Poplave, uragani, razorni vetrovi osim velike materijalne štete sa sobom nose i opasne zaraze, viruse i bakterije koje mogu dovesti i do stvaranja novih epidemija. Epidemiolog dr Verica Ilić upozorava da je u poplavljenim područjima velika šansa da se razviju crevne infekcije i da su ovako vanredne okolnosti veoma pogodne za intenzivno širenje bakterija i virusa.
Epidemiolog dr Verica Ilić istakla je da bakterijama veoma pogoduju vanredne situacije, te da je veoma važno da ljudima u ugroženim područjima pre svega bude obezbeđena zdrava i čista voda, kao i higijenski uslovi boravka.
- Izazivači ovih bolesti postoje i oni su tu sa nama! Ovakve vanredne okolnosti pobude i te mikroorganizme, koji, takođe, imaju potrebu da prežive, na intenzivniji napad. Uz to im pogoduje i situacija u kojoj su se našli - kaže dr Verica Ilić.
Objašnjava da crevne bolesti lako nastaju tokom poplava, jer dolazi do mešanja vode za piće i vode u kojoj se nalaze fekalije.
Foto: Shutterstock
- Prva stvar je da se omogući i obezbedi čista voda onima koji su smešteni negde posle takvih poplava. Značajno je i kako će se pripremiti smeštaj za ljude iz poplavljenih područja. Jer kada imamo veliko broj ljudi na jednom prostoru stvara se mogućnost za respiratorne bolesti i to je sve jedan ciklus koji se nadovezuje jedna na drugi - kaže dr Ilić.
Osvrćući se na vest sa Floride da se u vodi pojavila smrtonosna bakterija vibrio vulnificus, poznatija i kao mesožder, jer napada meso, dr Ilić ističe da je to podseća na bakterije iz grupe vibiro, u koju spada i kolera.
- Svejedno je da li će ti ljudi imati digestivne probleme ili infekcije crevnih bakterija, bilo da je to kolera, salmonela ili novi oblici bakterija... Kolera, dizenterija, salmonela najčešći se javljaju u uslovima kada imamo problem sa vodom. Kada je u pitanju hrana tu je salmonela. U vanrednim situacijama one su "glavni glumci" svih nesreća i tragedija - kaže epidemiološkinja dr Ilić.
Na poplavljenim zemljištima, kada se voda povuče, ostaće veliki broj svih mogućih parazita, ali će se razvijati i komarci. Tako dolazimo u mogućnost i većeg zaražavanja bolestima koji se sa insekata prenose na ljude, objašnjava dr Ilić.
U Srbiji su do sada registrovane 62 osobe obolele od groznice Zapadnog Nila, pa se postavlja i pitanje da li treba paničiti ukoliko komarci zaraženi ovim virusom u Bosni dođu i u Srbiju. Doktorka Ilić ipak kaže da bi ona više paničila zbog ponovne epidemije pertusisa i malih boginja koji već drugu godinu zaredom vladaju kod nas.
- Groznicu Zapadnog Nila ćemo regulisati redovnom dezinsekcijom, dezinfekcijom i deratizacijom. Ja bih mnogo više paničila zbog epidemije morbila i pertusisa koju imamo već drugu godinu zaredom! - kaže dr Ilić.
Dr Ilić ističe i da svaka klimatska katastrofa navodi životinje da se približavaju ljudima, što automatski doprinosi stvaranju nove zoonoze, poput korone.
Smrtonosniji od skoro bilo kog drugog virusa, podmukliji od ebole. Marburg virus se proširio u Ruandi, a strahuje se da bi zaraza mogla da stigne i u Evropu. Međutim, malo ko zna da su lekari u Srbiji još pre 50 godina uspeli da se izbore sa njim.
U poslednje vreme, mnogi mališani, ali i stariji, pate od jakih bolova u stomaku, mučnine, povraćanja i dijareje. Ambulante Domova zdravlja su pretrpane, a roditelji navode da se zaraza, posebno među decom, širi veoma brzo.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Smrtonosniji od skoro bilo kog drugog virusa, podmukliji od ebole. Marburg virus se proširio u Ruandi, a strahuje se da bi zaraza mogla da stigne i u Evropu. Međutim, malo ko zna da su lekari u Srbiji još pre 50 godina uspeli da se izbore sa njim.
