Oboren temperaturni rekord u Beogradu, ekstremno visoke temperature na samom početku leta, ali nepogode, nevreme i grad veličine oraha, tornado u Češkoj... svedoci smo velikih klimatskih ekstrema. "Klima je na steroidima", kaže Vladimir Đurđević, meteorolog i klimatolog, i u najkraćem opisuje sve ono što nam se dešava poslednjih godina, a čini se sve intenzivnije i izraženije
Da li je pred nama najtoplije leto, hoće li ekstremnih vremenskih prilika biti se više, koliko duže zapravo sada traje leto uzimajući u obzir samo temperature kao parametar - na sva ova pitanja odgovor nam daje klimatolog Đurđević.
Veoma toplo i suvo leto
Prvo smo se pitali - kad će konačno toplo vreme, a onda nas je odjednom "strefio" vreli, tropski talas sa temperaturama višim od 40 stepeni, neuobičajeno visokim za sam početak leta. Sada se mnogi pitaju - šta nas tek čeka tokom jula i avgusta, najtoplijih meseci u godini.
Vladimir Đurđević, meteorolog i klimatolog dao je ne tako optimistične odgovore o klimi uopšte kako kod nas, tako i u svetu.
- U toku leta najtopliji period je kraj jula i početak avgusta tako da nas tad očekuju najveći temperaturni udari i najveće temperaturne vrednosti, tako da treba očekivati veoma toplo vreme i tada - kaže Đurđević.
Prema njegovim rečima, ono što zabrinjava jeste da se u prognozama i dalje ne vidi da će biti puno padavina u narednom periodu, posebno u narednih desetak dana, a kako kaže, falilo nam je dosta padavina tokom juna, pošto je pala otprilike samo jedna trećina padavina za jun u odnosu na neke prosečne vrednosti. Na osnovu toga smatra da možemo da kažemo (obazrivo, jer ipak su ovo prognoze) da nas čeka toplo i suvo leto.
Foto: printscreen RTS
Leto "duže" za mesec dana
Đurđević objašnjava da leto po klimatološkim standardima traje do kraja avgusta, ali gledano u odnosu na temperature verovatno će trajati duže. Razlog tome je promena klime, pa je tako kod nas temperaturni režim promenjen zbog čega u proseku imamo 20 do 30 dana više u toku godine kada su temperature približnije po osećaju nekim letnjim temperaturama nego temperaturama za to doba godine, recimo u septembru ili oktobru.
- U proseku u Srbiji imamo mesec dana više leta, tako da i ove godine možemo opet da očekujemo da ćemo verovatno u septembru imati puno relativno toplijih dana i dana koja su sličnija letu nego što bi bile neke vrednosti koje odgovaraju ulasku u jesen - kaže on.
Ušli smo u leto obarujući rekorde
U junu smo imali toplotni talas kojim je u mnogim gradovima oborena maksimalna vrednost dnevne temperature za mesec jun, a kako nam kaže Đurđević čak i u Beogradu gde je temperatura bila 38,7 stepeni, oboren je rekord koji je bio postavljen u junu 1918. godine. Kako kaže, apsolutna maksimalna temperatura ikada izmerena u Srbiji bila je 2007. godine od 44,9 stepeni.
- Ne dešava se tako često da se probijaju neki apsolutni rekordi, ali ono što vidimo jeste da su sve češći ti periodi toplog vremena. Znači, iako ne probijamo rekorde, sve češće nam se dešava da imamo toplotne talase i da imamo periode izuzetno toplog vremena - objašnjava nam.
Klima na steroidima
Jedna od posledica klimatskih promena čiji smo svedoci jeste i to da je vreme postalo malo intenzivnije, kao i to što imamo nagle prelaske iz jednog tipa vremena u drugi.
- Mi u klimatologiji kažemo nekad da je klima malo na steroidima, odnosno da je energičnija nego što je bila u prošlosti. Nije samo da se planeta u proseku zagreva i da onda izaziva neke promene, nego je problem i u tome što je način cirkulacije vazduha preko planete promenjen i to na način koji baš favorizuje ovakvu situaciju - ukazuje Đurđević.
Kako objašnjava, zbog toga što naglo ulazimo iz hladnog perioda u topli, dešava se da pri tom prelasku se pojave neki nepovoljni vremenski uslovi kao što je intezivan grad ili nedavna pojava tornada u Češkoj i slično. Sve to je prozurokovano time što na jednom malom prostoru imamo velike temperaturne razlike između vazdušne mase koja je vrlo hladna i vazdušne mase koja je jako topla.
Foto: Shutterstock
Tornado kao iz Češke moguć i u Srbiji
Kako nam kaže Vladimir Đurđević, tornada su se pojavljivala u Srbiji, ali na svu sreću nisu bila tako jaka kao onaj u Češkoj.
- Imali smo ih prethodnih godina i to nekoliko, i taj broj nije toliko zanemarljiv da možemo reći da se tornada kod nas ne dešavaju - priča Đurđević.
Objašnjava da su tornada koja su se pojavljivala kod nas obično bila manjeg intenziteta, F0, F1, dok je onaj nedavni u Češkoj bio jačine čak F3, koji je uz F4 izuzetno opasnog intezinteta i može da izazove velike materijalne štete i dovede do ljudskih žrtava, što se u Češkoj i dogodilo.
