Za prva četiri meseca ove godine banke u Srbiji samo na ime naknada zaradile 145 miliona evra, a kukaju da su u problemu i podižu cene klijentima
Bankari u Srbiji postali su gori od zelenaša. U najgorem mogućem trenutku za državu i građane iskoristili su krizu u Evropi zbog rata u Ukrajini da dodatno profitiraju podižući cene svojih usluga i za čak 15 puta!?!
Da ih kriza nimalo ne dotiče, govore i šokantni podaci koje je Narodna banka Srbije dostavila Informeru, a koji pokazuju da banke u Srbiji i te kako dobro zarađuju. U prva četiri meseca ove godine zaradile su 16,9 milijardi dinara (145 miliona evra) samo na naknadama, što je za 30 odsto više nego u istom periodu prošle godine!
Pored toga, banke prave i profit sve vreme, a zvanični podaci Narodne banke Srbije kažu da su one u periodu od 1. januara do 30. aprila ove godine imale dobit od 23,2 milijarde dinara, što je za 6,9 milijardi dinara više u odnosu na isti period prethodne godine.
- Konkretno, kada je reč o neto prihodima po osnovu naknada i provizija koje se odnose na pružanje platnih usluga, oni su za prva četiri meseca ove godine u odnosu na isti period prethodne godine povećani za oko 3,9 milijardi dinara ili za 30 odsto - objašnjavaju u NBS.
Foto: TANJUG/ Sava Radovanović
To znači da su lane za prva četiri meseca banke po osnovu provizija inkasirale 13, a ove neverovatnih 16,9 milijardi dinara!
Poskupeli usluge 15 puta
Podsetimo, mnoge banke u Srbiji obavestile su korisnike da će od 1. avgusta njihove pojedine usluge biti skuplje, i to za dva, pa do čak 15 puta!
Tako će izdavanje čekova umesto 200, koštati 400 dinara, mesečno održavanje računa će biti skuplje za oko 80 odsto, izdavanje platne kartice je bilo besplatno, a sada 400 dinara, dok dostava kartice na kućnu adresu sa 50 "skače" na 800 dinara. Razlog za poskupljenje je, kako kažu bankari, to što raste cena opreme i plata IT stručnjaka.
Pravdaju se rastom troškova
Banke su inače u više navrata pokušale da opravdaju podizanje cena usluga, a generalni sekretar Udruženja banaka Vladimir Vasić nedavno je izjavio da "mi živimo u globalnom selu i ne možemo pobeći od svetskih dešavanja". Govoreći o faktorima koji utiču na poskupljenje bankarskih naknada, pojasnio je da ih ima više.
- Jedan je to što banke imaju dva informaciona sistema, od kojih jedan radi, a drugi čeka u rezervi za slučaj da prvi zataji, što je za banke skupo. Posebno u situaciji kada pod uticajem sadašnje krize nema dovoljno komponenti, servera, hardvera i slično i kada su oni skuplji za 20 do 30 odsto u odnosu na prethodni period. To je jedna komponenta, a druga je rast plata, naročito stručnjaka koji vode računa o informacionim sistemima, dok je treća rast cena nekretnina, što banke plaćaju kroz zakup poslovnog prostora - rekao je Vasić.
Da ovakvu odluku treba dodatno da preispitaju, bankama je skrenula pažnju i NBS, koja ih je pozvala da procene opravdanost povećanja cena pojedinih naknada i usluga.
- NBS će u okviru svojih zakonom propisanih nadležnosti donositi propise i kontrolisati zakonitost poslovanja banaka i drugih pružalaca platnih usluga i kontrolisaće da li se banke pridržavaju, između ostalog, odredaba ugovora, kao i da li posluju u skladu sa postojećim propisima. Nećemo dozvoliti da se na bilo koji način naruši postignuta finansijska stabilnost i ugrozi sistem štednje u našoj zemlji - naveli su u NBS.
Foto: Telegraf.rs
Narodna banka Srbije
Kako su dodali u centralnoj banci, analizom rasta profitabilnosti bankarskog sektora u odnosu na isti period prethodne godine, utvrđeno je da je došlo do povećanja prihoda po osnovu naknada i provizija.
- Podsećamo da je Zakonom o platnim uslugama predviđeno da pružalac platnih usluga ima obavezu da na jasan, razumljiv i transparentan način informiše korisnike platnih usluga o naknadama koje im naplaćuje za pružene usluge - naveli su u Narodnoj banci.
Deru kožu
Predsednik Udruženja za zaštitu bankarskih klijenata "Efektiva" Dejan Gavrilović kaže za Informer da se banke u ovom slučaju ponašaju kao pravi lihvari.
- Jedini njihov cilj je dodatna zarada. Potpuno neopravdano banke dižu svoje troškove. Ne radi se o delatnosti koja trpi zbog rasta cena goriva ili nečeg sličnog. Oni jesu lihvari, koriste priliku i gledaju da nam oderu kožu s leđa. U najgorem mogućem momentu koriste svaku krizu da profitiraju, umesto da kažu: dobro, evo i mi ćemo da doprinesemo tome da malo spustimo cene, da pomognemo građanima. Na svaku krizu odgovaraju povećanjem cena. Uz priču da raste "euribor" i da će porasti rate kredita, građani će imati dupli udar od strane banaka - zaključuje Gavrilović.
