"Ukrajinska pravoslavna crkva je, kao što je opštepoznato, jedina kanonska i zakonita pravoslavna crkva u Ukrajini, a ujedno i najveća verska organizacija u toj zemlji. Ona je priznata od svih pravoslavnih crkava u svetu, kao i od svih inoslavnih crkava i konfesija, dok nekanonsku, raskolničku strukturu koja, iako naziva sebe Pravoslavnom crkvom Ukrajine, nema ni najosnovnije atribute crkvenosti, priznaju samo četiri pravoslavne crkve, koje po broju svojih vernika čine veoma mali procenat u pravoslavnoj vaseljeni. Naravno, i kad bi brojčana nesrazmera bila u korist nekanonske strukture, tojest na uštrb kanonske crkve, to u ontološkoj ravni ne bi izmenilo ništa: Crkva je crkva, a ilegalna parasinagoga može postati Crkva isključivo kroz pokajanje i kanonsku proceduru, nikako nečijim potezom pera.
Ukrajinska pravoslavna crkva nije nikakva „zaraćena strana” nego živa i delatna crkva Božija u jedinstvu vere i liturgijskom opštenju sa Ruskom pravoslavnom crkvom i pravoslavnim crkvama uopšte. Ratove, pravedne i nepravedne, vode države, a ne crkve. Čudovišnog je karaktera i sâm tretman neke crkve kao neprijatelja zbog činjenice da pripadnici tragično sukobljenih strana, ukoliko su vernici, jesu vernici jedne te iste crkve. Crkva je uvek za mir, stalno se moli za mir i čini sve što može da neprijateljstvo i mržnju među ljudima i narodima zamene prijateljstvo i ljubav. Crkva ne deli ljude na „svoje” i „tuđe”, „domaće” i „strance”; ona se trudi da, u ime Boga koji je ljubav, voli sve i pastirski brine o spasenju dušâ i životâ svih kojima su bratska ljubav i pomoć potrebne.
Najbolji primer takvog stava i ponašanja daje nam Ukrajinska Pravoslavna Crkva – njen prvojerarh, njegovo blaženstvo mitropolit kijevski i sve Ukrajine Onufrije, njen episkopat, sveštenstvo, monaštvo i verni narod. Zbog toga Srpska pravoslavna crkva sa dubokom zabrinutošću, tugom i sastradalnom bratskom ljubavlju gleda „trpljenje svetih” (Otkr. 14, 12; sr. 1, 9) u Ukrajini, gleda pritiske, nasilje i progone koje aktuelna ukrajinska vlast vrši protiv kanonske Crkve, a time i protiv većine vlastitih građana, s obzirom na činjenicu da je reč o najvećoj verskoj zajednici u zemlji. Progoni su kulminirali upravo poslednjih dana nasilnim otimanjem hramova u korist pseudocrkvene raskolničke strukture, koja ima status svojeobrazne „državne Crkve” i neformalne inkvizicije. Najavljen je i predstojeći vrhunac terora, verna repriza sovjetskog gonjenja Crkve – izgon dvesta pedeset monaha i više stotina profesorâ i studenata teologije iz Kijevo-pečerske lavre, vekovnog duhovnog izvorišta i središta svete Rusije (Svяtaя Rusь), krstionice istočnoslovenskog hrišćanstva i pravoslavlja u savremenoj Ukrajini, Rusiji i Belorusiji.
Kijevsko-pečerska lavra sa svojim svetinjama nije samo simvol i centar pravoslavne Ukrajine i, šire, "ruskoga sveta" (ma kako ko tumačio taj termin) nego i nepresušni živonosni izvor duhovnosti vasceloga pravoslavlja. Štaviše, duhovno i kulturno blago Lavre jeste izuzetno važan i svima vidljiv elemenat ne samo ukrajinske i sveruske nego i svetske kulturne baštine. U svetlu ovih činjenica, odluka sadašnjeg državnog rukovodstva Ukrajine da mitropolita Onufrija, monaško bratstvo i duhovnu akademiju protera iz Lavre nije drugo do sinonim užasavajućeg državnog terora nad crkvom, kao i najgrubljeg kršenja njenih osnovnih prava, verske slobode i slobode savesti uopšte.
Foto: Tanjug/Dragan Kujundžić
Ponašanje ukrajinskog državnog rukovodstva svedoči da je njegov stvarni – verovatno i krajnji – cilj brisanje istorijskog pamćenja i svih tragova izvornog Pravoslavlja u Ukrajini da bi se izmenio kôd i istorijski identitet koji je Crkva mukotrpno izgrađivala i čuvala u toku vekova, od svetoga kneza Vladimira do danas.
Osećajući i znajući da jedina postojeća pravoslavna crkva u Ukrajini, na čelu sa mitropolitom kijevskim Onufrijem, hrabro i smireno nosi svoj krst i sa nadom uzlazi na Hristovu i svoju Golgotu, uvereni smo da će raspeti i vaskrsli Gospod – zbog duboke vere, praštanja i ljubavi prema svima, pa i prema neprijateljima po njihovom sopstvenom izboru – dati snage svojoj crkvi da izdrži sva stradanja koja treba i mora da podnese.
Istovremeno podižemo svoj vapijući glas protiv užasne nepravde, protiv državnog terora nad crkvom u Ukrajini koji „vapije na nebo”. Nadamo se da će crkve i verske zajednice, kao i institucije i organizacije kojima je stalo do mira, pravde i kakvog-takvog poretka u svetu, osuditi flagrantno kršenje verskih prava i sloboda u Ukrajini.