- Nije neočekivano da i u Srbiji u jednom trenutku vidimo neki malo jači tornado, ne samo te slabije varijante koje smo imali do sada, jer je jednostvano klima postala malo "opasnija" po nas i to na neki način treba da prihvatimo. To što se dogodilo u Češkoj treba na neki način da bude upozorenje za sve nas - upozorava.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Ambasador Srbije u Švajcarskoj Ivan Trifunović izjavio je da je položaj srpske zajednice na prostoru AP Kosovo i Metohija težak i da su Srbi izloženi diskriminaciji, zastrašivanju, pritiscima i kršenju ljudskih prava.
Dok političar u pokušaju Vladan Đokić u farmerkama i kratkim rukavima krši pravila Hilandara, a ne zna ni da se prekrsti, predsednik Srbije Aleksandar Vučić celom svetu pokazuje kako se dostojanstveno poštuje svetinja.
Kolumnista lista "Danas" i blokaderski profesor Aleksej Kišjuhas oživeo je temu vređanja Srpske pravoslavne crkve zbog Pojasa Bogorodice i vernika koji su išli da ga vide.
Autonomaš i antisrpski orijentisan profesor Dinko Gruhonjić zajedno je sa albanskom novinarkom Getom Mulići u njihovoj "analizi" napao vlasti u Srbiji za "gušenje slobode medija i glorifikovanje ratnih zločinaca", ali i "produbljivanje podela na Kosovu i Metohiji".
Dok se normalan svet ponosi svojom domovinom, dežurni blokaderski profesor Čedomir Čupić dokazao je da je ludilo lažne elite uzeo maha, otišavši toliko daleko da je ljubav prema Srbiji i rođenoj majci bukvalno proglasio za mentalni poremećaj!
Narodni poslanik SNS-a Milenko Jovanov pozvao je opozicione stranke da konačno prestanu sa, kako je naveo, skrivanjem iza nejasnih formulacija i građanima otvoreno saopšte kakvu politiku vode po najvažnijim državnim pitanjima – sankcijama Rusiji, statusu tzv. Kosova i članstvu Srbije u NATO.
Prava drama odigrala se u subotu, 13. juna, u Bačkoj Palanci, kada su policija, Hitna pomoć i komunalne službe intervenisale u jednom domaćinstvu zbog sumnje da se stariji muškarac nalazi u lošem zdravstvenom stanju.
Služba Hitne pomoći u Beogradu imala je burnu noć iza sebe, sa ukupno 91 intervencijom, od kojih je 17 bilo na javnim mestima, rečeno je u ovoj službi.
Šta se dogodi kada se linija između sveta živih i sveta mrtvih potpuno izbriše u umu pojedinca? Od Rusije gde su dečiji leševi postajali lutke, preko američkih farmi na kojima su ljudski ostaci pretvarani u nameštaj, pa sve do stanova u Beogradu gde se spavalo tik uz mumificirana tela najbližih.
Kijev je posle noćnih udara ostao pod dimom, požarima i nestankom struje u delu grada, dok vatrogasne ekipe pokušavaju da obuzdaju veliki požar uz pomoć tri helikoptera.
Ruski funkcioneri koriste VPN servise i nose po nekoliko telefona kako bi državnu aplikaciju MAX odvojili od privatne komunikacije, objavio je Rojters, pozivajući se na izvore upoznate sa takvom praksom.
Velika Britanija, Francuska, Nemačka i Italija spremne su da ukinu deo sankcija Iranu ako Teheran napravi jasne i proverljive ustupke u vezi sa svojim nuklearnim programom.
Severna Koreja je poručila da je pitanje njene denuklearizacije „konačno i nepovratno zatvoreno“ i da Pjongjang ostaje nuklearna država, bez obzira na pritisak Sjedinjenih Američkih Država, Japana i Južne Koreje.
Prema astrološkim tumačenjima, za Bikove, Vage i Jarčeve od 25. juna počinje duži period stabilizacije i povoljnijih finansijskih okolnosti koji bi mogao trajati nekoliko godina.
Melanija Tramp danas je poznata širom sveta kao supruga Donalda Trampa i prva dama Sjedinjenih Američkih Država. Ipak, pre nego što je dospela u centar političke pažnje, gradila je karijeru u svetu mode i manekenstva.
Ključ savršene teksture ledenih kocki krije se u dva sastojka. Umesto klasičnog brašna za krem koristi se nišesta, koja filu daje glatkoću i svilenkastu strukturu, dok dodatak slatke pavlake obezbeđuje punoću ukusa i vazdušastu kremastost.
Avio-kompanije su poslednjih godina uvele nova, stroža pravila o fotografisanju i snimanju tokom leta kako bi zaštitile privatnost putnika i posade i sprečile neprimereno deljenje sadržaja u avionu.
Sa dolaskom toplijih dana i obuće koja otkriva stopala, mnogi počinju da obraćaju više pažnje na izgled peta. Suva, zadebljala i ispucala koža može biti neprijatna, ali uz nekoliko jednostavnih metoda nega stopala može postati mnogo lakša.
Starleta Ava Karabatić kaže da su za njenu vitku liniju zaslužni česti intimni odnosi, a svojim pratiocima koji kubure sa kilogramima dala je nekoliko saveta.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.