Foto: Zaštitnikpotrošača.rs
Dejan Gavrilović
Pojedine naknade koje poskupljuju u avgustu
naknada stara cena nova cena
održavanje računa 150 500
izdavanje serije čekova 200 300
hitno izdavanje kartice / 400
isporuka kartice na kućnu adresu 50 800
izdavanje kartice za 48 sati 500 700
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Grupa blokadera, koju je činilo svega desetak okupljenih, uprkos pozivima koje su upućivali putem svojih grupa, pojavila se danas u memorijalnom kompleksu Slobodište u Kruševcu, tokom posete ministarke za rad, zapošljavanje, boračka i socijalna pitanja Milice Đurđević-Stamenkovski.
Više javno tužilaštvo u Beogradu odbacilo je krivičnu prijavu protiv bivšeg načelnika Policijske uprave za grad Beograd Veselina Milića za pomaganje u ubistvu Aleksandra Nešovića, dok krivična prijava za neprijavljivanje ubistva ostaje.
Vlasti u Bosni i Hercegovini pokazale su koliko "poštuju" slobodu govora u toj zemlji tako što je u prostorijama Državne agencije za istrage i zaštitu (SIPA) u Banjaluci saslušan novinar RTRS Jasenko Todorović zbog "negiranja takozvanog genocida u Srebrenici".
Blokaderi su ušli u poslednji stadijum deluzivnosti i više ni ne kriju da im je otvoreno nasilje i suzbijanje slobode govora isto što i "pozitivna energija".
Borislav Borko Stefanović, potrčko tajkuna Dragana Đilasa, odjavio je blokadere, poručio da im ništa ne veruje, ali i da "nije dobra pozicija da Kosovo bude deo Srbije"!
Predsednik Republike Srbije, Aleksandar Vučić je odlikovan je danas, 9.6.2026. godine, od strane predsednika Angole, Žoao Manuela Gonsalveša Lorensa, Ordenom Agostina Neta. Predsednik Republike Srbije, Aleksandar Vučić je odlikovan sedamnaest puta tokom svoja dva mandata predsednika Republike, od strane stranih državnika i verskih velikodostojnika.
Voditeljka Informer TV Andrea Veskov uputila je javno izvinjenje Privrednoj pravnoj akademiji iz Novog Sada i njenom rektoru prof dr Milanu Počuči zbog pogrešno interpretiranog stava u vezi sa tom institucijom u poslednjem izdanju emisije Paralela.
Publika od sada ima priliku da svake srede od 17 časova na Prvom programu Radio Beograda prati novi politički tok-šou "U sredu sa Bojanom Bilbijom". Reč je o autorskom projektu koji se bavi najvažnijim političkim, geopolitičkim i društvenim temama koje oblikuju svakodnevni život građana Srbije, ali i globalne procese koji utiču na ceo svet.
U Višem javnom tužilaštvu u Beogradu saslušani su Veljko T. (27) i Nikola M. (28) zbog postojanja osnova sumnje da su 6. juna 2026. godine na teritoriji opština Grocka pokušali da na podmukao način liše života oštećenog M.N.
Policija u Zrenjaninu, u saradnji sa Pokrajinskom insprekcijom za zaštitu životne sredine, a po nalogu glavnog javnog tužioca Osnovnog javnog tužilaštva, uhapsila je šezdesettrogodišnjeg kineskog državljanina H. J. zbog sumnje da je izvršio krivično delo unošenje opasnih materija u Srbiju i nedozvoljeno prerađivanje, odlaganje i skladištenje opasnih materija.
Nakon što je javno uputio otvoreno pismo ruskom predsedniku Vladimiru Putinu sa predlogom za prekid vatre i sastanak, ukrajinski predsednik Volodimir Zelenski je objasnio da je ta inicijativa bila deo šire, koordinisane diplomatske strategije.
Šefica evropske diplomatije Kaja Kalas otvoreno je poručila da bi Irska trebalo da napusti svoju višedecenijsku politiku vojne neutralnosti zbog potencijalne opasnosti koja dolazi iz Rusije.
Glumac Entoni Gidera, poznat po ulozi u filmu "Kum 3", preminuo je u 65. godini, tri nedelje nakon što mu je srce iznenada stalo iz za sada nepoznatih razloga.
Jedna od najpoznatijih metoda za uklanjanje puževa u bašti jeste upotreba prirodnih rešenja koja pomažu da se njihova populacija značajno smanji ili potpuno suzbije.
Bjanka Sensori je režirala spot za pesmu "Gemini Season", a u jednoj od prvih scena pojavljuje se u provokativnom kostimu dok muze kravu, nakon čega joj se pridružuje Kanje Vest, kome predaje posudu sa mlekom.
Istraživači iz kompanije SafeBreach otkrili su bezbednosni propust u Gugl Geminiju na Android uređajima koji je mogao da omogući napadačima da utiču na rad ovog AI asistenta.
Mane Ćuruvija Kasper je po dolasku u Beograd svima jasno stavio do znanja da se neće oglašavati za medije, a sad je objavio Mininu fotku i prekršio zavet ćutanja!
Poznati muzičar Dejan Petrović i njegova supruga Branka ovih dana prošli su kroz agoniju nakon što je njihova ćerka Jovana pretučena, a jedno drugom su oduvek bili najveća podrška.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.