"Ukrajinska pravoslavna crkva je, kao što je opštepoznato, jedina kanonska i zakonita pravoslavna crkva u Ukrajini, a ujedno i najveća verska organizacija u toj zemlji. Ona je priznata od svih pravoslavnih crkava u svetu, kao i od svih inoslavnih crkava i konfesija, dok nekanonsku, raskolničku strukturu koja, iako naziva sebe Pravoslavnom crkvom Ukrajine, nema ni najosnovnije atribute crkvenosti, priznaju samo četiri pravoslavne crkve, koje po broju svojih vernika čine veoma mali procenat u pravoslavnoj vaseljeni. Naravno, i kad bi brojčana nesrazmera bila u korist nekanonske strukture, tojest na uštrb kanonske crkve, to u ontološkoj ravni ne bi izmenilo ništa: Crkva je crkva, a ilegalna parasinagoga može postati Crkva isključivo kroz pokajanje i kanonsku proceduru, nikako nečijim potezom pera.
Ukrajinska pravoslavna crkva nije nikakva „zaraćena strana” nego živa i delatna crkva Božija u jedinstvu vere i liturgijskom opštenju sa Ruskom pravoslavnom crkvom i pravoslavnim crkvama uopšte. Ratove, pravedne i nepravedne, vode države, a ne crkve. Čudovišnog je karaktera i sâm tretman neke crkve kao neprijatelja zbog činjenice da pripadnici tragično sukobljenih strana, ukoliko su vernici, jesu vernici jedne te iste crkve. Crkva je uvek za mir, stalno se moli za mir i čini sve što može da neprijateljstvo i mržnju među ljudima i narodima zamene prijateljstvo i ljubav. Crkva ne deli ljude na „svoje” i „tuđe”, „domaće” i „strance”; ona se trudi da, u ime Boga koji je ljubav, voli sve i pastirski brine o spasenju dušâ i životâ svih kojima su bratska ljubav i pomoć potrebne.
Najbolji primer takvog stava i ponašanja daje nam Ukrajinska Pravoslavna Crkva – njen prvojerarh, njegovo blaženstvo mitropolit kijevski i sve Ukrajine Onufrije, njen episkopat, sveštenstvo, monaštvo i verni narod. Zbog toga Srpska pravoslavna crkva sa dubokom zabrinutošću, tugom i sastradalnom bratskom ljubavlju gleda „trpljenje svetih” (Otkr. 14, 12; sr. 1, 9) u Ukrajini, gleda pritiske, nasilje i progone koje aktuelna ukrajinska vlast vrši protiv kanonske Crkve, a time i protiv većine vlastitih građana, s obzirom na činjenicu da je reč o najvećoj verskoj zajednici u zemlji. Progoni su kulminirali upravo poslednjih dana nasilnim otimanjem hramova u korist pseudocrkvene raskolničke strukture, koja ima status svojeobrazne „državne Crkve” i neformalne inkvizicije. Najavljen je i predstojeći vrhunac terora, verna repriza sovjetskog gonjenja Crkve – izgon dvesta pedeset monaha i više stotina profesorâ i studenata teologije iz Kijevo-pečerske lavre, vekovnog duhovnog izvorišta i središta svete Rusije (Svяtaя Rusь), krstionice istočnoslovenskog hrišćanstva i pravoslavlja u savremenoj Ukrajini, Rusiji i Belorusiji.
Kijevsko-pečerska lavra sa svojim svetinjama nije samo simvol i centar pravoslavne Ukrajine i, šire, "ruskoga sveta" (ma kako ko tumačio taj termin) nego i nepresušni živonosni izvor duhovnosti vasceloga pravoslavlja. Štaviše, duhovno i kulturno blago Lavre jeste izuzetno važan i svima vidljiv elemenat ne samo ukrajinske i sveruske nego i svetske kulturne baštine. U svetlu ovih činjenica, odluka sadašnjeg državnog rukovodstva Ukrajine da mitropolita Onufrija, monaško bratstvo i duhovnu akademiju protera iz Lavre nije drugo do sinonim užasavajućeg državnog terora nad crkvom, kao i najgrubljeg kršenja njenih osnovnih prava, verske slobode i slobode savesti uopšte.
