Građani Srbije sve više novca drže na štednji u bankama, pa je tako položeno ukupno 16,2 milijarde evra depozita što u devizama, što u dinarima. Proteklih godinu dana posebno raste dinarska štednja, koja je viša za 49,3 milijarde dinara ili za 46 odsto, govore zvanični podaci Narodne banke Srbije.
Prema podacima od kraja aprila, ukupna dinarska štednja položena kod banaka je iznosila 155,6 milijardi dinara. U četiri meseca 2024. godine dinarska štednja povećana je za 17,7 mlrd dinara, a međugodišnje posmatrano, rast je iznosio 49,3 milijardi dinara odnosno 46,3 odsto.
Rast dinarske štednje nastavljen je i u maju i prema poslednjim podacima (24. maj 2024. godine) ukupna dinarska štednja iznosi rekordnih 156,5 milijardi dinara, što je njen najviši nivo.
Sa druge strane, ukupna devizna štednja iznosila je 14,9 milijardi evra, dok ukupan novac građana u bilo kojoj valuti, koji drže kod banaka iznosi 16,2 milijarde evra.
Foto: pexels.com
U četiri meseca 2024. godine devizna štednja povećana je za 441,8 miliona evra, dok međugodišnje rast iznosi milijardu evra.
- Iako ne raspolažemo podacima o iznosu pojedinačnih depozita, napominjemo da se, prema poslednjim raspoloživim podacima najveši broj štednih uloga kada je reč o dinarskoj štednji odnosi na štedne uloge malih vrednosti (do 10.000 dinara) - 827 hiljada partija. Broj dinarskih uloga najviših vrednosti - preko 10 miliona dinara, krajem aprila je iznosio 1.471, a na njima je položeno 50,3 milijardi dinara što predstavlja gotovo trećinu ukupne dinarske štednje - navode u Centralnoj banci za Informer.
Depoziti viši od 100.000
Kako dodaju, kada je reč o deviznoj štednji krajem aprila, najveći broj računa nalazi se u kategoriji do 500 evra.
- Gotovo polovina štednje odnosi se na depozite čija je vrednost između 10 hiljada evra i 50 hiljada evra. Broj depozita većih od 100.000 evra iznosi 14.157, pri čemu štednja u ovim kategorijama iznosi 3,6 milijardi evra - kažu u NBS i dodaju da je prosečan iznos dinarske štednje 991 hiljadu dinara, dok je prosečan iznos devizne štednje 3.156 evra.
Foto: Zoran Sinko
Rast štednje u Srbiji, kako u evrima tako i u dinarima, stručnjaci objašnjavaju prvenstveno poverenjem u finansijski sistem. Takođe ističu da je štednja u dinarima značajno povećana zbog viših kamata, kao i zbog toga što na se na zarade od štednje u domaćoj valuti ne plaća porez. Sa druge strane na štednju u devizama, plaća se porez od 15 odsto.
- Srbija je u proteklim godinama postigla značajnu ekonomsku stabilnost, što uključuje i stabilan kurs dinara. Ova stabilnost je ohrabrila građane da više štede u domaćoj valuti. Zatim, jedan od razloga je i povećanje poverenja u domaće banke i finansijski sistem generalno, što podstiče štednju. Mnogi građani osećaju veću sigurnost ulaganjem u dinarima usled bolje regulatorne politike i osiguranja depozita - navodi Mihajlo Rabrenović, stručnjak za strategijski menadžment.
Dobre kamate
On kao jedan od ključnih razloga za rast štednje, posebno one u dinarima, navodi i rast kamatnih stopa.
- Banke u Srbiji često nude atraktivne kamatne stope na štednju u dinarima u poređenju sa štednjom u evrima. Rast kamatnih stopa može motivisati građane da štede u lokalnoj valuti kako bi ostvarili vezu zaradu. Ipak, uprkos rastu štednje u dinarima, štednja u evrima i dalje ima značajno učešće u Srbiji zbog tradicionalnog poverenja u evro kao stabilnu valutu. Ovi faktori zajedno doprinose rastu štednje u Srbiji, pokazujući veše poverenje građana u domaći finansijski sistem - zaključuje Rabrenović..
Izvršni odbor Narodne banke Srbije odlučio je na današnjoj sednici da referentnu kamatnu stopu zadrži na nivou od 6,50%. Na nepromenjenim nivoima su zadržane i kamatne stope na depozitne (5,25%) i kreditne olakšice (7,75%).
Ministar informisanja i telekomunikacija Mihailo Jovanović saopštio je danas da ukupan izvoz usluga u sektoru informaciono-komunikacionih tehnologija (IKT) za januar i februar 2024. godine iznosi 609 miliona evra, što je povećanje od 22 odsto u odnosu na isti period prošle godine.
