OPROŠTAJNO PISMO JOVANE JOKSIMOVIĆ: Šta je napisala zaposlenima na Tanjugu
116. 11. 2026. u 22:59
216. 11. 2026. u 22:59
mod.gov.rs
Vesti
U Državnom arhivu Srbije danas je, u okviru zvaničnog obeležavanja Dana državnosti - Sretenje otvorena izložba "Ustavi Kneževine Srbije i Kraljevine Srbije" na kojoj je predstavljeno šest originalnih ustava iz vremena Kneževine i Kraljevine Srbije, koji su doneti u periodu od 1835. do 1903. godine.
Sretenjski ustav donet na Sretenje 1835. godine, prvi srpski ustav, koji je bio jedan od najmodernijih ustava u Evropi tog vremena, a Ustavom su ustanovljeni državni simboli: grb i zastava, i određen je odnos Kneževine Srbije prema Turskoj carevini. Zbog protivljenja velikih sila, Ustav je već u martu 1835. godine stavljen van snage.
Turski ustav je izdala Porta u obliku sultanskog hatišerifa 10/22. decembra 1838. Po svom obliku nije izgledao kao tadašnji demokratski evropski ustavi, na koje se ugledao Sretenjski ustav. Nije bilo odredbi o grbu i zastavi, koje Porta uredila Fermanom u januaru 1839. godine.
Namesnički ustav je donet na Velikoj narodnoj skupštini u Kragujevcu 29. juna/11. jula 1869. godine u vreme drugog namesništva za maloletstva kneza Milana Obrenovića. Ovim Ustavom zakonodavna vlast je sa Državnog saveta, preneta na Narodnu skupštinu. Parlamentarni sistem ipak nije bio uveden, već je to bila ustavna monarhija po uzoru na tadašnje nemačke države.
Ustav Kraljevine Srbije iz 1888. je prvi Ustav Srbije kao nezavisne države, usvojen je na Velikoj narodnoj skupštini, 22. decembra 1888/ to jest 3. januara 1889. godine i donet bez ikakvih spoljnih ograničenja i obaveza po uzoru na belgijski model. Srbija je uređena kao parlamentarna monarhija i dobila je jedan od najnaprednijih građanskih Ustava u tadašnjoj Evropi.
Aprilski ustav je oktroisan proklamacijom kralja Aleksandra Obrenovića 6/19. aprila 1901. godine, a njime je u Srbiji bio uspostavljen dvodomni sistem. Narodno predstavništvo su činili Narodna skupština i Senat kao gornji dom.
Ustav Kraljevine Srbije iz 1903. godine je usvojen u Narodnom predstavništvu 5/18. juna 1903. Ustav ustvari predstavlja ponovljeni Ustav iz 1888. godine sa tridesetak izmena, a najveći deo izmena se odnosio na vladajuću dinastiju i njime je ograničena kraljevska vlast.
Otvaranju izložbe prisustvuje premijerka Srbije Ane Brnabić, kao i direktor Državnog arhiva Miroslav Perišić, ministarka nauke, tehnološkog razvoja i inovacija Jelena Begović.
Svečanost je počela intoniranjem himne koju je izveo Dečiji hor kulturnog centra Beograd.
Na izložbi je predstavljeno šest originala ustava iz vremena Kneževine i Kraljevine Srbije koji su doneti u periodu od 1835. do 1903. godine, a originali ustava se čuvaju u Državnom arhivu Srbije pod posebnim režimom čuvanja kao izdvojena dokumenta.
Izložba će biti otvorena od 14. do 16. februara, od 10 do 18 sati, a ulaz je slobodan, saopštio je ranije Državni arhiv.
Izložba "Nadežda Petrović - Boje života" u Muzeju savremene umetnosti Beograda, koju će (10.30) otvoriti ministarka kulture Maja Gojković, predstavlja jedan mogući pogled na značajan opus slikarstva Petrović.
Na izložbi dominiraju svi žanrovi Petrović, od pejzaža, portreta, aktova i figuralnih kompozicija, a većina delima je iz kolekcije Muzeja savremene umetnosti, ali i iz fonda Muzeja grada Beograda, Galerije Matice srpske i Muzeja Jugoslavije.
