksta pogledajte kako je izgledalo privođenje opozicionog lidera.
Siniša Mali, prvi potpredsednik Vlade i ministar finansija prilikom gostovanja u emisiji "Hit Tvit" na TV Pink govorio je važnim temama za građane Srbije.
Marinko Magda, poznat kao "Subotički Džek Trbosek", već više od tri decenije služi kaznu za zločine koji su šokirali Srbiju i region, a građani i danas sa jezom govore o krvavoj noći iz 1994. godine.
Smrtna kazna predstavlja najradikalniji i najkontroverzniji pravni mehanizam u istoriji čovečanstva, postavljen na tankoj granici između apsolutne pravde i ubistva. Dok je savremeni svet predvođen Evropom krenuo putem ukidanja ove sankcije u ime dostojanstva ljudskog života, globalna slika pravosuđa ostaje podeljena.
Apelacioni sud u Beogradu ukinuo je presudu kojom je Damjan Gvozdenović bio osuđen na 10 godina zatvora za ubistvo Aleksandra Tatalovića u Rakovici 2022. godine i naložio ponovno suđenje uz produženje pritvora.
Takozvani "duh Enkoridža", koji se odnosi na nedavne razgovore između Rusije i Sjedinjenih Američkih Država, nije formalizovan u zvaničnim dokumentima niti je bio praćen potpisivanjem bilo kakvih sporazuma, izjavio je ruski predsednik Vladimir Putin.
Poljska je danas zabeležila najvišu temperaturu od početka merenja, pošto je tokom toplotnog talasa koji pogađa veći deo Evrope u mestu Slubice izmereno 40,5 stepeni Celzijusa, saopštio je danas poljski Institut za meteorologiju i upravljanje vodama.
Predsednik Belorusije Aleksandar Lukašenko uputio je, uoči sastanka sa ruskim predsednikom Vladimirom Putinom u Valdaju, javni i neočekivano oštar apel ruskom ambasadoru u Minsku Borisu Grizlovu otvoreno zatraživši od Moskve da ne uvlači Belorusiju u direktan vojni sukob sa Ukrajinom.
Glumac Tihomir Arsić preminuo je 7. decembra 2020. godine. Tokom svoje dugogodišnje karijere bio je jedan od miljenika "sedme sile" jer je medijima rado izlazio u susret i davao intervjue.
Postoje oni bezvremenski kolači koji instant budne nostalgiju. Mirišu na detinjstvo, toplinu doma i maminu ili bakinu svesku sa receptima. Upravo takve su i ledene kiflice.
Jedna propuštena šetnja neće naškoditi psu, ali po ekstremnoj vrućini može imati kobne posledice. Potrebno je prilagoditi rutinu vremenskim uslovima i pokazati brigu za zdravlje ljubimca.
Pirinčana voda na prvi pogled deluje kao jednostavan kućni tretman, ali stručnjaci su objasnili da je prava nutritivna bomba koja čini čuda za rast kose.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.