Guverner Narodne banke Srbije Jorgovanka Tabaković sastala se s predstavnicima kompanije Rakuten Viber (Vajber) radi razmatranja saradnje čiji bi rezultat bilo povezivanje funkcionalnosti ove aplikacije i servisa IPS NBS sistema, na korist svih građana Republike Srbije.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Izvršni odbor Narodne banke Srbije odlučio je na današnjoj sednici da referentnu kamatnu stopu zadrži na nivou od 6,50%. Na nepromenjenim nivoima su zadržane i kamatne stope na depozitne (5,25%) i kreditne olakšice (7,75%).
Stravičan zločin protiv istine i ljudskosti odigrao se na društvenoj mreži Iks, gde je zbog najprljavije kampanje laži i linča tragično okončan život mladog policijskog službenika Vasilija Lalovića (33).
Ministar unutrašnjih poslova Ivica Dačić izjavio je da je policajac Vasilije Lalović izvršio samoubistvo nakon brutalnih lažnih optužbi i napada blokadera i opozicionih partija na njega i njegovu porodicu.
Lider SNS-a Miloš Vučević reagovao je na nezapamćeni izliv mržnje i otvoreni poziv na linč predsednika Srbije Aleksandra Vučića i ministra Darka Glišića.
Nakon što je blokaderska NVO CRTA izašla u javnost sa famoznim istraživanjem po kom blokaderi imaju 10 odsto prednosti u odnosu na Srpsku naprednu stranku i predsednika Aleksandra Vučića, srpsku političku scenu zapljusnuo je talas priznanja da je to istraživanje lažno.
Predsednica Skupštine Srbije Ana Brnabić brutalno je i bez milosti odgovorila na najnovije gluposti i nebuloze predstavnika lažne opozicione elite, poručivši im da je njihovo neznanje i pomračenje uma prešlo sve granice zdravog razuma.
U najnovijoj epizodi emisije „Na merama“ videćete šta je to rastužilo perjanicu Đilasove stranke Borka Stefanovića, gde voli da boravi propali političar Srđan Milivojević, kuda se to zaputio samozvani revolucionar Aleksandar Jovanović Ćuta, kako vreme provodi bivša ministarka zdravlja Danica Grujičić...
U prethodnoj epizodi emisije "Na merama" videli ste gde najviše voli da “dokoniše” blokaderski profesor Jovo Bakić, kako penzionerske dane provode blokaderi Dušan Petričić i Žarko Korać, o čemu “pripoveda” blokaderski analitičar Cvijetin Milivojević, zašto je samozvani revolucionar Predrag Voštinić teški licemer, sa kime je to u društvu bila glumica blokaderka Anđelka Prpić...
Snežana Paunović, ministarka državne uprave i lokalne samouprave gostujući u Info jutru objasnila je zašto se našla na udaru različitih struktura na Kosovu i Metohiji, ali i u centralnom delu Srbije.
Na uglu Sazonove ulice i Ulice vojvode Dragomira na Vračaru večeras je došlo do stravične saobraćajne nesreće kada je automobil naleteo na ženu koja se sa detetom nalazila na trotoaru.
Zaplena više od 770 kilograma čistog kokaina u italijanskoj luci Vado Ligure, u regionu Ligurija, privukla je ogromnu pažnju tamošnjih medija. Pored činjenice da je reč o jednoj od najvećih zaplena u poslednje vreme, pažnju istražitelja privukao je nesvakidašnji detalj — na velikom broju paketa nalazile su se nalepnice sa zastavom Srbije.
Zdravstveni centar Vranje oglasio se povodom saobraćajne nezgode koja se dogodila tokom transporta pacijenta, a u kojoj je vozač saniteta zadobio teške telesne povrede.
Bivši ukrajinski ministar odbrane Mihail Fedorov mogao bi da se priprema za obračun sa predsednikom Ukrajine Volodimirom Zelenskim i kandidaturu za najvišu državnu funkciju.
Ruski frontovski bombarderi Su-34 izveli su vazdušne udare FAB-500 i FAB-1500 bombama na više položaja ukrajinskih snaga na različitim delovima fronta.
Mađarski tužioci pretresli su prostorije u kojima se nalaze serveri opozicione stranke Fides bivšeg premijera Viktora Orbana, dok iz te partije tvrde da su istražitelji došli da preuzmu njihov celokupan sistem komunikacija i baze podataka.
Vilem Defo otkrio je da mu je uloga Isusa Hrista u filmu "Poslednje Hristovo iskušenje" bila fizički najzahtevnija u karijeri, a da je zbog nje privremeno i oslepeo.
Mračno kupatilo i visoka vlaga nisu prepreka, već idealno okruženje za prave sobne biljke. Zaboravite na plastično cveće, uz samo pet pažljivo odabranih vrsta.
Neprijatan miris mačjeg urina može da se zadrži danima, ali jednostavna mešavina sode bikarbone i vodonik-peroksida često uspešno neutrališe miris i uklanja ga sa različitih površina.
Veliko finale "Elite 9" održano je 20. jula, a kao pobednica sa imanja u Šimanovcima i sa čekom od 100.000 evra izašla je rijaliti zvezda i starleta Stanija Dobrojević, koja je osvojila 36 odsto glasova publike. Drugo mesto pripalo je Aneli Ahmić, sa četiri procenta manje.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.