U Narodnom muzeju Leskovac (11.00) otvaranju izložbe "Odlikovanja i ordenje" prisustvovaće ministarka poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Jelena Tanasković.
Uz predsednika Pokrajinske vlade Vojvodine Igora Mirovića i ministra za ljudska i manjinska prava i društveni dijalog Tomislava Žigmanova u Gradskoj kuči Subotice je (11.30) biće otvorena izložba "Vladarske zadužbine Nemanjića".
Izložba Muzeja grada Beograda u Subotici preko panoa sa fotografskim materijalom ilustruju posetiocima približavaju arhitektonska, slikarska i skulptorska dostignuća u manastirima Studenica, Žiča, Mileševi, Sopoćanima i drugima.
Ministar odbrane Miloš Vučević prisustovaće (12.00) otvaranju izložbe "Srbija kroz vreme - 220 godina državnosti" u Galeriji Doma vojske u Nišu.
"Prikazani materijal će zasigurno izazvati pažnju javnosti obzirom da najbolje predstavlja vaskrs srpske države iz pepela nakon nakon više od dva veka borbe za slobodu", navodi se u najavi izložbe.
Galerija Matice srpske je najavila da će (12.30), uz obraćanje ministra građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture Gorana Vesića, biti premijerno predstavljen program "Nacionalne teme u opusu Vase Pomorišca".
Kako je najavljeno, u Galeriji Matice srpske u Novom Sadu biće predstavljena i nova akvizicije u njihovoj kolekciji - Pomoriščeva slika "Banović Strahinja".
Istorijski arhiv Užice najavio je (13.00) otvaranje izložbe “Slike života - fotografije Alberta Kana: Priština, Prizren, Lipljan i Gračanica 1913.godine", u prisustvu ministarke zaštite životne sredine Irene Vujović.
Kako je navedeno, fotografija kao umentička kategorija "ima nemerljivu vrednost i kao istorijski izvor, odnosno neposredno svedočanstvo o prohujalim vremenima, ljudima i događajima".
Ministar državne uprave i lokalne samouprave Aleksandar Martinvoić biće u Spomen kući Save Šumanovića u Šidu (13.30) na otvaranju izložbe “Sava Šumanović - Kod kuće za praznik".
U Narodnom muzeju Zaječar biće (14.00), u prisustvu ministra za rad, zapošljavanje, boračka i socijalna pitanja Nikole Selakovića, otvorena izložba "Kako pamtimo vladare", koja donosi predstave dinastije Obrenović iz kabineta grafike NMS-a.
U Aranđelovcu će (14.30) ministarka nauke, tehnološkog razvoja i inovacija Jelena Begović biti na izložbi Etnografskog muzeja o ličnim stvarima slikarke Nadežde Petrović.
U Narodnom muzeju Toplice u Prokuplju (15.00), u prisustvu ministra informisanja i telekomunikacija Mihaila Jovanovića, biće otvorena izložba predmeta, fotografija i dokumenata "Ratnici Gvozdenog puka".
Izložba autora i kustosa Darka Žarića pokazuje ratni put Gvozdenog puka Srpske vojske tokom oslobodilačkih ratova 1912-1918, kao i biografije narednica Milunke Savić i Flore Sends, pukovnika Milivoja Stojanovića i drugih boraca.
Supruga predsednik Srbije Tamara Vučić i ministarka za brigu o porodici i demografiju Darja Kisić prisustvovaće (17.00) osvetljavanju Konaka kneginje Ljubice i monodrami “Na kafi kod kneginje Ljubice”, koju izvodi glumica Vjera Mujović.
Izložba Narodnog muzeja Srbije “Femina Balcanica", o ženama na Balkanu u antičko doba, biće otvorena (17.30) u Narodnom muzeju u Kraljevu, u prisustvu ministarke rudarstva i energetike Dubravke Đedović Handanović.
Kako je najavljeno, na Kuli Beograd će (18.00) biti "Prikaz ćiriličnih slova", a na promenadi "Aktivacija sa lutkama Dositeja Obradovića, Vuka Karadžića i Desanke Maksimović".
