Patrijarh Porfirije saglasan je da su problemi na Kosovu i Metohiji rezultat običnog kriminala ili izraz mržnje nacionalističkih ili radikalnih snaga, nedelovanje vlasti ili nedostatak napora na očuvanju prava i javnog reda, ali i, kako je naveo, mnogo tačnije je reći da su napadi koji se tamo događaju rezultat inostranog faktora
Moguće je, ističe, patrijarh da inostrani faktor ne podstiče i ne inspiriše napade, ali od jula 1999. godine, kad zatreba, kako kaže, "veže sebi maramu preko očiju".
Patrijarh je to rekao u intervjuu za časopis ruskog ministarstva spoljnih poslova "Međunarodni život", koji je objavljen i na internet straniči interaffers.ru, odgovarajući na pitanje u čemu vidi probleme na Kosovu i Metohiji i da li je to "običan kriminal ili izraz mržnje nacionalističkih ili radikalnih snaga, nedelovanje vlasti ili nedostatak napora na očuvanju prava i javnog reda".
- Za nas je ipak, od svega najvažnije da su Kosovo i Metohija naš duhovni Jerusalim - naveo je patrijarh i istakao da je "Prizren carski grad, prestoni grad, Dušanov grad, da zna da se, na primer, vrednost hrama posvećenog Bogorodici Ljeviški, nazvanoj po srednjovekovnom toponimu, ne može izmeriti nikakvim zemaljskim blagom".
- Naš put, put naše države, našeg naroda i Crkve je put dijaloga, miroljubive koegzistencije, uvažavanja svakog ljudskog bića, svih pozitivnih l?udskih uverenja. Ali to ne znači nikakav relativizam od Crkve po ovom pitanju".
- Crkva, ali i patrijarh lično, nastoji da neposredno i sistematski, na različite načine po pitanju Kosova i Metohije kao zavetne srpske zemlje, utiče na duh vremena, na biće naroda, na ukupne društvene, političke i kulturne prilike u državi, kako bi način razmišljanja mladih naraštaja izražen u maksimi „dogodine u Prizrenu“ bio trajna paradigma".
Foto: www.spc.rs
Patrijarh Porfirije
Patrijarh je to rekao referirajući se na pozdrav kojim se služe mladi Jevreji, a koji glasi "Dogodine u Jerusalimu".
Istakao je pritom beskrajnu zahvalnost Ruskoj državi koja se, kako je naveo, ne libi i da uloži veto u Savetu bezbednosti, Ruskoj Pravoslavnoj Crkvi, drugim pomesnim Pravoslanim Crkvama, i u grčkom i u slovenskom svetu, kao i papi Franji na podršci u borbi za pravdu i mir, za Kosovo i Metohiju.
Nije ga, naveo je, napustila nada da će i u zapadnom svetu biti više ličnosti, umetnika, intelektualaca, kao što je Handke ili nekada arheolog i istoričar Gabrijel Mije, koji je kosovsko-metohijske freske označio najlepšim tvorevinama srednjovekovne Evrope i poručio: „Srbi, ne bojte se, vi i vaše freske ste potrebni svetu i njegovoj istoriji!“
Na pitanje kakvi uslovi za organizovanje duhovnog i bogoslužbenog života na Kosovu i Metohiji, patrijarh Porfirije ističe da je u južnoj srpskoj pokrajini veliki broj ruiniranih, devastiranih, obesvećenih, porušenih, stoga i praznih hramova u kojima je vekovima služena liturgija.
Dodao je da je i u Evropi, takođe, veliki broj, praznih hramova, ali oni nisu porušeni, niti obesvećeni.
- Hramovi u kojima je vekovima služena liturgija pretvoreni su u restorane, tržne centre, različite turističke atrakcije, diskoteke i slična mesta masovne zabave. Moguće je da otuda i potiče neosetljivost prema uništavanju crkava u ovom delu Evrope i stradanju hrišćana - naveo je patrijarh.
Opisujući duhovni život na Kosovu i Metohiji, posebno istakavši Mušotište, gde proterani Srbi svake godine dolaze, ako ih, kako kaže, u tome ne spreče, dolaze na praznik Svete Trojice i tada se služi liturgija.
Kada se, ističe, sve to uzme u obzir i pandemija korona virusom "mora se reći da je duhovni život vrlo dobro organizovan" i da zasluge za ovo pripadaju episkopu raško prizrenskom Teodosiju, tamošnjem sveštenstvu i vernim narodom.
U opširnom intervjuu patrijarh je govorio o Jasenovcu, kao i o posledicama razornog zemljotresa u Zagrebu i Baniji.
Upitan o sličnosti stvaranja nekanonske Pravoslavne crkve Ukrajine (PCU) od Carigradske patrijaršije sa problemom SPC na svojoj kanonskoj teritoriji u Crnoj Gori, patrijarh kaže da se sa tim ne slaže u potpunosti i da se može reći da u Crnoj Gori postoji grupa, kako je naveo, "crkvenih delikvenata, opskurnih figura" za koje je, podseća, govorio da ni sami ne veruju u to da su oni nekakvi sveštenici, a da je njihovo udruženje nekakva crkva.
