Ministarstvo odbrane raspisalo je konkurs za upis u vojne škole koji je otvoren do 31. marta 2023. godine. Ovogodišnjim konkursom predviđen je upis za 175 budućih kadeta Vojne akademije i 17 Medicinskog fakulteta VMA, kao i 75 učenika opšteg smera i 30 učenika vazduhoplovnog smera Vojne gimnazije i 65 učenika Srednje stručne vojne škole.
Vojna akademija u školskoj 2023/2024. godini nudi osnovne akademske studije na smerovima: Kopnena vojska, Tehnološko inženjerstvo materijala i zaštite, Vojnoelektronsko inženjerstvo, Vojnomašinsko inženjerstvo, Vojno vazduhoplovstvo, Vojnosaobraćajno inženjerstvo i Ekonomija odbrane.
Foto: mod.gov.rs
Pravo da konkurišu za upis osnovnih studija na Vojnoj akademiji imaju mladići i devojke rođeni 2002. godine ili kasnije, odnosno 2003. godine ili kasnije za studije na Medicinskom fakultetu Vojnomedicinske akademije. Neophodan uslov je, takođe, da kandidati imaju završenu četvorogodišnju srednju školu, odnosno da pohađaju četvrti razred četvorogodišnje srednje škole.
Za kadete studijskih programa Vojnoelektronsko inženjerstvo, Vojnomašinsko inženjerstvo, Tehnološko inženjerstvo materijala i zaštite i Vojnosaobraćajno inženjerstvo biće potrebna diploma četvorogodišnje srednje škole tehničke struke ili gimnazije, dok će za Medicinski fakultet VMA, osim svršenih gimnazijalaca moći da konkurišu i oni sa diplomama srednjih škola zdravstvene ili veterinarske struke u trajanju od četiri godine. Za navedene smerove mogu konkurisati i kandidati koji trenutno pohađaju završne razrede pomenutih škola.
Foto: mod.gov.rs
Mladići i devojke koji imaju ambiciju da postanu vojni piloti i upišu studijski program Vojno vazduhoplovstvo moraju da ispune i dopunske uslove propisane posebnim programom medicinsko-zdravstvene i psihološke procene kandidata za taj studijski program, kao i da uspešno savladaju selektivnu padobransku i letačku obuku.
Školovanje u Vojnoj akademiji ima strukturu osnovnih akademskih studija prvog stepena u trajanju od četiri godine, što podrazumeva 240 ESPB bodova. Posle završetka školovanja kadeti stiču visoko obrazovanje i stručna zvanja.
Školovanje na Medicinskom fakultetu Vojnomedicinske akademije Univerziteta odbrane u Beogradu ima strukturu integrisanih akademskih studija u trajanju od šest godina (12 semestara), odnosno 360 ESPB. Posle završetka školovanja kadeti stiču visoko obrazovanje i stručno zvanje doktor medicine, kako je propisano akreditovanim studijskim programom.
Foto: mod.gov.rs
Posle završenih studija kadeti Vojne akademije biće proizvedeni u čin potporučnika odgovarajućeg roda ili službe, dok će svršeni diplomci Medicinskog fakulteta postati potporučnici sanitetske službe.
Za status učenika Vojne gimnazije i Srednje stručne vojne škole „1.300 kaplara” u Beogradu pravo prijavljivanja imaju dečaci i devojčice rođeni 2007. godine ili kasnije.
Kandidati za Vojnu gimnaziju, koji ispunjavaju uslove konkursa, moraće da savladaju proveru fizičke sposobnosti, kao i testove znanja iz matematike i srpskog jezika i književnosti. Pored toga, obaviće se psihološka i medicinsko-zdravstvena procena, kao i bezbednosna provera svih kandidata.
Školovanje u Vojnoj gimnaziji traje četiri godine po nastavnom planu i programu gimnazija opšteg smera koji obuhvata i specifične vojne sadržaje. Nakon završenog školovanja u Vojnoj gimnaziji učenici su u obavezi da nastave školovanje u Vojnoj akademiji.
Foto: mod.gov.rs
Učenicima Srednje stručne vojne škole, u zavisnosti od opredeljenja, predstoji školovanje po planu i programu Vazduhoplovnotehničkog smera, Jedinica za elektronska dejstva, Telekomunikacija i informatike, ARJ za PVD, kao i smera Vazdušnog osmatranja i javljanja. Nakon završenog školovanja u Srednjoj stručnoj vojnoj školi „1300 kaplara” učenici se primaju u Vojsku Srbije u svojstvu profesionalnog podoficira, u činu vodnika.
Školovanje u svim vojnim školama je besplatno, a kadetima i učenicima obezbeđen je smeštaj, ishrana, odeća, odnosno uniforma, udžbenici i školski pribor, sportska oprema, zdravstvena zaštita i odgovarajuća mesečna novčana primanja.
Osim vrhunskog obrazovanja Vojna akademija, Medicinski fakultet VMA, Vojna gimnazija i Srednja stručna vojna škola nude brojne mogućnosti za vannastavne sadržaje i podstiču razvoj talenata i interesovanja svojih kadeta i učenika.
Zainteresovani za upis u vojne škole posetili su danas Vojnu akademiju, Vojnu gimnaziju i Srednju stručnu vojnu školu “1300 kaplara” u okviru akcije „Otvorena vrata“ koja se održava svake subote tokom februara i marta od 10 do 13 časova.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Zainteresovani za upis u vojne škole posetili su danas Vojnu akademiju, Vojnu gimnaziju i Srednju stručnu vojnu školu “1300 kaplara” u okviru akcije „Otvorena vrata“ koja se održava svake subote tokom februara i marta od 10 do 13 časova.