Izložba "Ćirilica - 30 postamenata za 30 slova" biće postavljena (18.05) od Kule Beograd duž Savske promenade, a događaju će prisustvovati premijerka Brnabić.
Ministar unutrašnje i spoljne trgovine Tomislav Momirović otvoriće (18.30) u Etnografskom muzeju izložbu "Tragovi nasleđa" autorke Jelene Sekulović, koja je omaž slikarski, heroini i borkinji za ženska prava Nadeždi Petrović.
Kako je navedeno, Petrović je skupljala etnografske predmete, koji su 1927. pristigli u Etnografski muzej, "gde se pažljivo čuvaju kao pokazatelji nacionalnog identiteta koji odoleva istorijskim neprilikama".
U Narodnom muzeju Srbije (19.00) ministar finansija Siniša Mali otvara izložbu "LADA - 120 proleća", sa izborom dela iz zbirki NMS-a, a posvećena je 120. godišnjici Društva srpskih umetnika "Lada".
Izložba u Maloj galeriji NMS-a predstavlja raznolika dela 20 aktivnih umetnika "Lade", poput Svetomira Arsića Basare, Jarmile Vešović, Josifa Vidojkovića, Nikole Vukosavljevića, Radomira Damnjanovića Damnjana i drugih.
Na Trgu republike od večeras biće emitovan film "oživljavanja" umetničkog dela Zbor u Orašcu - Veljko Stanojević .
Srbija sutra obeležava Dan državnosti - Sretenje, u znak sećanja na obnovu srpske državnosti početkom 19. veka, odnosno začetak novovekovne srpske države.
Na Sretenje 1804. godine, pre 220 godina, grupa istaknutih srpskih prvaka sa prostora tadašnjeg Beogradskog pašaluka, zvanično Smederevskog sandžaka, izabrala je Karađorđa, Đorđa Petrovića, za vožda, predvodnika.
Na zboru je odlučeno da se podigne buna protiv dahija, četvorice samovoljnih gospodara u pašaluku u to vreme. Njihov položaj zapravo nije bio legalan ni sa stanovišta vlasti na Bosforu, ali je uglavnom nevoljno tolerisan.
Samovoljno, neodgovorno ponašanje dahija izazvalo je široko nezadovoljstvo, ne samo kod Srba. Nezadovoljni su bili i razumniji Turci. Ovaj termin u to vreme valja razumeti kao sinonim za muslimane. Reč je dakle bila o ljudima najrazličitijeg etničkog porekla, koje je verski identitet, pripadnost islamu, u skladu sa vekovnim normama osmanske Turske, činio u svakom smislu povlašćenim i vladajućim slojem.
Pošto su dahije započele uklanjanje viđenijih i preduzimljivijih među Srbima, nesumnjivo u nadi da će tim putem obezglaviti potencijalni bunt i sveopšte nezadovoljstvo, usledila je reakcija, otpor.
Snaga i opseg tog otpora, Karađorđeve bune, danas znane kao Prvi srpski ustanak, iznenadiće savremenike, ne samo turske vlasti, ili njihove zvaničnike na terenu, nego umnogome i onovremenu Evropu.
Otuda je Leopold Ranke, veliki nemački istoričar, i jedan od očeva te nauke u modernom smislu te reči, događaje započete u Srbiji na Sretenje 1804. godine, nazvao Srpska revolucija, smestivši ih u rang sa velikim pokretima tadašnjeg sveta poput Američke revolucije, odnosno rata za nezavisnost SAD, ili Francuske revolucije.
Ranke je nesumnjivo imao u vidu da preobražaj započet Karađorđevom bunom, a uobličen tridesetih 19. veka, merama do kojih je postupno i mudro doveo knjaz Miloš Obrenović, nije bio samo krupna politička promena nego i potpuni društveni preobražaj, kraj feudalnih normi u oslobođenom delu Srbije, odnosno stidljivi začetak građanskog društva.
