Ministarstvo odbrane raspisalo je konkurs za upis u vojne škole koji je otvoren do 31. marta 2023. godine. Ovogodišnjim konkursom predviđen je upis za 175 budućih kadeta Vojne akademije i 17 Medicinskog fakulteta VMA, kao i 75 učenika opšteg smera i 30 učenika vazduhoplovnog smera Vojne gimnazije i 65 učenika Srednje stručne vojne škole.
Vojna akademija u školskoj 2023/2024. godini nudi osnovne akademske studije na smerovima: Kopnena vojska, Tehnološko inženjerstvo materijala i zaštite, Vojnoelektronsko inženjerstvo, Vojnomašinsko inženjerstvo, Vojno vazduhoplovstvo, Vojnosaobraćajno inženjerstvo i Ekonomija odbrane.
Foto: mod.gov.rs
Pravo da konkurišu za upis osnovnih studija na Vojnoj akademiji imaju mladići i devojke rođeni 2002. godine ili kasnije, odnosno 2003. godine ili kasnije za studije na Medicinskom fakultetu Vojnomedicinske akademije. Neophodan uslov je, takođe, da kandidati imaju završenu četvorogodišnju srednju školu, odnosno da pohađaju četvrti razred četvorogodišnje srednje škole.
Za kadete studijskih programa Vojnoelektronsko inženjerstvo, Vojnomašinsko inženjerstvo, Tehnološko inženjerstvo materijala i zaštite i Vojnosaobraćajno inženjerstvo biće potrebna diploma četvorogodišnje srednje škole tehničke struke ili gimnazije, dok će za Medicinski fakultet VMA, osim svršenih gimnazijalaca moći da konkurišu i oni sa diplomama srednjih škola zdravstvene ili veterinarske struke u trajanju od četiri godine. Za navedene smerove mogu konkurisati i kandidati koji trenutno pohađaju završne razrede pomenutih škola.
Foto: mod.gov.rs
Mladići i devojke koji imaju ambiciju da postanu vojni piloti i upišu studijski program Vojno vazduhoplovstvo moraju da ispune i dopunske uslove propisane posebnim programom medicinsko-zdravstvene i psihološke procene kandidata za taj studijski program, kao i da uspešno savladaju selektivnu padobransku i letačku obuku.
Školovanje u Vojnoj akademiji ima strukturu osnovnih akademskih studija prvog stepena u trajanju od četiri godine, što podrazumeva 240 ESPB bodova. Posle završetka školovanja kadeti stiču visoko obrazovanje i stručna zvanja.
Školovanje na Medicinskom fakultetu Vojnomedicinske akademije Univerziteta odbrane u Beogradu ima strukturu integrisanih akademskih studija u trajanju od šest godina (12 semestara), odnosno 360 ESPB. Posle završetka školovanja kadeti stiču visoko obrazovanje i stručno zvanje doktor medicine, kako je propisano akreditovanim studijskim programom.
Foto: mod.gov.rs
Posle završenih studija kadeti Vojne akademije biće proizvedeni u čin potporučnika odgovarajućeg roda ili službe, dok će svršeni diplomci Medicinskog fakulteta postati potporučnici sanitetske službe.
Za status učenika Vojne gimnazije i Srednje stručne vojne škole „1.300 kaplara” u Beogradu pravo prijavljivanja imaju dečaci i devojčice rođeni 2007. godine ili kasnije.
Kandidati za Vojnu gimnaziju, koji ispunjavaju uslove konkursa, moraće da savladaju proveru fizičke sposobnosti, kao i testove znanja iz matematike i srpskog jezika i književnosti. Pored toga, obaviće se psihološka i medicinsko-zdravstvena procena, kao i bezbednosna provera svih kandidata.
Školovanje u Vojnoj gimnaziji traje četiri godine po nastavnom planu i programu gimnazija opšteg smera koji obuhvata i specifične vojne sadržaje. Nakon završenog školovanja u Vojnoj gimnaziji učenici su u obavezi da nastave školovanje u Vojnoj akademiji.
Foto: mod.gov.rs
Učenicima Srednje stručne vojne škole, u zavisnosti od opredeljenja, predstoji školovanje po planu i programu Vazduhoplovnotehničkog smera, Jedinica za elektronska dejstva, Telekomunikacija i informatike, ARJ za PVD, kao i smera Vazdušnog osmatranja i javljanja. Nakon završenog školovanja u Srednjoj stručnoj vojnoj školi „1300 kaplara” učenici se primaju u Vojsku Srbije u svojstvu profesionalnog podoficira, u činu vodnika.
Školovanje u svim vojnim školama je besplatno, a kadetima i učenicima obezbeđen je smeštaj, ishrana, odeća, odnosno uniforma, udžbenici i školski pribor, sportska oprema, zdravstvena zaštita i odgovarajuća mesečna novčana primanja.
Osim vrhunskog obrazovanja Vojna akademija, Medicinski fakultet VMA, Vojna gimnazija i Srednja stručna vojna škola nude brojne mogućnosti za vannastavne sadržaje i podstiču razvoj talenata i interesovanja svojih kadeta i učenika.
Zainteresovani za upis u vojne škole posetili su danas Vojnu akademiju, Vojnu gimnaziju i Srednju stručnu vojnu školu “1300 kaplara” u okviru akcije „Otvorena vrata“ koja se održava svake subote tokom februara i marta od 10 do 13 časova.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Zainteresovani za upis u vojne škole posetili su danas Vojnu akademiju, Vojnu gimnaziju i Srednju stručnu vojnu školu “1300 kaplara” u okviru akcije „Otvorena vrata“ koja se održava svake subote tokom februara i marta od 10 do 13 časova.