Foto: Tanjug/Dragan Kujundžić
Ponašanje ukrajinskog državnog rukovodstva svedoči da je njegov stvarni – verovatno i krajnji – cilj brisanje istorijskog pamćenja i svih tragova izvornog Pravoslavlja u Ukrajini da bi se izmenio kôd i istorijski identitet koji je Crkva mukotrpno izgrađivala i čuvala u toku vekova, od svetoga kneza Vladimira do danas.
Osećajući i znajući da jedina postojeća pravoslavna crkva u Ukrajini, na čelu sa mitropolitom kijevskim Onufrijem, hrabro i smireno nosi svoj krst i sa nadom uzlazi na Hristovu i svoju Golgotu, uvereni smo da će raspeti i vaskrsli Gospod – zbog duboke vere, praštanja i ljubavi prema svima, pa i prema neprijateljima po njihovom sopstvenom izboru – dati snage svojoj crkvi da izdrži sva stradanja koja treba i mora da podnese.
Istovremeno podižemo svoj vapijući glas protiv užasne nepravde, protiv državnog terora nad crkvom u Ukrajini koji „vapije na nebo”. Nadamo se da će crkve i verske zajednice, kao i institucije i organizacije kojima je stalo do mira, pravde i kakvog-takvog poretka u svetu, osuditi flagrantno kršenje verskih prava i sloboda u Ukrajini.
Moleći se usrdno Gospodu za prekid bratoubilačkog rata u Ukrajini i za što skorije uspostavljanje blagoslovenog mira u njoj, sa verom, nadom i ljubavlju iščekujemo trijumf Krsta i Vaskrsenja Hristovoga nad silama tame, zla i smrti. Krstu tvome klanjamo se, Hriste, i sveto Vaskrsenje Tvoje slavimo" navedeno je u saopštenju srpskog patrijarha Porfirija.
Crkvena opština Podgorica ogradila od freske sa likom Zdravka Krivokapića, saopštenjem da je to isključivo ideja freskopisca, urađena pod okriljem noći, bez konsultacija i bez blagoslova.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Crkvena opština Podgorica ogradila od freske sa likom Zdravka Krivokapića, saopštenjem da je to isključivo ideja freskopisca, urađena pod okriljem noći, bez konsultacija i bez blagoslova.
Dok se preko tajkunskih medija lažno predstavljaju kao nekakva hrabra "studentska lista" koja menja Srbiju, blokaderi su na prvom ozbiljnom testu i pred kamerama Informera pokazali svoje pravo, preplašeno lice.
Na propalom blokaderskom skupu koji je danas održan u Raški, pojavio se i rekto Univerziteta u Beogradu Vladan Đokić, koji se nalazi na blokaderskoj listi.
U Kragujevcu je danas, u Velikom parku, održano blokadersko okupljanje povodom godišnjice osnivanja organizacije koja sebe naziva "Ujedinjeni zborovi Kragujevca".
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić izjavio je u Vladimirovcima da nadležni organi treba da rade svoj posao u slučaju vojnog analitičara Aleksandra Radića, ističući da ga zanima isključivo istina i odgovornost svih koji su, kako je rekao, učestvovali u širenju laži o navodnoj upotrebi zvučnog topa.
U najnovijoj epizodi emisije „Na merama“ videćete šta je to rastužilo perjanicu Đilasove stranke Borka Stefanovića, gde voli da boravi propali političar Srđan Milivojević, kuda se to zaputio samozvani revolucionar Aleksandar Jovanović Ćuta, kako vreme provodi bivša ministarka zdravlja Danica Grujičić...