Bila je to takođe izgradnja nacionalne države, što je za Nemce Rankeovog vremena bilo veoma važno. Nadalje, Srpska revolucija poslužiće kao predložak, uzor, i drugima narodima Jugoistoka Evrope, posebno Grcima.
Neposredan povod za zbor u Marićevića jaruzi, kod Orašca, bili su događaji znani kao Seča knezova, ubistva istaknutijih Srba, počev od ugledne valjevske kuće Nenadovića. Namera dahije bila je da, pored brojnih drugih, bude uklonjen i sam Karađorđe.
Zbor u Marićevića jaruzi kod Orašca, u središtu Šumadije, doneo je odluku o neminovnosti bune, odlučnog otpora, kao i dobro promišljen izbor Karađorđa za vožda.
Njegov izbor izvesno je bio posledica sasvim osobenog ugleda koji je uživao. Važio je za žustrog, preduzimljivog, oštrog i odlučnog, ali i čoveka britke pameti. Bio je takođe vešt trgovac, stokom. Pretežni izvor znatnijih prihoda onovremenih Srba sa prostora Beogradskog pašaluka bio je izvoz stoke u Austriju.
Bila je to, pokazaće se, sasvim izuzetna ličnost, kakve se u istoriji retko pojavljuju.
Istina, poznato je bilo i da ne trpi neposlušnost, da je katkad prek, pa i da lako poteže oružje.
Imao je takođe, što je bilo veoma važno u datim okolnostima, ratno iskustvo. Vojevao je u austrijskim frajkorima 1788/1791 do Svištovskog mira. Freikorps, od nemačkog "slobodni korpusi", izvorno, Freie Regimenter, u značenju "slobodni puk" tadašnje države Habzburga uglavnom su, prema Turskoj, popunjavali Srbi. Pretpostavljeni su im najčešće bili graničarski oficiri. Upamćeni su njihovi zapovednici tog vremena, kao pukovnik Mihailo Mihaljević ili kapetan Koča Anđelković, o kom su ispevane pesme.
Teror dahija je tada umesto da sputa buntovnost Srba nasuprot njihovim uverenjima doveo do rasplamsavanja bune. Situacija je bila utoliko teža što je među Srbima postojalo živo sećanje na vreme Hadži Mustafa paše koji je iz Beograda upravljao 1793/1801. Bila je to, kako se činilo godinama docnije, podnošljiva vlast. Mustafa pašu dahije su ubile decembra 1801, od kada se samovolja, koja je prerasla u teror, samo uvećavala.
Buna se, zahvaljujući odlučnosti Karađorđa, brzo širila. Podigavši se na oružje, u čemu je Karađorđe imao mnogo muke, srpski ustanici oslobodili su veći deo pašaluka, počev od Kolubare, preko Šumadije, potom istočnih krajeva, Pomoravlja, Podrinja, odakle su buna nadalje širila prema jugu.
Kada je njihov položaj postao nemoguć, a pad Beograda bio nadomak, dahije su pokušale beg niz Dunav. Prethodni pokušaj pregovora, čemu su se dosetli pošto se buna rasplamsala, Srbi nisu prihvatili. Posekao ih je vojvoda Milenko Stojković, jula 1804, na dunavskom ostrvu Ada Kale, u Đerdapu, koje su tada nastanjivali Turci. Odstranjivanje dahija dogodilo se uz podršku predstavnika legitimnih vlasti na Bosforu.
Pošto namera primirivanja ustanika autoritetom Bećir paše, iz Bosne, nije donela rezultate, Sultan na Srbe šalje Hafiz pašu. Bio je to prelomni moment. Do tada je postojala predstava da se ustanici bore protiv uzurpatora, koje je nastojala da ukloni ili prethodno urazumi i Visoka Porta. Od poraza Hafiz paše na Ivankovcu, postaje nesumnjivo da su Srbi u ustanku protiv turske vlasti uopšte.
Posle Boja na Ivankovcu, nedaleko od Ćuprije, avgusta 1805, slede pobede Srba na Mišaru, avgusta 1806, i na Deligradu, septembra.
Uslediće pregovori, tokom leta i jeseni te godine, znani kao Ičkov mir, kojima je trebalo da se postigne obostrano prihvatljivo mirovno rešenje.