- Oni su, realno, samo loši glumci - ističe patrijarh i dodaje da njih predvodi jedan raspop koji je bio u službi komunističke tajne policije koja je proganjala Crkvu.
Njihova priča je sada, kaže, negde između farse i komedije, a "nema sumnje da će u poslednjem činu svi akteri otkriti da igraju u rijaliti tragikomediji".
Patrijarh je to rekao odgovarajući na pitanje o sličnosti između Ukrajinske crkve i nekanonske Crnogorske pravoslavne crkve, kao i da je stav SPC o tome "dobro poznat".
Patrijarh Porfirije je izjavio da je SPC spremna da sa državom Crnom Gorom razmotri sve opcije teksta Temeljnog ugovora, one, kako je rekao, koje su do sada bile u opticaju, ali da Crkva i njeni pravni stručnjaci smatraju da ima mesta za poboljšanje tog dokumenta
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Patrijarh Porfirije je izjavio da je SPC spremna da sa državom Crnom Gorom razmotri sve opcije teksta Temeljnog ugovora, one, kako je rekao, koje su do sada bile u opticaju, ali da Crkva i njeni pravni stručnjaci smatraju da ima mesta za poboljšanje tog dokumenta
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić boravio je danas na jugozapadu Srbije. On je posetu započeo u Prijepolju, a zatim je obišao veliki broj lokacija u Priboju i Novoj Varoši.
Glavni urednik Informera Dragan J. Vučićević pokazao je u Kolegijumu naše televizije fotografiju koju su napravili pripadnici GOSI službe, a na kojoj se se vidi šta je u centru Beograda danas radio tajkun Dragan Đilas, dok je predsednik Aleksandar Vučić obilazio Srbiju i razgovarao sa narodom.
Poslanik Srpske napredne stranke (SNS) Milenko Jovanov u nekoliko rečenica rasturio je nekadašnjeg predsednika Srbije Borisa Tadića, koji se na društvenoj mreži Iks ostrvio na šefa naše države Aleksandra Vučića i politiku vladajuće partije.
Ministar za evropske integracije Nemanja Starović izjavio je danas da je cilj da do kraja 2027. godine Srbija bude spremna za pristupanje šengenskom prostoru i naveo da je za otvaranje Klastera 3, najvažnije priznanje to što je Evropska komisija početkom jula dala šestu uzastopnu preporuku, naglasivši da ta institucija ima adekvatne mehanizme da na meritoran način proceni ispunjenost obaveza.
Šiptarski ekstremisti okačili su zastave Albanije i zloglasne terorističke organizacije OVK na kapije srpskih crkava u Lipljanu, nakon čega je policija privela dvojicu provokatora!
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić još jednom je pokazao šta znači stvarna briga o građanima i odgovornost prema svojoj zemlji! U kasnim večernjim satima, iz prelepog sela smeštenog između Zlatibora i Priboja, nadomak Kokinog Broda, predsednik se obratio naciji i poslao snažnu, emotivnu i direktnu poruku svima u Srbiji.
Smrtna kazna u Srbiji ukinuta je 2002. godine kada je veliki broj najsurovih i najmonstruoznijih ubica promenom zakona umesto pred streljačkim strojem završio u zatvoru na 40 godina.
Policija u Bečeјu, u saradnji sa Osnovnim јavnim tužilaštvom u Bečeјu, uhapsila je D. P. (30) iz okoline tog mesta, zbog sumnje da јe počinila tešku krađu.
Nestanak Nikole Mitića 10. avgusta 2020. godine isprva je tretiran kao običan slučaj nestale osobe, kada je porodica objavila njegovu fotografiju u javnosti, verujući da je reč o misterioznom nestanku.
Svrab, peckanje i neprijatan vaginalni sekret mogu da se povuku nakon terapije, ali kod mnogih žena kandida se ubrzo ponovo javlja. Razlog pritom nije uvek samo sama gljivica - određene navike i okolnosti pogoduju njenom ponovnom razvoju
Za glatku i negovanu kožu nije dovoljno samo obaviti brijanje - jednako su važni pravilna priprema kože, izbor kvalitetnog brijača i odgovarajuća nega nakon tretmana.
Redakcija Informera došla do informacije da je Ava Karabatić danas viđena u Urgentnom centru u Beogradu, gde je, prema saznanjima do kojih smo došli, potražila lekarsku pomoć zbog vidljivih povreda na glavi i licu, a ona nam je sve to i potvrdila.
Popularna voditeljka Jovana Jeremić oglasila se na svom Instagram profilu veoma emotivnom objavom posvećenom svom pokojnom ocu, koja je privukla veliku pažnju javnosti i mnoge ostavila bez teksta.
Rijaliti učesnik Ivan Marinković dotakao se odnosa Maje Marinković i Asmina Durdžića, otkrivši da je u kontaktu sa njom, ali da krivi Asmina što uživa u čitavoj situaciji.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.