Danas se u Srbiji i širom sveta nizom manifestacija od 11 sati obeležava Dan primirja u Prvom svetskom ratu, a u znak sećanja na trenutak kad je primirje stupilo na snagu
Dan primirja kao državni praznik ustanovljen je u znak sećanja na 11. novembar 1918. godine kada je u francuskom gradu Kompjenu, u specijalnom vagonu maršala Ferdinanda Foša u 11.00 sati potpisano primirje u Prvom svetskom ratu, koje je bilo na snazi sve do zaključivanja konačnog mirovnog sporazuma u Versaju 28. juna 1919. godine.
Državna ceremonija polaganja venaca povodom obeležavanja 103. godišnjice Dana primirja, koju organizuje Odbor Vlade Srbije za negovanje tradicije oslobodilackih ratova sa Ambasadom Srbije u Severnoj Makedoniji, biće održana na Srpskom vojničkom groblju u Bitolju. Ceremoniju će predvoditi državni sekretar Ministarstva za rad, zapošljavanje, boračka i socijalna pitanja Miodrag Kapor. U Beogradu će Dan primirja biti obeležen polaganjem venaca na Spomen - kosturnicu branilaca Beograda u Prvom svetskom ratu na Novom groblju. Vence će na to mesto položiti predsednik Skupštine Ivica Dačić, ministarka za rad i predsednica Odbora za negovanje tradicija oslobodilačkih ratova Srbije Darija Kisić Tepavčević, delegacije Ministarstva odbrane i Vojske Srbije, zamenik gradonačelnika Goran Vesić, predstavnici udruženja opredeljenih za negovanje tradicija oslobodilačkih ratova Srbije, diplomatskog kora.
Foto: Tanjug/Nikola Anđić
Osim toga, ceremonije povodom Dana primirja u Beogradu će biti održane i na Francuskom vojnom groblju, kod Spomen-kosturnice ruskim vojnicima stradalim u Prvom svetskom ratu i na groblju Komonvelta.
Dan Primirja će u srpskoj prestonici biti obeležen i izložbom "Dani ramondi, vaskrsavajućih dragulja Balkanskog poluostrva" koja će u podne biti otvorena u Botaničkoj bašti "Jevremovac". Na izložbi, koja će biti otvorena do 15. novembra posetioci će na atraktivnim panoima moći da se upoznaju sa biologijom, ekologijom i fiziologijom natalijine ramonde i srpske ramonde, a biće izloženi i živi primerci tih vrsta. Na Dan primirja čuvar srpskog vojničkog groblja iz Prvog svetskog rata Zeitinlik iz Soluna Ðorđe Mihailović primiće nagradu "Majka Srbija" za izuzetan doprinos u oblasti odnosa matičcne drzave i dijaspore, a nagradu će mu danas u Konzulatu u Solunu uručiti ministar spoljnih poslova Nikola Selaković. Dan primirja u Srbiji je državni praznik od 2011. godine, a svečano i na najvišem nivou se obeležava posebno u zemljama pobednicama Velikoj Britaniji, Francuskoj, Italiji, Rusiji, SAD, Novom Zelandu, i Belgiji. Toga dana Srbija se sa ponosom i pijetetom seća na stotine hiljada civila i ratnika, nevino i junački postradalih u borbama za odbranu i oslobođenje domovine tokom četiri ratne godine - 1914. do 1918.
Kao glavni motiv za amblem praznika koristi secvet Natalijina ramonda, ugrožena vrsta koja raste na istoku Srbije i na planini Nidže na najvišem vrhu Kajmakčalana, a na kojoj je srpska vojska pod komandom vojvode Živojina Mišića vodila žestoke borbe protiv Bugara kako bi stvorila uslove za proboj Solunskog fronta.
Foto: Informer
Natalijina ramonda
Simbolika cveta je višestruka, kako zbog staništa, tako i zbog imena - cvet je nazvan po kraljici Nataliji Obrenović, a poznat je i kao cvet feniks, jer čak i kada se potpuno osuši i kad se zalije može da oživi, što ukazuje na vaskrs srpske države iz pepela posle Prvog svetskog rata. U amblemu se pojavljuje i motiv trake Albanske spomenice, koja se nalazi iznad cveta. U Srbiji je ovaj dan prvi put zvanicno obeležen 2012. godine.
