Građani Srbije sve više novca drže na štednji u bankama, pa je tako položeno ukupno 16,2 milijarde evra depozita što u devizama, što u dinarima. Proteklih godinu dana posebno raste dinarska štednja, koja je viša za 49,3 milijarde dinara ili za 46 odsto, govore zvanični podaci Narodne banke Srbije.
Prema podacima od kraja aprila, ukupna dinarska štednja položena kod banaka je iznosila 155,6 milijardi dinara. U četiri meseca 2024. godine dinarska štednja povećana je za 17,7 mlrd dinara, a međugodišnje posmatrano, rast je iznosio 49,3 milijardi dinara odnosno 46,3 odsto.
Rast dinarske štednje nastavljen je i u maju i prema poslednjim podacima (24. maj 2024. godine) ukupna dinarska štednja iznosi rekordnih 156,5 milijardi dinara, što je njen najviši nivo.
Sa druge strane, ukupna devizna štednja iznosila je 14,9 milijardi evra, dok ukupan novac građana u bilo kojoj valuti, koji drže kod banaka iznosi 16,2 milijarde evra.
Foto: pexels.com
U četiri meseca 2024. godine devizna štednja povećana je za 441,8 miliona evra, dok međugodišnje rast iznosi milijardu evra.
- Iako ne raspolažemo podacima o iznosu pojedinačnih depozita, napominjemo da se, prema poslednjim raspoloživim podacima najveši broj štednih uloga kada je reč o dinarskoj štednji odnosi na štedne uloge malih vrednosti (do 10.000 dinara) - 827 hiljada partija. Broj dinarskih uloga najviših vrednosti - preko 10 miliona dinara, krajem aprila je iznosio 1.471, a na njima je položeno 50,3 milijardi dinara što predstavlja gotovo trećinu ukupne dinarske štednje - navode u Centralnoj banci za Informer.
Depoziti viši od 100.000
Kako dodaju, kada je reč o deviznoj štednji krajem aprila, najveći broj računa nalazi se u kategoriji do 500 evra.
- Gotovo polovina štednje odnosi se na depozite čija je vrednost između 10 hiljada evra i 50 hiljada evra. Broj depozita većih od 100.000 evra iznosi 14.157, pri čemu štednja u ovim kategorijama iznosi 3,6 milijardi evra - kažu u NBS i dodaju da je prosečan iznos dinarske štednje 991 hiljadu dinara, dok je prosečan iznos devizne štednje 3.156 evra.
Foto: Zoran Sinko
Rast štednje u Srbiji, kako u evrima tako i u dinarima, stručnjaci objašnjavaju prvenstveno poverenjem u finansijski sistem. Takođe ističu da je štednja u dinarima značajno povećana zbog viših kamata, kao i zbog toga što na se na zarade od štednje u domaćoj valuti ne plaća porez. Sa druge strane na štednju u devizama, plaća se porez od 15 odsto.
- Srbija je u proteklim godinama postigla značajnu ekonomsku stabilnost, što uključuje i stabilan kurs dinara. Ova stabilnost je ohrabrila građane da više štede u domaćoj valuti. Zatim, jedan od razloga je i povećanje poverenja u domaće banke i finansijski sistem generalno, što podstiče štednju. Mnogi građani osećaju veću sigurnost ulaganjem u dinarima usled bolje regulatorne politike i osiguranja depozita - navodi Mihajlo Rabrenović, stručnjak za strategijski menadžment.
Dobre kamate
On kao jedan od ključnih razloga za rast štednje, posebno one u dinarima, navodi i rast kamatnih stopa.
- Banke u Srbiji često nude atraktivne kamatne stope na štednju u dinarima u poređenju sa štednjom u evrima. Rast kamatnih stopa može motivisati građane da štede u lokalnoj valuti kako bi ostvarili vezu zaradu. Ipak, uprkos rastu štednje u dinarima, štednja u evrima i dalje ima značajno učešće u Srbiji zbog tradicionalnog poverenja u evro kao stabilnu valutu. Ovi faktori zajedno doprinose rastu štednje u Srbiji, pokazujući veše poverenje građana u domaći finansijski sistem - zaključuje Rabrenović..
Izvršni odbor Narodne banke Srbije odlučio je na današnjoj sednici da referentnu kamatnu stopu zadrži na nivou od 6,50%. Na nepromenjenim nivoima su zadržane i kamatne stope na depozitne (5,25%) i kreditne olakšice (7,75%).
Ministar informisanja i telekomunikacija Mihailo Jovanović saopštio je danas da ukupan izvoz usluga u sektoru informaciono-komunikacionih tehnologija (IKT) za januar i februar 2024. godine iznosi 609 miliona evra, što je povećanje od 22 odsto u odnosu na isti period prošle godine.
Guverner Narodne banke Srbije Jorgovanka Tabaković sastala se s predstavnicima kompanije Rakuten Viber (Vajber) radi razmatranja saradnje čiji bi rezultat bilo povezivanje funkcionalnosti ove aplikacije i servisa IPS NBS sistema, na korist svih građana Republike Srbije.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Izvršni odbor Narodne banke Srbije odlučio je na današnjoj sednici da referentnu kamatnu stopu zadrži na nivou od 6,50%. Na nepromenjenim nivoima su zadržane i kamatne stope na depozitne (5,25%) i kreditne olakšice (7,75%).