Problem će međutim biti zahtevi Rusije da Srbi nastave borbe pošto je Rusija zaratila sa Turskom.
Čitav Beogradski pašaluk oslobođen je tokom 1807. godine.
Konačnu sudbinu Prvog srpskog ustanka odrediće ishod Rusko turskog rata, pošto su Rusija i Osmanska Turska potpisali mir u Bukureštu 1812. Rusija se tada, suočena sa Napoleonovom invazijom, okreće ratu protiv Francuza i široke koalicije koju su oni predvodili.
Turska je Karađorđev ustanak ugušila 1813. Usledio je egozodus ustaničkih prvaka, i samog Karađorđa, potucanje "od nemila do nedraga" po Austriji i Rusiji.
U Srbiji, Turci u to vreme sprovode strahovit, neopisiv teror.
Dogodiće se potom neuspela Hadži Prodanova buna 1814, takođe ugušena u krvi, a zatim Drugi srpski ustanak aprila 1815. godine, na Cveti, u Takovu. Knjaz Miloš Obrenović koji ga je predvodio, pokazaće se ne samo kao vešt ratnik nego, još važnije, kao mudar i vešt pregovarač. Upravo on je, postupno, izdejstvovao povlačenje Turaka, osim iz utvrđenih gradova, podelu zemlje seljacima i dalje tiho oslobađanje.
Iako ugušena brutalno, Karađorđeva buna postavila je temelje nove srpske države.
Takođe, Srpskom revolucijom započinje proces oslobađanja hrišćanskih naroda Jugoistočne Evrope od Turske. Ustanak Grka 1821. usledio je po srpskom uzoru. Istina, Grcima je uspelo da potpunu samostalnost izvojuju bitno pre Srba, čemu je pomogla njihova široka popularnost, uglavnom zbog antičkog nasleđa. Takođe i činjenica da je među njima bilo mnogo preduzimljivih, dobrostojećih ljudi, trgovaca, sa jakim vezama u evropskim prestonicama.
Srbi tako nešto nisu imali.
Karađorđevi ustanici dobijali su pomoć samo od Srba sa prostora Austrije, uglavnom potonje Vojvodine, odakle su pristigli prvi učeni ljudi poput Dositeja Obradovića, Ivana Jugovića, Mihaila Filipovića, pisari, nastavnici Velike škole, školovani oficiri, naoružanje, municija. Iz okrilja karlovačkog mitropolita Stratimirovića potekla su i prva heraldička znamenja, oblikovana po evropskim standardima, ali oslonjena na srpske tradicije, koja će ustanici usvojiti.
Na Sretenje je 1835. donet je i prvi, kratkotrajni ustav Knjažestva Srbije. Njegov tvorac Dimitrije Davidović, prethodno je u Beču, gde je studirao medicinu, osnovao 1813. "Novine serbske". Uređivao ih je i vodio zajedno a Dimitrijem Frušićem, takođe studentom. Obojica su bili Sremci. List je ugašen februara 1822, usled finansijskih nedaća. Davidović je potom prešao u Srbiju knjaza Miloša gde nastavlja da objavljuje novine, ali obavlja i brojne druge zvanične funkcije, između ostalog piše i ustav.
Ustrojen po uzoru na najslobodoumnija ustavna rešenja onovremenog sveta, poput Francuske, odnosno Belgije, Davidovićev ustav, iako usvojen, ostao je formalno na snazi svega 55 dana. Većina zemalja ondašnje Evrope nije ni imala ustave, pa ni ni Austrija, Turska i Rusija, koje su izdejstvovale njegovo povlačenje.
116. 11. 2026. u 22:59
216. 11. 2026. u 22:59
116. 11. 2026. u 16:01 >> 16:30
216. 11. 2026. u 16:01 >> 16:30
Pripadnici Ministarstva unutrašnjih poslova (MUP) u Beogradu, PS Stari grad, uhapsili su šesnaestogodišnjaka koji je danas nožem napao građane ispred prostorija Regulatornog tela za elektronske medije (REM) na Trgu Nikole Pašića, u trenutku dok je u prostorijama ove institucije trajalo suđenje Informeru.