Izjava jednog gledaoca u programu uživo izazvala je burne reakcije na društvenim mrežama, nakon što je govorio o šutiranju glavnog urednika Informera Dragana J. Vučićevića i pozvao se na raniji incident.
Ruska avijacija uništila je privremene punktove ukrajinskih snaga i centre za kontrolu bespilotnih letelica u Dnjepropetrovskoj i Hersonskoj oblasti, saopštilo je Ministarstvo odbrane Rusije.
Aleksandar Bogdanović, vlasnik nemačke građevinske kompanije Baucolor Doo iz Noj Izenburga i jedan od organizatora tribina blokaderskog pokreta u Frankfurtu, našao se u centru skandala nakon što je sinoć učestvovao u incidentu u kojem je napadnut dugogodišnji novinar „Vesti“ Zoran Vicelarević.
Direktor Jovine gimnazije prof. dr Radivoje P. Stojković gostovao je u emisiji Info jutro na Informer televiziji i tom prilikom govorio o strašnom linču koji proživljava od strane blokadera, već godinu dana.
Prava drama odvijala se na sastanku takozvanog "Senata" blokadera u Novom Sadu, gde su učesnici raspravljali o internoj istrazi pokrenutoj nakon što su u javnost dospeli snimci koje je objavio Informer.
Banda studentsko-blokaderska opet laže, a u tome im pomaže njihovo glasilo "N1" koje relativizuje nasilje, koje se juče dogodilo na skupu u organizaciji blokadera u Frankfurtu.
Blokaderka i novinarka Antonela Riha pokrenula je niz uvreda na studente blokadere, poručivši im direktno da su politički nepismeni, neobrazovani i da nemaju pojma u šta su ušli.
Voditeljka Informer TV Andrea Veskov uputila je javno izvinjenje Privrednoj pravnoj akademiji iz Novog Sada i njenom rektoru prof dr Milanu Počuči zbog pogrešno interpretiranog stava u vezi sa tom institucijom u poslednjem izdanju emisije Paralela.
Publika od sada ima priliku da svake srede od 17 časova na Prvom programu Radio Beograda prati novi politički tok-šou "U sredu sa Bojanom Bilbijom". Reč je o autorskom projektu koji se bavi najvažnijim političkim, geopolitičkim i društvenim temama koje oblikuju svakodnevni život građana Srbije, ali i globalne procese koji utiču na ceo svet.
Anđelko Aćimović, otac devojčice koja je žrtva masakra u OŠ "Vladislav Ribnikar", otkrio je da je ponašanje Vladimira i Miljane Kecmanović tokom poslednjeg suđenja za odgovornost za zločin bilo sramno.
Na autoputu iz pravca Novog Sada ka Beogradu, neposredno pre isključenja za Kovilj, danas je došlo do saobraćajne nezgode koja je izazvala velik zastoj u saobraćaju.
U Đakovici se u subotu uveče, oko 21.30 časova, dogodila nezapamćena tragedija u kojoj je jedna osoba izgubila život, dok su tri teško povređene, a sumnja se da je ovom krvavom piru prethodila dečija svađa.
Najmanje tri osobe poginule su u razornom zemljotresu jačine 7,8 stepeni po Rihterovoj skali koji je danas pogodio Filipine, a odmah nakon potresa izdato je upozorenje na cunami širom regiona.
Ruska avijacija uništila je privremene punktove ukrajinskih snaga i centre za kontrolu bespilotnih letelica u Dnjepropetrovskoj i Hersonskoj oblasti, saopštilo je Ministarstvo odbrane Rusije.
Evropska unija će se suočiti sa masovnom nezaposlenošću ukoliko ne dereguliše svoju ekonomiju, izjavio je Morten Virod, generalni direktor švedsko-švajcarske multinacionalne korporacije ABB, jednog od globalnih lidera u oblasti elektrifikacije i industrijske automatizacije.
Rialda Kadrić preminula je na ulici u Atini 25. januara 2021. godine od posledica srčanog udara. Na isti način preminula je i njena majka 30 godina ranije.
Glumac i reditelj Radoš Bajić kaže da mu je ruska mafija poštedela život, a da su mu Slobodan Milošević i Mira Marković napravili pakao od karijere jer je bio svuda zabranjen.
U sred leta paradajz je u najintenzivnijoj fazi razvoja, pa zahteva posebnu pažnju. Zbog toga se mnogi baštovani okreću prirodnim đubrivima koja mogu da obezbede neophodne hranljive materije za zdrav rast paradajza.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.