Glavni urednik Informera Dragan J. Vučićević objavio je tokom Kolegijuma naše televizije apel kojim je pozvao gledaoce da nam pomognu u identifikaciji drugog siledžije iz Frankfurta, koji je zajedno sa Aleksandrom Bogdanovićem, vlasnikom nemačke građevinske kompanije, učestvovao u jezivom napadu na novinara Zorana Vicelarevića.
Marija Vasić, bivša žena Nenada Čanka, političarka u pokušaju koja je izvređala većinu građana Srbije nazivajući ih fetišistima, samo zato što su strpljivo čekali ispred Hrama Svetog Save da se poklone Pojasu Presvete Bogorodice, ponovo sipa otrov sa tajkunske medijske trovačnice "Dobar, loš, zao", uličarske emisije na Novoj S koju vode Nenad Kulačin i Marko Vidojković.
Blokaderka i dežurna klevetnica Sonja Biserko javila se iz Sarajeva. Za nju su žrtve Albanci i Bošnjaci, a Srbi su sami krivi za sve što ih je snašlo...
Voditeljka Informer TV Andrea Veskov uputila je javno izvinjenje Privrednoj pravnoj akademiji iz Novog Sada i njenom rektoru prof dr Milanu Počuči zbog pogrešno interpretiranog stava u vezi sa tom institucijom u poslednjem izdanju emisije Paralela.
Publika od sada ima priliku da svake srede od 17 časova na Prvom programu Radio Beograda prati novi politički tok-šou "U sredu sa Bojanom Bilbijom". Reč je o autorskom projektu koji se bavi najvažnijim političkim, geopolitičkim i društvenim temama koje oblikuju svakodnevni život građana Srbije, ali i globalne procese koji utiču na ceo svet.
Danas oko 10 časova ujutru, U Barseloni u ulici Balmes došlo je do brutalnog ubistva kada je nepoznati napadač ispalio više hitaca u muškarca, koji je na licu mesta ostao mrtav!
Četvorica pripadnika Interventne jedinice 92 Dežurne službe Policijske uprave za grad Beograd uhapšeni su zbog zataškavanja slučaja u restoranu na Autokomandi, odnosno pucnjave od strane Saše Vukovića Bosketa, a sada se tim povodom oglasilo i Više javno tužilaštvo u Beogradu.
Četvorica pripadnika Interventne jedinice 92 Dežurne službe Policijske uprave za grad Beograd uhapšeni su zbog zataškavanja slučaja u restoranu na Autokomandi, odnosno pucnjave od strane Saše Vukovića Bosketa na Miloša Nilovića Runju, navodnog pripadnika "škaljarskog klana".
Miljana Kecmanović, majka dečaka ubice, stigla je u Viši sud u Beogradu gde joj se danas nastavlja suđenje, a u Palatu pravde je, kao i svaki put do sada, ušetala hladnog stava, doterana od glave do pete, pokazujući apsolutnu ravnodušnost prema nezapamćenoj tragediji koju je njen sin izazvao.
Jutros oko 9.50 sati u Barseloni se dogodila nova likvidacija, a kako prenose španski mediji, muškarac je ubijen sa nekoliko hitaca iz vatrenog oružja u Ulici Balmes.
Nemačka, Francuska, Holandija, Belgija i Luksemburg predložili su da buduće nove članice Evropske unije u pojedinim slučajevima privremeno nemaju puno pravo glasa, posebno tamo gde se odluke donose jednoglasno.
Sukob na Bliskom istoku ušao je u novu fazu: SAD su gađale ciljeve na jugu Irana, a Teheran odgovorio napadima na američke baze u regionu. Sve najnovije vesti pratite uživo na informer.rs!
Ruski dronovi „Geran” tokom noći i jutra pogodili su ciljeve u Harkovu, gde su posle serije eksplozija izbili požari, a iz više delova grada dizali su se gusti stubovi dima.
Iran je saopštio da su njegove oružane snage, u osvetničkim udarima posle američkog napada, nanele veliku štetu američkim bazama i položajima u regionu koji su korišćeni za napade na iranske ciljeve.
Doktor Salvador Plasensija, jedan od lekara koji su osuđeni zbog smrti čuvenog glumca Metjua Perija, podneo je zvaničnu žalbu na kaznu od 30 meseci zatvora.
Projekcijom naučnofantastične drame "Avijatičar" reditelja Jegora Mihalkov-Končalovskog juče je u Ruskom domu otvoren Festival ruskog filma, koji će do 30. juna publici u deset gradova Srbije predstaviti savremena ostvarenja ruske kinematografije, kao i izbor najpoznatijih animiranih filmova.
Glumac Entoni Gidera, poznat po ulozi u filmu "Kum 3", preminuo je u 65. godini, tri nedelje nakon što mu je srce iznenada stalo iz za sada nepoznatih razloga.
Pametni televizori danas nude brojne napredne funkcije, poput pristupa striming servisima, glasovnog upravljanja i raznim aplikacijama, a evo kako da sprečite da vas uređaj špijunira.
Jutjuber Bogdan Ilić, poznatiji kao Baka Prase i njegova devojka Milena privlače veliku pažnju na mrežama, a sada se povela polemika na mreži "X" o njihovom odnosu.
Pevačica Zorana Mićanović otkrila je kako je bila žrtva prevare, kada su joj pretili njenim golim fotografijama napravljenim pomoću veštačke inteligencije.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.