Moleći se usrdno Gospodu za prekid bratoubilačkog rata u Ukrajini i za što skorije uspostavljanje blagoslovenog mira u njoj, sa verom, nadom i ljubavlju iščekujemo trijumf Krsta i Vaskrsenja Hristovoga nad silama tame, zla i smrti. Krstu tvome klanjamo se, Hriste, i sveto Vaskrsenje Tvoje slavimo" navedeno je u saopštenju srpskog patrijarha Porfirija.
Crkvena opština Podgorica ogradila od freske sa likom Zdravka Krivokapića, saopštenjem da je to isključivo ideja freskopisca, urađena pod okriljem noći, bez konsultacija i bez blagoslova.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Crkvena opština Podgorica ogradila od freske sa likom Zdravka Krivokapića, saopštenjem da je to isključivo ideja freskopisca, urađena pod okriljem noći, bez konsultacija i bez blagoslova.
Predizborni miting liste "Aleksandar Vučić - Ujedinjena Srbija" održao se danas na Gradskom trgu u Leskovcu. Na mitingu se obratio nosilac liste Aleksandar Vučić.
Nakon što je na društvenim mrežama osvanuo snimak Jakova Jozinovića koji izvodi pesmu osvedočenog srbomrsca Marka Perkovića Tompsona, korisnici "Iksa" oštro su udarili na mlađeg pevača, opažajući da mu ne smetaju srpske pare dok peva Tompsonove pesme.
Sukob između pristalica bloakderskog pokreta i opozicone koalicije "Evropska Srbija" preneo se na društvene mreže, nakon što je profil "RAF Blokada" ismejao članove ove koalicije koji su, kako tvrde, dolazili na studentske štandove da se žale na njihove objave.
Predsednik Srpske napredne stranke Miloš Vučević izjavio je večeras u Krčedinu da političke razlike ne smeju biti opravdanje za nasilje, ističući da napadi na žene i građane koji imaju drugačije političke stavove nisu prihvatljivi, i pozvao na mir i stabilnost uoči izbora 25. oktobra.
Mensur Ajdarpašić negirao je da je pretio Veljku Milićeviću i priznao da se kaje zbog postupka koji ga je koštao učešća u sportskom rijalitiju Exatlon.
Bivši učesnik Exatlona Srbija Mensur Ajdarpašić progovorio je o svojim ishitrenim i agresivnim reakcijama, do kojih je dolazilo kada je u takmičenju gubio.
Kriminalna grupa koja je uhapšena u velikoj akciji Evropola, a među kojima su i državljani Srbije, prema pisanju slovenačkih medija, dovodi se u vezu sa "kavačkim" klanom.
Pripadnici Interventne jedinice Policijske uprave u Novom Pazaru uhapsili su E. B. (46) iz tog grada zbog sumnje da je tokom sahrane fizički nasrnuo na trojicu službenika Okružnog zatvora i upućivao im pretnje.
U Višem javnom tužilaštvu u Beogradu saslušani su Bojan K. (32) i Valentino J. (22) zbog postojanja osnova sumnje da su 8. oktobra 2026. godine u porti crkve na teritoriji GO Zvezdara neovlašćeno, radi prodaje, držali oko 10 kilograma opojne droge amfetamin.
Polarna svetlost obasjala je u noći između petka i subote nebo iznad više delova Rusije. Fotografije kruže društvenim mrežama iz Moskve i Moskovske oblasti, Jekaterinburga, Kazanja, Uljanovska i Lenjingradske oblasti.
Premijer Slovačke Robert Fico izjavio je da dogovor predsednika SAD Donalda Trampa i predsednika Rusije Vladimira Putina o dizelu pokazuje naivnost rukovodstva Evropske unije.
Muškarac je zadobio teške povrede nakon što je ušao u ograđeni prostor sa tigrovima u zoološkom parku "Jorkšir vajldlajf park" u engleskom okrugu Jorkšir, gde ga je napao jedan od tigrova, saopštila je danas policija Južnog Jorkšira.
Glumac Tom Veling našao se u centru pažnje nakon što je na svom Instagram profilu objavio fotografiju koja je izazvala brojne reakcije na društvenim mrežama.
Glumica Demi Mur umalo je ostala bez jedne od svojih najvažnijih uloga u kultnom ostvarenju "Vatra Svetog Elma" iz 1985. godine, nakon što se na probama pojavljivala potpuno pijana i pod dejstvom teških opijata.
Ovogodišnja dobitnica prestižne Nobelove nagrade za književnost, čuvena kanadsko-islandski pesnikinja i autorka En Karson, prokomentarisala je u svom prepoznatljivom stilu odluku Švedske akademije.
Sa hladnijim danima raste rizik od kondenzacije i buđi u domu, a uzrok nisu uvek loša izolacija i vlaga spolja. Problem često stvaraju i svakodnevne navike tokom čišćenja i sušenja mokrih stvari.
Tehnika "sudoku pakovanja" sve je popularniji trik među ljubiteljima putovanja jer omogućava da sa svega nekoliko pažljivo odabranih komada garderobe napravite veliki broj različitih kombinacija.
Pravi parfem može da bude mnogo više od završnog detalja u pripremi za izlazak. On naglašava lični stil, budi emocije i ostavlja utisak koji se dugo pamti.
Raste gotovo svuda, a mnogi ne znaju da maslačak može da se koristi i u ishrani. Njegovi listovi i koren sadrže korisne hranljive materije, a evo kako da ga uvrstite u jelovnik i na šta treba obratiti pažnju.
Pevačica Jasna Šćepanović gotovo četiri godine vodi borbu za starateljstvo nad sinom, a za to vreme, kako kaže, propušta veliki deo njegovog odrastanja.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.