Natalijina ramonda je cvet koji ima višestruku simboliku, posebno kada je reč o srpskom narodu i patnjama kroz koje je prošao. Srpski vojnici su poput ovog cveta, kao Feniks ustajali iz pepela i pobeđivali kad je najteže. Cvet je nazvan po kraljici Nataliji Obrenović u botanici poznat je i kao cvet feniks
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Natalijina ramonda je cvet koji ima višestruku simboliku, posebno kada je reč o srpskom narodu i patnjama kroz koje je prošao. Srpski vojnici su poput ovog cveta, kao Feniks ustajali iz pepela i pobeđivali kad je najteže. Cvet je nazvan po kraljici Nataliji Obrenović u botanici poznat je i kao cvet feniks
Za svega mesec dana, vlasti u Podgorici izvele su nezapamćeni udarac i brutalno zabili tri noža u leđa Srbiji i čitavom srpskom narodu! Najpre su sramno izmenili Ustav i ponovo odbili da srpskom jeziku daju status službenog, potom su bezobzirno blokirali inicijativu za povlačenje lažnog priznanja takozvanog Kosova, a kruna bezumlja usledila je kada su sa okorelim ustašama slavili zločinačku "Oluju" i etničko čišćenje Srba!
Ideolog kragujevačkih blokadera i profesor Fakulteta inženjerskih nauka u Kragujevcu Miladin Stefanović, u "specifičnom" psihičkom stanju, najprizemnije je vređao aktivistkinje Srpske napredne stranke.
Novi talas bezumlja, autošovinizma i brutalnog vređanja sopstvenog naroda ponovo je zapalio društvene mreže, a glavni akter je blokaderski glumac Tihomir Stanić.
Snimak mladića koji se, nakon teškog pada sa motora i borbe za život, oglasio iz bolničkog kreveta rečima “Srbija pobeđuje!”, izazvao je snažne reakcije na društvenim mrežama.
Predsednik Republike Srbije Aleksandar Vučić ugostio je večeras predsednika Ukrajine Volodimira Zelenskog, koji je doputovao u svoju prvu zvaničnu posetu našoj zemlji otkako se nalazi na čelu ukrajinske države.
Mladić u zatvoru Bilice u Hrvatskoj prijavio je da je više puta silovan, a slučaj je uzburkao javnost zbog sumnji na zataškavanje. Počinilac je navodno višestruki povratnik, poznat po sličnim zločinima, uključujući i napad na drugog zatvorenika pre deset godina.
Policija u Kruševcu uhapsila je D. S. (65) iz Batočine zbog sumnje da je izvršio krivično delo neovlašćena proizvodnja i stavljanje u promet opojnih droga, nakon što je u njegovom automobilu pronađena veća količina materije za koju se sumnja da je marihuana.
Prošle su 34 godine od izvršenja poslednje smrtne kazne u Srbiji, a 24 od njenog ukidanja, ali u javnosti sve češće se zbog svirepih zločina traži se da se ona ponovo uvede.
Istaknuti srpski glumac Jovo Maksić je proteran sa ognjišta tokom operacije "Oluja" kojom je izvršeno etničko čišćenje Srba sa prostora Krajine, te je sad progovorio o najtežem periodu u životu.
Zaboravite na zahtevne poze, "ležeći policajac" sve češće se pominje kao jednostavna opcija koja privlači pažnju zbog udobnosti i opuštenog pristupa intimnosti.
Pakovanje kofera ne mora da bude stresno. Uz nekoliko jednostavnih trikova možete poneti sve što vam je potrebno, uštedeti prostor i izbeći pretrpan prtljag.
Visoke letnje temperature mogu biti veoma naporne za pse, pa je važno da vlasnici prilagode svakodnevnu rutinu kako bi svojim ljubimcima olakšali boravak na vrućini.
Kompozitor Milutin Popović Zahar otvoreno je govorio o karijeri Aleksandre Prijović, njenom odnosu sa Lepom Brenom, ali i o izdaji koju je, kako tvrdi, doživeo od jedne od najvećih jugoslovenskih zvezda.
Dača Virijević bez dlake na jeziku raskrinkao je bivše cimere. On je oštro osudio Anitu i Luku, izneo šokantne tvrdnje da Asmin ne voli svoju ćerku Noru, te otkrio da pojedini učesnici već preklinju produkciju za ulazak u narednu sezonu.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.