16.11.2026
22:44
Savet za monitoring, ljudska prava i borbu protiv korupcije Transparentnost oglasio se povodom novih presude REM-a protiv Informer TV.
16.11.2026
20:57
Odlukom generalnog sekretara Narodne skupštine grupi studenata јe odbiјen zahtev da prisustvuju konstitutivnoј sednici sa galerije Velike sale.
16.11.2026
20:20
Članica Predsedništva SNS-a Sandra Božić oglasila se na društvenoj mreži Iks, uz jasnu poruku upućenu evropskoj komesarki Marti Kos. Božićeva je zatim spomenula i Aleksandra Baucala, predstavnika Studentske liste.
16.11.2026
19:39
Ivana Parlić, bivša potpredsednica Narodne stranke koja je bila opozicija SNS-u, oglasila se na društvenoj mreži Iks i svojom objavom uzdrmala predstavnike "Studentske liste".
16.11.2026
17:58
Takmičarka Crvenog tima Lana Erić nije mogla da veruje da je ovo poslednja nedelja u kojoj će Plavi i Crveni tim biti razdvojeni, te da ih u sledećoj nedelji čeka ujedinjenje.
16.11.2026
23:19
Maja Jovanović otkrila je da se dobro oseća nakon borbe za život u Exatlonu, ali kako je sama istakla nije bilo kidanje živog mesa.
16.11.2026
23:09
Takmičar Crvenog tima Nemanja Makuljević nije krio koliko je srećan jer mu je igra na poligonu krenula i značajno se popravio.
16.11.2026
22:59
Kapiten Crvenog tima, Nikola Lakić, otkrio je da će tokom daljeg takmičenja minus pet poena dodeljivati takmičaru koji bude najgori te nedelje, a govorio je i o svom učešću u najpopularnijem sportskom rijalitiju.
16.11.2026
22:40
Plavi tim sumirao je utiske nakon što se ekipa ponovo okupila posle eliminacije.
16.11.2026
22:19
Porodična slava Đurđic u selu Varvarin pretvorila se u mesto stravičnog zločina kada je pre tačno 11 godina, 16. novembra 2015. godine, Nebojša Pavlović (61) nožem usmrtio svoju suprugu Milicu (60), ženu koja je godinama trpela porodično nasilje, o kojem je ostavila potresno pisano svedočanstvo, ne sluteći da će njene reči jednog dana biti čitane na njenoj sahrani.
16.11.2026
22:45
Žena osumnjičena za trgovinu narkoticima preminula je noćas u bolnici u Prizrenu, nakon što joj je pozlilo na početku saslušanja u policiji.
16.11.2026
23:15
Velika nesreća dogodila se večeras u širem centru Zagreba, kada je pod još nerazjašnjenim okolnostima, u Ulici Josipa Fona, kod Zapadne železničke stanice, teško povređen dečak (15).
16.11.2026
22:33
Verovanje u crnu magiju, strah od kletvi i optužbe za vračanje u pojedinim slučajevima pretvorili su se u povod za brutalne zločine. Ljudi su proglašavani krivcima za tuđe bolesti, nesreće i smrti, a oni koji su poverovali u takve optužbe bili su spremni da zbog njih odu i korak dalje – do ubistva.
16.11.2026
22:00
Policijski službenici Policijske uprave Banjaluka u Bosni i Hercegovini uhapsili su 14. novembra M. O. iz Laktaša zbog postojanja osnova sumnje da je počinio krivična dela "nasilje u porodici ili porodičnoj zajednici" te "nedozvoljena proizvodnja i promet oružja ili eksplozivnih materija".
16.11.2026
20:41
16.11.2026
19:16 >> 22:40
Predsednik Litvanije Gitanas Nauseda podržao je u ponedeljak odluku Estonije da od decembra zatvori sve granične prelaze sa Rusijom.
16.11.2026
23:31
Ukrajinka Ana ispričala je na društvenoj mreži Treds da su ona i njen partner u Varšavi u Poljskoj poliveni urinom sa prozora stambene zgrade.