Moldavija bi mogla da bude sledeća zemlja na meti ruskog predsednika Vladimira Putina, dok evropske države još nisu izvršile promene neophodne za novu eru ratovanja, upozorio je bivši direktor CIA i penzionisani američki general Dejvid Petreus.
Dan srpskog jedinstva, slobode i nacionalne zastave -15. septembar obeležava se danas, a tim povodom predsednik Srbije Aleksandar Vučić uručio je odlikovanja zaslužnim građanima.
Alternativa za Nemačku sve snažnije oblikuje političku scenu svoje zemlje i postaje važan deo šireg suverenističkog pokreta koji zahteva drugačiju Evropu - Evropu ravnopravnih i samostalnih država.
Dok se na društvenim mrežama građani pozivaju da Aladinu Paučincu pomognu u prikupljanju oko 6.000 evra za sudske i advokatske troškove, presuda u koju je naša redakcija imala uvid pokazuje da se on suočava i sa višemilionskom obavezom iz privatnog poslovnog spora.
Plavi tim poražen je u prvoj borbi druge sezone Exatlona Srbija, a nakon borbe su otišli u lošiji kamp, koji značajno siromašniji od onog u kojem su Crveni.
Lider "Srpskih suverenista" Vukša Dragović, koji je razotkrio NVO hidru u Srbiji objavivši detaljan spisak nevladinih organizacija i načine njihovog finansiranja kroz brojke i detalje predstavio je NVO koje stoje iza blokaderskog pokreta.
U najnovijoj epizodi emisije „Na merama“ otkrivamo vam kako je blokader Vladimir Štimac ponovo pokušao da glumi revolucionara, o čemu su se domunđavali političarka u pokušaju Biljana Stojković zvana Dabrica i novinar blokader Galeb Nikačević, gde voli da boravi lider „maloprocentnog“ Pokreta slobodnih građana Pavle Grbović, sa kime tračari glumica blokaderka Anđelka Prpić…
U prethodnoj epizodi emisije „Na merama“ pokazali smo vam šta rade osvedočeni blokaderi Nenad Kulačin i Marko Vidojković kad misle da ih niko ne gleda, kako nekadašnji političar Žarko Korać pokušava da iz penzije diže tenzije, u čijem društvu se opušta modna kreatorka Verica Rakočević, zašto je glumac blokader Milan Marić „utripovao“ da je veća zvezda od Žan-Klod Vam Dama…
Telo muškarca pronađeno je danas u rupi koja je iskopana za potrebe radova na kanalizaciji u selu Karlovčić kod Beograda, a prema nezvaničnim informacijama, on je upao u rupu, koja se nalazi ispred njegove porodične kuće.
Beogradska policija jutros je uhapsila Z. J. (52) iz Kostolca i A. R. (21) iz okoline Beograda, za koje se sumnja da su pripadnici tzv. "vračarskog" klana , u trenutku dok su pokušavali da zapale poznati lokal na Vračaru.
Mađarska ministarka spoljnih poslova Anita Orban izjavila je danas da je podnela krivičnu prijavu protiv bivšeg ministra Petera Sijarta i njegovog tima zbog toga što su tokom protekle četiri godine redovno koristili letove skupih privatnih kompanija, umesto redovnih avio linija, prenela je britanska agencija Rojters.
Ukrajina je ostala bez izlaza na Crno more iz pravca Hersona i Nikolajeva preko Dnjeparsko-buškog limana, jer je ruska vojska praktično blokirala prolaz brodova tim pravcem, izjavio je gubernator Hersonske oblasti Vladimir Saldo.
Zemlje NATO se sve aktivnije uključuju u ukrajinski sukob, izjavila je na brifingu portparol ruskog Ministarstva spoljnih poslova Marija Zaharova i upozorila da su mesta odakle dolazi vojna pretnja Rusiji legitimni ciljevi za rusku vojsku.
Svetska kriza goriva više nije pretnja koja tek dolazi – ona je već počela, upozoravaju rukovodioci najvećih naftnih kompanija, dok produžena blokada Ormuskog moreuza, iscrpljivanje rezervi i prekid ključnog saudijskog naftovoda istovremeno stežu globalno tržište.
Slavni glumci Makoli Kalkin, Den Livi i Eni Marfi priredili su jedan od najemotivnijih trenutaka na 78. dodeli Emi nagrada, izašavši zajedno na scenu kako bi se na veličanstven način prisetili glumice Ketrin O'Hare, koja je preminula 30. januara u 72. godini usled posledica plućne embolije i borbe sa teškom bolešću.
Nova televizijska sezona zvanično je otvorena uzbudljivim početkom serije "Domenika Montero", koja je startovala na programima K1 televizije i koja se emituje svakog radnog dana od 14 časova.
Boja vanile možda zahteva malo više nege i održavanja, ali zato donosi upečatljiv efekat i savršeno osvežava izgled. Ako želite veću bjuti promenu, plava kosa u nijansi vanile odličan je izbor, posebno ove jeseni kada je upravo ova boja jedan od aktuelnih trendova.
Pevačica Svetlana Ceca Ražnatović je za drugi dan snimanja muzičkog takmičenja "Zvezde Granda" odabrala kombinaciju koja je istakla njen struk, kao i obline.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.