U prethodnoj epizodi emisije "Na merama" videli ste gde najviše voli da “dokoniše” blokaderski profesor Jovo Bakić, kako penzionerske dane provode blokaderi Dušan Petričić i Žarko Korać, o čemu “pripoveda” blokaderski analitičar Cvijetin Milivojević, zašto je samozvani revolucionar Predrag Voštinić teški licemer, sa kime je to u društvu bila glumica blokaderka Anđelka Prpić...
Snežana Paunović, ministarka državne uprave i lokalne samouprave gostujući u Info jutru objasnila je zašto se našla na udaru različitih struktura na Kosovu i Metohiji, ali i u centralnom delu Srbije.
U stanu u novosadskoj ulici Molnar Đule došlo je do požara kada se zapalila veš mašina, a zahvaljujući brzoj intervenciji vatrogasaca sa dva vozila, vatra je ugašena i sprečena je veća materijalna šteta.
U toku jučerašnjeg dana na teritorjii glavnog grada otkrivene su čak tri laboratorije za proizvodnju marihuane u veštačkim uslovima, a po nalogu Višeg javnog tužilaštva u Beogradu uhapšeno je ukupno sedam osoba.
Prošlo je tačno dve godine od kada je šiptarski terorista Faton Hajrizi ubio srpskog policajca Nikolu Krsmanovića koji je vršio redovnu kontrolu graničnog punkta u Loznici. Povodom dvogodišnjice smrti hrabrog policajca potresnim rečima se oglasila njegova sestra Katarina.
U ataru sela Gornja Rečica kod Prokuplja došlo je do prevrtanja traktora na kojem je bio vozač. Međutim, nadležne službe još nisu došle do čoveka i u toku je spasavanje.
Rusija se priprema da tokom jeseni mobiliše više od 500.000 ljudi, a deo njih mogao bi gotovo odmah da bude upućen na front u Ukrajini, tvrde ukrajinski zvaničnici.
Američki vojni magazin 19FortyFive otkriva zašto je ruski operativno-taktički kompleks Iskander-M postao najveća noćna mora za NATO sisteme Patriot i THAAD.
Katarina Vićentijević koja je stekla slavu ulogom Zagorke Zaze Patrnožić u seriji "Srećni ljudi" prisetila se saradnje sa kolegom Danilom Lazovićem koji je u pomenutoj komediji igrao Šćepana Šćekića.
Slavni holivudski vizionar Kristofer Nolan skoro ceo život sanja da snimi film uz pomoć revolucionarne IMAX tehnologije i da na velikom platnu oživi mitsku priču o kralju Itake, jedinom smrtniku koji je uspeo da nadmudri i porazi moćne bogove sa Olimpa.
Američka tehnološka kompanija Gugl predstavila je novo ažuriranje svoje AI video platforme Vids, koje korisnicima omogućava da kreiraju personalizovane digitalne avatare.
Erotski model i nekadašnja striptizeta Vesna Počuča Šana ponovo je uspela da zapali internet - i to čim se pojavila u noćnom provodu sa atraktivnom drugaricom.
Anica Lazić, devojka glumca Lazara Ristovskog, objavila je snimak iz šminkernice na kojem se jasno vidi kako njen nos izgleda tri meseca nakon operacije.
Alen Dragosav, suprug pevačice Maje Berović, danas je uspešan biznismen, a malo je poznato da je put započeo kao vozač kamiona. Vremenom je izgradio sopstveni biznis, a njegova kompanija danas broji čak 83 zaposlena.
Izbačeni učesnici rijalitija Elita izneli su prognoze za pobednika, a dva imena se najčešće izdvajaju. Ko će na kraju odneti titulu, biće poznato već vrlo brzo.
Voditeljka rijalitija Elita Dušica Jakovljević je otkrila da je zbog prevelikog umora i iscrpljenosti prinuđena da napravi kratku pauzu tokom vikenda kako bi "napunila baterije".
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.