16.11.2026
23:01
Jedna osoba je poginula, a deset je povređeno nakon što je danas minibus pao u more u okrugu Ajvalik u Balikesiru u Turskoj.
16.11.2026
22:30
Saudijska Arabija smenila je danas komandanta koji nadgleda njenu koaliciju protiv jemenskih pobunjenika Huta nakon što su snage jemenske vlade, koje podržava Rijad, bile primorane da se povuku sa velikih teritorija.
16.11.2026
22:00
Nova Netfliksova serija "The Body" izazvala je kontroverze i pre nego što je stigla na platformu, a posebno oštre reakcije stigle su iz verskih krugova.
16.11.2026
14:06
Glumica Ema Votson, najpoznatija po ulozi u filmskom serijalu "Hari Poter", nezgodno je pala prilikom izlaska sa zabave u Los Anđelesu.
16.11.2026
13:20
Oliveri Katarini udvarali su se mnogi poznati muškarci iz sveta filma, književnosti i politike, a glumac Miloš Žutić je hteo da se otruje zbog nje.
16.11.2026
12:15
Na današnji dan, 16. novembra 1960. godine, preminuo je Klark Gejbl, legendarni američki glumac i jedan od najvećih zavodnika zlatnog doba Holivuda.
16.11.2026
11:30
Jedan od najvećih srpskih pesnika i slikara 19. veka, Đura Jakšić, imao je život ispunjen umetnošću, boemstvom, ali i sukobima sa moćnicima svog vremena.
16.11.2026
10:44
Kada je reč o modnim rizicima, Kardi Bi ne poznaje reč "suptilno". Slavna reperka uspela je da ukrade svu pažnju na prestižnoj dobrotvornoj gala večeri Baby2Baby 2026 u Los Anđelesu, pretvorivši svoj dolazak u pravi performans.
16.11.2026
21:00
Nova biografija o Džonu F. Kenediju donosi šokantne detalje o njegovom braku sa Džeki, otkrivajući kako je porodica navodno milionskim iznosima i oštrim upozorenjima kupovala njen ostanak zarad političkih ambicija.
16.11.2026
20:25
Kijana Smit (23) je australijska fitnes influenserka koja je proživela pravu zdravstvenu agoniju tokom putovanja na Bali, suočivši se sa teškim oblikom meningitisa - opasne upale zaštitnih opni mozga i kičmene moždine.
16.11.2026
19:53
Lažne ruske kape ne zahtevaju uključivanje rerne, a savršeno mogu da zamene klasične slavske sitne kolače.
16.11.2026
19:20
Samo nekoliko dana deli nas od izlaska igre GTA 6, a studio Rockstar privodi kraju poslednje pripreme pred zvaničnu premijeru. Uoči samog dana izlaska stiglo je i novo ažuriranje - drugo po redu otkako je igračima omogućeno unapred preuzimanje igre.
16.11.2026
22:13
Džip u vlasništvu pevačice Aleksandre Prijović i njenog supruga Filipa Živojinovića zapaljen je tokom noći između nedelje i ponedeljka na Bežanijskoj kosi, ispred njihovog porodičnog doma.
16.11.2026
21:55
Ispred kuće pevačice Aleksandre Prijović i Filipa Živojinovića jutro nakon paljenja džipa nalazi se obezbeđenje koje porodicu čuva nakon sinoćne drame.
16.11.2026
09:09
Šaban Šaulić bio je uzor brojnim mladim pevačima, a među onima čiji je talenat posebno prepoznao bio je i Alen Hasanović, a legendarni pevač za njega je čak napisao pesmu, ali sudbina je sprečila njihov susret.
16.11.2026
23:17
Pevačica Katarina Živković privukla je veliku pažnju svojim stajlingom na jednom nastupu u Beogradu, gde se pojavila u veoma zavodljivoj kombinaciji koja je istakla njenu figuru i ženstvenost.
16.11.2026
22:47
Pevač Aco Pejović je istakao da njegova ćerka, koja se školuje za plastičnog hirurga, odbija njemu da radi korekcije u budućnosti.
16.11.2026
22:16
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.