Oboren temperaturni rekord u Beogradu, ekstremno visoke temperature na samom početku leta, ali nepogode, nevreme i grad veličine oraha, tornado u Češkoj... svedoci smo velikih klimatskih ekstrema. "Klima je na steroidima", kaže Vladimir Đurđević, meteorolog i klimatolog, i u najkraćem opisuje sve ono što nam se dešava poslednjih godina, a čini se sve intenzivnije i izraženije
Da li je pred nama najtoplije leto, hoće li ekstremnih vremenskih prilika biti se više, koliko duže zapravo sada traje leto uzimajući u obzir samo temperature kao parametar - na sva ova pitanja odgovor nam daje klimatolog Đurđević.
Veoma toplo i suvo leto
Prvo smo se pitali - kad će konačno toplo vreme, a onda nas je odjednom "strefio" vreli, tropski talas sa temperaturama višim od 40 stepeni, neuobičajeno visokim za sam početak leta. Sada se mnogi pitaju - šta nas tek čeka tokom jula i avgusta, najtoplijih meseci u godini.
Vladimir Đurđević, meteorolog i klimatolog dao je ne tako optimistične odgovore o klimi uopšte kako kod nas, tako i u svetu.
- U toku leta najtopliji period je kraj jula i početak avgusta tako da nas tad očekuju najveći temperaturni udari i najveće temperaturne vrednosti, tako da treba očekivati veoma toplo vreme i tada - kaže Đurđević.
Prema njegovim rečima, ono što zabrinjava jeste da se u prognozama i dalje ne vidi da će biti puno padavina u narednom periodu, posebno u narednih desetak dana, a kako kaže, falilo nam je dosta padavina tokom juna, pošto je pala otprilike samo jedna trećina padavina za jun u odnosu na neke prosečne vrednosti. Na osnovu toga smatra da možemo da kažemo (obazrivo, jer ipak su ovo prognoze) da nas čeka toplo i suvo leto.
Foto: printscreen RTS
Leto "duže" za mesec dana
Đurđević objašnjava da leto po klimatološkim standardima traje do kraja avgusta, ali gledano u odnosu na temperature verovatno će trajati duže. Razlog tome je promena klime, pa je tako kod nas temperaturni režim promenjen zbog čega u proseku imamo 20 do 30 dana više u toku godine kada su temperature približnije po osećaju nekim letnjim temperaturama nego temperaturama za to doba godine, recimo u septembru ili oktobru.
- U proseku u Srbiji imamo mesec dana više leta, tako da i ove godine možemo opet da očekujemo da ćemo verovatno u septembru imati puno relativno toplijih dana i dana koja su sličnija letu nego što bi bile neke vrednosti koje odgovaraju ulasku u jesen - kaže on.
Ušli smo u leto obarujući rekorde
U junu smo imali toplotni talas kojim je u mnogim gradovima oborena maksimalna vrednost dnevne temperature za mesec jun, a kako nam kaže Đurđević čak i u Beogradu gde je temperatura bila 38,7 stepeni, oboren je rekord koji je bio postavljen u junu 1918. godine. Kako kaže, apsolutna maksimalna temperatura ikada izmerena u Srbiji bila je 2007. godine od 44,9 stepeni.
- Ne dešava se tako često da se probijaju neki apsolutni rekordi, ali ono što vidimo jeste da su sve češći ti periodi toplog vremena. Znači, iako ne probijamo rekorde, sve češće nam se dešava da imamo toplotne talase i da imamo periode izuzetno toplog vremena - objašnjava nam.
Klima na steroidima
Jedna od posledica klimatskih promena čiji smo svedoci jeste i to da je vreme postalo malo intenzivnije, kao i to što imamo nagle prelaske iz jednog tipa vremena u drugi.
- Mi u klimatologiji kažemo nekad da je klima malo na steroidima, odnosno da je energičnija nego što je bila u prošlosti. Nije samo da se planeta u proseku zagreva i da onda izaziva neke promene, nego je problem i u tome što je način cirkulacije vazduha preko planete promenjen i to na način koji baš favorizuje ovakvu situaciju - ukazuje Đurđević.
Kako objašnjava, zbog toga što naglo ulazimo iz hladnog perioda u topli, dešava se da pri tom prelasku se pojave neki nepovoljni vremenski uslovi kao što je intezivan grad ili nedavna pojava tornada u Češkoj i slično. Sve to je prozurokovano time što na jednom malom prostoru imamo velike temperaturne razlike između vazdušne mase koja je vrlo hladna i vazdušne mase koja je jako topla.
Foto: Shutterstock
Tornado kao iz Češke moguć i u Srbiji
Kako nam kaže Vladimir Đurđević, tornada su se pojavljivala u Srbiji, ali na svu sreću nisu bila tako jaka kao onaj u Češkoj.
- Imali smo ih prethodnih godina i to nekoliko, i taj broj nije toliko zanemarljiv da možemo reći da se tornada kod nas ne dešavaju - priča Đurđević.
Objašnjava da su tornada koja su se pojavljivala kod nas obično bila manjeg intenziteta, F0, F1, dok je onaj nedavni u Češkoj bio jačine čak F3, koji je uz F4 izuzetno opasnog intezinteta i može da izazove velike materijalne štete i dovede do ljudskih žrtava, što se u Češkoj i dogodilo.
