Za dve godine, koliko traje epidemija, deca su više od godinu dana nastavu pratila onlajn od kuće, zbog čega su mnogo manje učila
Za dve godine epidemije koronavirusa učenici u Srbiji više od godinu dana nisu odlazili u školu, zbog čega sve više zaostaju u obrazovanju i imaju ogromne 'rupe u znanju', upozoravaju stručnjaci.
Nadležni državni organi uložili su dosta truda u organizovanje onlajn nastave, ali ovaj vid predavanja nije najbolji za decu, a najveći problem je što učenici nisu imali direktnu komunikaciju sa nastavnicima. Takođe, nastava od kuće olenjila je đake, a roditelji su im masovno pomagali oko domaćih i kontrolnih zadataka, koje su često oni radili umesto dece.
Pomoć roditelja
Deca, kada su kod kuće, nisu toliko koncentrisana, slabije prate nastavu onlajn, a tu su i roditelji, koji im pomažu i rade umesto njih
Jasna Janković
Nazadovali godinu dana
Najnovije istraživanje Unicefa pokazuje koliko je pandemija uticala na kvalitet učenja i na znanje koje deca stiču.
- Veliki broj roditelja smatra da je većina dece manje motivisana kada je na nastavi od kuće. Čak 58 odsto dece, veruju, uči lošije nego pre pandemije, dok 35 odsto misli da uči isto kao i pre... Čak 70 odsto roditelja čija deca imaju od sedam do 12 godina moralo je da uči sa njima, dok samo 22 odsto nikada nije pomagalo deci... - pokazali su, između ostalog, rezultati ovog istraživanja.
Foto: Shutterstock
Pandemija uticala na kvalitet učenja i na znanje
Profesor na Filozofskom fakultetu dr Aleksandar Baucal kaže da nema nikakve sumnje da korona 'ubija' školstvo i obrazovanje kako u Srbiji, tako i u celom svetu.
- Svi smo svedoci da su se školstvo i obrazovanje poremetili tokom epidemije... Holandija je radila opsežno istraživanje koje je pokazalo da su učenici za ove dve godine efektivno izgubili najmanje jednu godinu školovanja. Taj rezultat je sasvim sigurno isti, ako ne i gori, kod nas u Srbiji. Onlajn nastava iz mnogo razloga nikada ne može da ima efekte kao neposredna, klasična nastava... - objašnjava Baucal.
Nisu motivisani
Veliki broj roditelja smatra da je većina dece manje motivisana za rad kada je na nastavi od kuće
Aleksandar Baucal
Predsednica Unije sindikata prosvetnih radnika Srbije Jasna Janković kaže da će obrazovanje u Srbiji tek platiti danak epidemiji!
- Kada se sve sabere i oduzme, deca su zaista puno dana provela van školske klupe i to nikako i ni za koga nije dobro. Deca, kada su kod kuće, nisu toliko koncentrisana, slabije prate nastavu onlajn, a tu su roditelji, koji im pomažu oko kontrolnih i domaćih zadataka i često rade zadatke umesto dece... Sve je to negde normalno i ljudski, ali nije dobro za decu. Drugo, mi nismo mogli ni da imamo te češće provere znanja i obnavljanje gradiva, jer je samo bilo važno da se pređu sve lekcije i da se odradi ono osnovno ocenjivanje. Ako je za ikakvu utehu, ništa bolji rezultati nisu ni u Evropi ni svetu. Svi na svetu, nažalost, snosimo posledice korone... - kaže Jankovićeva.
Strašne posledice
Prema rečima naše sagovornice, nikoga ne bi trebalo da čude činjenice o manjem nivou znanja učenika osnovnih i srednjih škola.
- Bojim se da ćemo tek videti strašne posledice po obrazovanje. Ne možete ni u koga da uperite prstom i okrivite ga, jer ovo je veliki, globalni problem... Jednostavno, mi u prosveti smo navikli na tradicionalno obrazovanje, na redovnu nastavu, na dolaske u škole, druženja, ekskurzije, socijalnu edukaciju đaka, obnavljanje gradiva, regularne kontrolne zadatke, provere znanja, popravljanje ocena... Međutim, usled epidemije to sve nije moglo da se realizuje i da bude nalik sistemu kakav smo imali do sada - rekla je Jankovićeva.