Dok se u javnosti ne stišava bura oko ostvarenja Lordana Zafranovića "Zlatni rez 42: Djeca Kozare", hrvatski glumac Rene Bitorajac rešio je da se oglasi video-porukom na Instagramu i pokuša da opere ruke od sopstvene uloge u ovom filmu, ali i od prozivki sa kojima se suočava.
Dok se blokaderska lista već mesecima predstavlja kao neka nova nada, istina je isplivala na videlo - na njihovoj listi nema studenata, u takozvanim plenumima vlada totalna pustoš, a propali blokaderi sada mole građane da se prijave za kontrolore jer nemaju dovoljno ljudi ni za biračke odbore!
Članica Predsedništva SNS-a Vladanka Malović reagovala je na objavu Nemanje Rujevića, glavnog urednika "Dojče velea", koji je otvoreno je zapretio jahanjem političkim neistomišljenicima
Državljanin Crne Gore Aleksandra P. (36) izručen je danas iz Republike Srbije u Crnu Goru po međunarodnoj poternici NCB Interpol Podgorica, radi vođenja krivičnog postupka pred Višim sudom u Podgorici zbog sumnje da je kao član kriminalne organizacije učestvovao u teškom ubistvu i otmici.
U Višem javnom tužilaštvu u Beogradu saslušan je Jovan R. (22) zbog sumnje da je 6. septembra u Obrenovcu aktivirao i bacio ručnu bombu M-52 u dvorište kuće M. D., nakon čega je tužilaštvo predložilo određivanje pritvora zbog opasnosti od bekstva, uticaja na svedoke i ponavljanja dela.
Pripadnici policije u Nišu, po nalogu Višeg javnog tužilaštva, uhapsili su D. P. (47) nakon što je presretnut u automobilu marke "bmw" sa pištoljem za pojasom i kokainom, da bi pretresom njegovog stana policija otkrila još dva pištolja, i više stotina grama droge.
Predsednik Saveznne obaveštajne službe (BND) Martin Jeger upozorio je u ponedeljak, 5. oktobra, da Nemačkoj preti opasnost da bude uvučena u oružani sukob sa Rusijom.
Portparol ruskog predsednika Dmitrij Peskov izjavio je u ponedeljak, 5. oktobra, na brifingu za novinare da su Ministarstvo spoljnih poslova i Ministarstvo odbrane više puta upozorili ambasade u Kijevu u Ukrajini.
Estonija, članica NATO, trajno premešta svoje ključne borbene jedinice sa zapada zemlje na položaje bliže ruskoj granici i prelazi na novu strategiju "aktivne odbrane", prema kojoj bi vojska u slučaju sukoba trebalo da uđe u borbu odmah na istočnoj granici.
Film "Diger", u kojem Tom Kruz igra moćnog naftnog tajkuna suočenog sa ekološkom katastrofom gigantskih razmera, doživelo je strahovit debakl na bioskopskim blagajnama, preteći da postane jedan od najvećih promašaja u istoriji sedme umetnosti.
Dubravka Mijtović kaže da je najviše filozofiranja i mlataranja rukama doživela od prosečnih i nekvalitetnih ljudi, ali ne i kod ostvarenih ličnosti poput Milene Dravić.
Glumac Predrag Miki Manojlović govorio je o filmu "Zlatni rez 42: Djeca Kozare", ali i o podelama i kontroverzama koje je to ostvarenje Lordana Zafranovića izazvalo u regionu.
Kada stignu hladniji dani, miris pečenog kestena postaje jedan od simbola jeseni. Osim što je ukusan, kesten se lako priprema kod kuće, a potrebni su vam samo pleh i rerna.
Epl je u iOS 27 konačno posvetio više pažnje jednoj funkciji koju vlasnici Ajfona godinama koriste, ali su do sada imali malo mogućnosti za prilagođavanje.
Kupus sa rezancima je jedno od onih jednostavnih domaćih jela koje podseća na tradicionalnu kuhinju i vreme kada se od nekoliko osnovnih namirnica pravio ukusan i zasitan ručak.
Nobelova nagrada za medicinu dodeljena je Karlu Dajserotu, Peteru Hegemanu i Georgu Nagelu za istraživanje o moždanoj aktivnosti, koje podrazumeva proučavanje jonskih kanala kontrolisanih svetlošću i optogenetiku.
Pevačica Dara Bubamara otkrila je da se sa svojim dečkom savetuje oko stajlinga za snimanje i nastupe, kao i da ga uvek rado posluša jer on voli kada je ona seksi.
Voditeljka Dea Đurđević uživa u ulozi majke, te je podelila na svom Instagram profilu neodoljive trenutke sa svojim ćerkicom iz šopinga uz emotivnu poruku.
Pevačica Viki Miljković i njen suprug harmonikaš Dragan Tašković prošle godine napravili su gala slavlje povodom 18. rođendana njihovog sina Andreja, a on danas oduzima dah devojkama.
Popularna pevačica Dara Bubamara ponovo je uspela da privuče sve poglede i pomeri granice kada je stajling u pitanju - crveni kombinezon je pokazao njenu izvajanu liniju, ali i raskošni dekolte.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.