- Nije neočekivano da i u Srbiji u jednom trenutku vidimo neki malo jači tornado, ne samo te slabije varijante koje smo imali do sada, jer je jednostvano klima postala malo "opasnija" po nas i to na neki način treba da prihvatimo. To što se dogodilo u Češkoj treba na neki način da bude upozorenje za sve nas - upozorava.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Šipštari ne mogu da se pomire sa činjenicom da su četvorica krvnika zločinačke UČK, Hašim Tači, Kadri Veselji, Redžep Seljimi i Jakup Krasnići, danas u Hagu osuđeni na ukupnu kaznu od 81 godine zatvora, pa su izazvali haos i u Holandiji i u Prištini, dok su se svemu tome svojim zapaljivim izjavama pridružili i "političari" lažne države Kosovo.
Predsednik SNS Miloš Vučević izjavio je da studentska lista nema nikakve veze sa studentima i da niko nije čuo šta je njihova politika kada je reč o Kosovu i Metohiji, ističući da smatra da je sve to jedna velika “mačka u džaku” za građane Srbije.
Veliki broj građana okupio se u centru Bora, Zaječara i Knjaževca kako bi pružio podršku listi "Ujedinjena Srbija", dok sa druge strane vidimo sačicu blokadera kojima je izostola podrška, što jasno govori da je građanima dosta njihovog terora.
Čačak je izgradnjom i povezivanjem novih auto-puteva dobio značajno mesto na saobraćajnoj mapi Srbije, ocenjuju Milan Maksimović, predsednik Moravičkog okruga SPO i predsednik Gradskog odbora SPO u Čačku, i Radan Jaraković, odbornik SPO.
U duelu i poligonu koji se zvao "Mulj" snage su odmerile glumica Maja i profesorka srpskog jezika Nevena, a njihov okršaj imao je veliki značaj za konačan rezultat između Crvenog i Plavog tima.
Voditeljka "Druge strane Exatlona" Tijana Jović upitala je takmičare Crvenog tima šta bi poručili sebi sada, na samom početku ovog zahtevnog sportskog rijalitija.
Lider "Srpskih suverenista" Vukša Dragović, koji je razotkrio NVO hidru u Srbiji objavivši detaljan spisak nevladinih organizacija i načine njihovog finansiranja kroz brojke i detalje predstavio je NVO koje stoje iza blokaderskog pokreta.
U najnovijoj epizodi emisije „Na merama“ otkrivamo vam kako je blokader Vladimir Štimac ponovo pokušao da glumi revolucionara, o čemu su se domunđavali političarka u pokušaju Biljana Stojković zvana Dabrica i novinar blokader Galeb Nikačević, gde voli da boravi lider „maloprocentnog“ Pokreta slobodnih građana Pavle Grbović, sa kime tračari glumica blokaderka Anđelka Prpić…
U prethodnoj epizodi emisije „Na merama“ pokazali smo vam šta rade osvedočeni blokaderi Nenad Kulačin i Marko Vidojković kad misle da ih niko ne gleda, kako nekadašnji političar Žarko Korać pokušava da iz penzije diže tenzije, u čijem društvu se opušta modna kreatorka Verica Rakočević, zašto je glumac blokader Milan Marić „utripovao“ da je veća zvezda od Žan-Klod Vam Dama…
Pripadnici Ministarstva unutrašnjih poslova u Nišu uhapsili su D. Đ. (36) iz ovog grada zbog sumnje da je izvršio krivično delo zlostavljanje i mučenje.
U teškom sudaru kombija i automobila, koji se dogodio jutros oko 6 časova kod Pančeva, na putu Dolovo-Mramorak, poginuo je putnik iz kombija N. N. (64), a vozač tog vozila M. A. (56) zadobio je teške povrede, dok su ostali putnici zadobili lake povrede.
Na marginama 70. Generalne konferencije Međunarodne agencije za atomsku energiju (IAEA) u Beču u Austriji, razgovarali smo sa Aleksejem Lihačovom, generalnim direktorom ruske državne korporacije „Rosatom“. U intervjuu je govorio o ključnim temama svetske nuklearne industrije, budućnosti malih modularnih reaktora i tehnologija četvrte generacije, kao i o izgradnji nuklearne elektrane Pakš-2 u Mađarskoj.
Američke federalne vlasti optužile su pet osoba za koje tvrde da su bile deo mreže povezane sa ruskim obaveštajnim službama i da su učestvovale u planiranju atentata, zastrašivanja i napada u Sjedinjenim Američkim Državama i Evropi.
Nemačka proverava spremnost svog zdravstvenog sistema za slučaj velikog vojnog sukoba, piše "Blumberg". Bolnice širom zemlje procenjuju da li bi mogle da izdrže nagli priliv velikog broja ranjenih u slučaju rata.
Čuveni holivudski glumac Deni Devito rešio je da otvori dušu i priseti se zlatnih dana svoje karijere, ali i potpuno lulih i neobuzdanih zabava koje su obeležile snimanje kultne humorističke serije "Taxi".
Iako se ubraja među namirnice koje mogu da povećaju rizik od ateroskleroze i začepljenja arterija, majonez ne morate potpuno da izbacite iz ishrane, nego je ključ u umerenosti.
Bivša rijaliti učesnica Milica Kemez prvi put je progovorila o ozbiljnim zdravstvenim problemima od pre dve godine, pa je spomenula i lažna prijateljstva.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.