Foto: Printsceen
Đacima će trebati vremena da se naviknu da idu svaki dan u školu
Profesor dr Aleksandar Baucal kaže da ćemo tek osetiti kratkoročne i dugoročne posledice pandemije na obrazovanje.
- Deca sada ponovo treba da se naviknu na redovno obrazovanje, da svaki dan idu u školu, da časovi traju 45 minuta... Dalje, problem je i to što sada moramo da promenimo iz korena način na koji deca uče - kaže on.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Gazimestan je i ovog Vidovdana okupio veliki broj Srba koji su došli da obeleže jedan od najvažnijih datuma u srpskoj istoriji, ali je čitav skup protekao uz pojačano prisustvo pripadnika takozvane kosovske policije i iživljavanje naoružane šiptarske bande nad srpskim stanovništvom.
Blokaderi predvođeni Petrom Đurićem, pijani i drogirani, zaustavljeni su od strane policije u Kraljevu posle blokaderskog skupa, a u nastavku teksta pogledajte kako je izgledalo privođenje opozicionog lidera.
Siniša Mali, prvi potpredsednik Vlade i ministar finansija prilikom gostovanja u emisiji "Hit Tvit" na TV Pink govorio je važnim temama za građane Srbije.
Marinko Magda, poznat kao "Subotički Džek Trbosek", već više od tri decenije služi kaznu za zločine koji su šokirali Srbiju i region, a građani i danas sa jezom govore o krvavoj noći iz 1994. godine.
Smrtna kazna predstavlja najradikalniji i najkontroverzniji pravni mehanizam u istoriji čovečanstva, postavljen na tankoj granici između apsolutne pravde i ubistva. Dok je savremeni svet predvođen Evropom krenuo putem ukidanja ove sankcije u ime dostojanstva ljudskog života, globalna slika pravosuđa ostaje podeljena.
Apelacioni sud u Beogradu ukinuo je presudu kojom je Damjan Gvozdenović bio osuđen na 10 godina zatvora za ubistvo Aleksandra Tatalovića u Rakovici 2022. godine i naložio ponovno suđenje uz produženje pritvora.
Takozvani "duh Enkoridža", koji se odnosi na nedavne razgovore između Rusije i Sjedinjenih Američkih Država, nije formalizovan u zvaničnim dokumentima niti je bio praćen potpisivanjem bilo kakvih sporazuma, izjavio je ruski predsednik Vladimir Putin.
Poljska je danas zabeležila najvišu temperaturu od početka merenja, pošto je tokom toplotnog talasa koji pogađa veći deo Evrope u mestu Slubice izmereno 40,5 stepeni Celzijusa, saopštio je danas poljski Institut za meteorologiju i upravljanje vodama.
Predsednik Belorusije Aleksandar Lukašenko uputio je, uoči sastanka sa ruskim predsednikom Vladimirom Putinom u Valdaju, javni i neočekivano oštar apel ruskom ambasadoru u Minsku Borisu Grizlovu otvoreno zatraživši od Moskve da ne uvlači Belorusiju u direktan vojni sukob sa Ukrajinom.
Ukrajinski predsednik Volodimir Zelenski izjavio je da će spomenik hetmanu Ivanu Mazepi stajati na mestu gde se nekada nalazio demontirani spomenik Vladimiru Lenjinu u Kijevu.
Glumac Tihomir Arsić preminuo je 7. decembra 2020. godine. Tokom svoje dugogodišnje karijere bio je jedan od miljenika "sedme sile" jer je medijima rado izlazio u susret i davao intervjue.
Postoje oni bezvremenski kolači koji instant budne nostalgiju. Mirišu na detinjstvo, toplinu doma i maminu ili bakinu svesku sa receptima. Upravo takve su i ledene kiflice.
Jedna propuštena šetnja neće naškoditi psu, ali po ekstremnoj vrućini može imati kobne posledice. Potrebno je prilagoditi rutinu vremenskim uslovima i pokazati brigu za zdravlje ljubimca.
Pirinčana voda na prvi pogled deluje kao jednostavan kućni tretman, ali stručnjaci su objasnili da je prava nutritivna bomba koja čini čuda za rast kose.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.